DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 41 <-- 41 --> PDF |
MOGUĆNOSTI SUZBIJANJA BOROVA ČETNJAKA BIOLOŠKIM I KOMBINmANIM METODAMA Prof. MILAN ANDROIC — STEVO OPALICKI, dipl. ing. šum. 1. GOSPODARSKO ZNAČENJE BOROVIH SASTOJINA ZA JUGOSLAVIJU Od ukupne površine ekonomskih šuma Jugoslavije, koja iznosi cea 7,800.000 ha na borove sastojine otpada tek cea 300.000 ha. Iako je ova površina relativno mala, ne bi se moglo ustvrditi, da borove sastojine i vrste borova u Jugoslaviji nisu od većeg gospodarskog značenja. Pored smreke, jele i ariša (autohtonih vrsta) i vrste borova dolaze u obzir za »oplemenjivanje« lišćarskih šuma, za što se u novije vrijeme zalažu i šumarski stručnjaci i oni koji su odgovorni za šumarsku politiku naše zemlje. SI. 1. Na kamenitom i strmom krškom tlu, gdje bi teško uspijevale druge vrste, crni bor ipak uspijeva Foto: Ing. S. Opalički Ovaj rad financirao je Savezni Savjet za naučni rad i Savjet za naučni rad SfRH. Veliku pomoć kod izvođenja ovih pokusa na terenu pružilo nam je osoblje šumskog gospodarstva Buzet- direktor Pužar ing. Miloš, tehnički direktor Sirotić ing. Nadan, te upravitelj šumarije Labin, Sobol ing. Tomislav; na čemu se svima najtoplije zahvaljujemo. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Od borovih sastojina pritječu znatni prihodi u drvu, smoli i ostalim produktima kemijske prerade. Ipak važnost borovih vrsta dolazi do izražaja kod pošumljavanja goleti i krša. Šumarski stručnjaci uložili su mnogo napora da pronađu pogodne vrste drveća koje će moći uspijevati na ekstremno nepovoljnim uslovima zemljišta i klime obalnog područja Jadrana. Obešumljene i degradirane terene toga područja trebalo je zaštititi od daljnje erozije i stvaranja goleti. U novije vrijeme vrste borova dolaze u obzir za uljepšavanje turističkih mjesta i njihove okolice. Upravo na tome području gdje vrste borova predstavljaju gotovo nezamjenljive vrste, pojavljuje se jedan štetnik Thaumatopoea pityocampa Schiff, koji je tu vezan koliko na vrste roda Pinus kao biljke hraniteljice, toliko i na određene klimatske uslove submediteranskog i mediteranskog područja. 2. NEKE BIOLOŠKO EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE BOROVA ČETNJAKA Iako je u laboratoriju moguć uzgoj ovoga štetnika na jeli (Abies pectmala), smreci (Picea excelsa), vajmutovcu (Pinus strobus) i duglaziji (Pseudotsuga Douglasii) u prirodnim uslovima on predstavlja problem u prvom redu za vrste borova koje dolaze u područjima sa srpanjskom izotermom između 22 i 23° C ili godišnjom izotermom između 13 i 14° C. To su u prvom redu Pinus nigra Arn., koji je izložen najjačim napadima i njegovi varijetiti: P. corsicana, P. calabrica, zatim P. maritima, P. halepensis, P. brutia te P. pinea. Rjeđi je napad na cedar (Cedrus atlantica Mar., Cedrus deodara, C. hbani). Za uspješno provođenje suzbijanja važno je poznavati još slijedeće biološko ekološke momente: 1) Aktivnost gusjenica odvija se u dva perioda: jesenjem i proljetnom. U jesenjem periodu dominiraju gusjenice 3 i 4 stadija a u proljetnom 4 i 5 stadija. 2) U našim krajevima konstatirane su 2 ekološke rase (ekotipa): jedan sa ranijom i drugi sa kasnijom pojavom leptira i gusjenica. U topljjim predjelima, na otocima i neposredno uz obalu pojavljuju se leptiri i gusjenice kasnije no na kontinentalnom području i relativno hladnijim predjelima gdje dominira »rani < tip. Obrazloženje za ovu činjenicu našli smo u nultočki razvoja gusjenica prvog stadija koja iznosi 11° C. Budući u kontinentalnim i hladnijim predjelima, ove temperature nastupaju ranije; ove kritične temperature mogle su izbjeći samo one gusjenice koje su ranije dostigle drugi stadij. Tu vidimo dobar primjer stvaranja ekološke rase prirodnom selekcijom. 3) Za vrijeme kiše, jakog vjetra i niskih temperatura i presvlačenja gusjenice ostaju u zaprecima, u kojima mogu izdržati veoma duge bez hrane. 4) Jedan dio gusjenica ima svojstvo da preleži u zemlji jednu, rjeđe dvije godine. 3. MOTIVI SUZBIJANJA Period štete nastupa ujesen i proljeće u vrijeme kada su terminalni pupovi formirani pa obrštena borova stabla ponovo potjeraju. Pojave sušenja su rijetke, pa šumarski stručnjaci nisu uvijek bili skloni provoditi akcije suzbijanja koja po njihovom mišljenju nije imala ekonomsko opravdanje. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Razvojem turizma počele se na ovaj problem gledati drugačije. Borove kulture uz naselja i na obalnom području predstavljaju sada objekte od neposredne koristi za ljude koji traže odmora u ovim krajevima i za domaće i strane turiste. Borova stabla koja bi četnjak obrstio i lišio zelene krošnje pružaju neuglednu i neestetsku sliku a u turističkom smislu ne predstavljaju objekte koji bi poslužili za odmor i rekreaciju ljudi. Pored toga »otrovne dlačice« gusjenica izazivaju oboljenja očiju, kože i respiratornih organa, naročito kod djece koja ljeti u tim šumama kampuju i traže hlada. Stoga iako se ne uzmu u obzir ekonomski razlozi (obrštena krošnja regenerira se za tri godine pa je i prirast za toliko smanjen), higijenski i turistički momenti zahtijevaju da se ovaj štetnik suzbija svagdje uz javne saobraćajnice i u naseljima i okolici. 4. SUZBIJANJE Mehanička metoda — Sastoji se u rezanju grana sa zaprecima. Grane se pale. Stablo se na taj način deformira, naročito u slučaju ako se zapredak nalazi ispod vršnog izbojka što je vrlo često. Kemijska metoda — Ova metoda daje dobre rezultate ako se na vrijeme i pravilno sprovodi. No poznato je da suzbijanje otrovima (u ovom slučaju upotrebljava se DDT, HCH i dr.) naročito ako se izvrši kasno, može imati negativne posljedice za šumsku biocenozu. Biliott i (4) je ustanovio veoma kratak interval u kome se može izvršiti suzbijanje borova četnjaka a da se ne uništi i korisna entemofauna. Biološke metode — Naseljavanjem kolonija šumskog mrava iz grupe Formica ruja navodno je postignut dobar uspjeh u sprečavanju prenamnoženja borova četnjaka u Italiji. Protagonisti ove metode jesu Gösswal d u Njemačkoj i P a v a n (9) u Italiji. Ova metoda predstavlja više preventivni karakter i spada u domenu šumske higijene. Postoje i velike mogućnosti primjene jajnih parazita (Oencyrtus pityocampae Mercet, Tetrastichus sp., Trichogramma sp.) a naročito entomofaga koji napadaju gusjenice. Biliott i (5) pridaje veliku važnost tahini Phryxe caudata, koja je u našim krajevima slabo zastupljena, nasuprot masovnoj pojavi Compsilura concinnata. Neistražena je velika mogućnost primjene vrsta Thyridanth´ax velutinus i Anthrax hottentotus iz porodice Bombyliide, koji parazitiraju kukuljice u nekim našim lokalitetima i do 40% a zajedno sa vrstom Conomorium, eremite iz porodice Pteromalidae uzrokuje mortalitet kukuljica i do 90%. Naročito bi bilo interesantno ispitati kako bi se paraziti Anthrax i Thyridanthrax ponašali u predjelima u kojima nije konstatiran. B i 1 i o 11 i (5) ga je u Francuskoj konstatirao samo u jednom slučaju. Isto tako u uzgoju smo dobili znatan broj Ichneumonida koje su izlazile iz preležalih kukuljica. Bilo bi veoma korisno proučiti pitanje kompeticije sa vrstama iz porodice Bombylidae. Stoga bi u sastoijnama u kojima je suzbijanje drugim načinom zakasnilo a drugi faktori dopuštaju da se to provede (udaljenije sastojine) trebalo zapretke sa gusjenicama posljednjeg stadija stavljati u žičane kaveze i s vremena na vrijeme ispuštati parazite, ili to činiti sa iskopanim kukuljicama, što bi još imalo prednost jer bi se na taj način oslobađao parazit Conomorium eremite, 41 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Anthrax hottentctus i Thyridanthrax velitinus kao i vrste Ichneumonida koji prema postotku parazitiranosti može biti od velikog značenja. Drugi vid biološke borbe jest primjena patogenih mikroorganizama u prvom redu virusi i bakterije. Upotreba Smithia virusa u Francuskoj koju je proveo Grison, Maury, Vago (7) dala je dobre rezultate ali velike teškoće u multiplikaciji virusa predstavljaju veliku zapreku za njegovu masovnu primjenu sve dotle dok se virusi mogu izolirati samo iz inficiranih odnosno oboljelih gusjenica. Naprotiv, primjena bakterije Bacillus thuringiensis koja se u više zemalja industrijski proizvodi ne predstavlja nikakove teškoće. U jednom prethodnom radu (3) jedan od nas iznio je rezultate pokusa suzbijanja bakterijskim preparatima u laboratoriju i u prirodnim uslovima. SUZBIJANJE KOMBINIRANIM PREPARATIMA BAKTERIJE + INSEKTICID Da bi uspjeh bio još sigurniji i efekat brži iskorišćujemo rezultate postignute kombinacijom bakterija i slabih koncentracija insekticida. Već 1956. god. ustanovio sam da je u krvi gusjenica Pieris brassicae otrovane insekticidima (HCH, Parathion) pojačano razmnažanje bakterijske flore i mikrosporidija. Fagocitarna sposobnost ovako zatrovanih gusjenica umanjena je pa se već u ovom slučaju A n d r o i ć (1) naslutio sinergično djelovanje insekticida i patogenih mikroorganizama. God. 1959. Kovačevi ć (8) je potvrdio da postoji odnos između trovanja slabijim koncentracijama insekticida koje je autor nazvao subletalnim dozama i pojave bakterijskih i virusnih oboljenja kod vrste Lymantria dispar L. U novije vrijeme slične pokuse izvršili su Teleng a (10), koji je primijenio sa vrlo dobrim uspjehom kombinirane preparate insekticida niskih koncentracija i bakterija Bacillus thuringiensis za suzbijanje borova prelca (Dendrolimus pini L.); Fankhäne l (6), koji je ustanovio ubrzani mortalitet gusjenica hrastova savijača (Tortrix virid,ana) koje su prethodno tretirane ovako kombiniranim preparatima. U svakom slučaju kombinirani preparati dali su bolje rezultate od nezavisno primijenjenih insekticida ili bakterija. METODA I MATERIJAL I u ovome pokusu uzeli smo kao test insekt gusjenice borova četnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff) koje smo donijeli u zimskim zapercima iz Hrvatskog Primorja. Dosadašnje iskustvo i način života ove vrste bio je glavni razlog što nismo pokuse vršili sa određenim jednakim brojem individua već smo uzeli čitave zapretke u kojima se naravno nije nalazio jednak broj gusjenica Koliko ovaj način ima prednosti zbog toga što lucifugne gusjenice borova četnjaka veoma nepovoljno reagiraju ako ih se liši prirodnog zaklona tj. zapredaka, u toliko je za za pokus nepovoljno jer se u raznim zaprecima nalaze i heterogeni organizmi ne samo s obzirom na starost (iako smo odabrali zapretke u kojima su gusjenice bile u istom razvojnom stadiju), već i s obzirom na neke druge važne biološke osebine (genetska konstitucija, ishranjenost i dr.). Daljnja nepovoljna činjenica bila je u tome što smo za pokuse uzeli gusjenice petog tj. najstarijeg stadija petnaestak dana prije zakukuljenja, no samo taj materijal stajao nam je na raspolaganju. S druge strane rezultati dobiveni na ovako rezistentnim gusjenicama petog stadija mogu se sa velikim koeficijentom sigurnosti primijeniti na mlađe stadije. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Postupak tretiranja borovih grančica insekticidnim i bakterijskim preparatima kao i kombiniranim preparatima vršili smo na isti način, a koji je opisan u prvom dijelu. U pokusu je primijenjen insekticid Pantakan E-16,5 sa 16,5% DDT-a proizvodnje »Chromos«. Budući već od prije znademo da ovaj preparat djeluje u koncentraciji od 1%, uzeli smo za daljnje pokuse koncentracije 0,4° o i 0,04%. Bakterije Bacillus thuringiensis sadržavao je preparat Bactospeme varietet Berliner francuske proizvodnje. Upotrebili smo ga u koncentraciji 2 gr na jednu litru i 1 gr na jednu litru. Kombinirani preparati bili su slijedećih koncentracija: 0,04% E-16,5 + 1 gr na 1 litru 0,04% E-16,5 + 2 gr/l litru 0,004% E-16,5 + 2 gr/l litru Pokuse smo ponovili samo smo ovaj puta primijenili asociirane insekticide (Pantakan + Lindan) u najpovoljnijim koncentracijama i u kombinaciji sa bakterijama. REZULTATI Iz priloženog grafikona br. 1 može se zaključiti slijedeće: 1) Insekticid Pantakan i biološki preparat Bacillus thuringiensis djelovali su svaki za sebe na gusjenice borova četnjaka izazivajući djelomični mortalitet gusjenica 59,5 do 60,6% za insekcid i 67,6 do 68,9% za bakterije. Nepovoljno Tretiranje Th. pityoampa s B. Thuringiensis + DDT DDT 0.04% DDT 0.04% DDT 0,004% DDT 0,4% B.Th Ig/lit. B.Th 2g/lit. B.Th. 2j/lit M = 146 M = 150 ti = 136 i ! KJ.fi. | uginule gusjenice lEQEtlDA : M = ukupni broi gusjenica u pokusu B. Th a Bacillus Thuringiensis uginule kukic e | izašli leptiri I izašle Tachime Grafikon 1 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 46 <-- 46 --> PDF |
djelovanje tih preparata očitovalo se i na kukuljice čiji se mortalitet kretao od 12,1 do 15,9% za insekticid i 7,5 do 19,1% za bakterije. Općenito uzev jače koncentracije insekticida i bakterija pokazale su se nešto efikasnijim od slabijih koncentracija barem što se tiče mortaliteta gusjenica. Postotak dobivenih imaga kretao se od 3 do 19,4%. 2) Kombinirani preparati u kombinaciji 0,4% + 2 gr /lit, 0,04% + 1 gr/lit, i 0,004% + 2 gr/lit. pokazali su se efikasniji od jednostavno upotrebljenih preparata insekticida ili bakterija. Pantakan E 16,5 0,«% Lindan EA10 0,12% Broj gusjenica u pokusu 133 Broj gusjenica u pokusu 289 o Grafikon 2. Iz grafikona 2, 3 i 4 može se zaključiti da su asociirani insekticidi već sami za sebe efikasniji nego sam DDT ili Lindan, a u kombinaciji sa bakterijama dobili smo odlične rezultate. Gotovo u svim kombinacijama postignut je 100%-tni mortalitet iako su gusjenice bile u V stadiju. Postotak izašlih leptira bio je u poređenju sa prethodnim pokusom neznatan (0—0,75%). Kod asociiranog insekticida procenat uginulih gusjenica bio je manje no kod kombiniranih preparata. I u ovom pokusu Tachine su ostale pošteđene. Procenat tahiniziranih gusjenica iznosio je kod insekticida 2,07—21,05 a kod kombiniranih preparata 0,73—14,4. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Pantakan E16,5 0,1% Lindan EA10 0,03% + Bactospein 4 gr/lit Broj gusjenica u pokusu 272 w Broj gusjenica u pokusu 295 Grafikon 3. S obzirom na visok mortalitet u stadiju gusjenice kombinirani preparati imaju očitu prednost. Drugi pokus (grafikon 2, 3 i 4) izvršen je kasnije, gusjenice su bile starije i stoga je razumljivo da je u kombinaciji Pantakan E-16,5 0,2% + Lindan Ea 10, 0,06" o + Bactospeine 4 gr/lit procenat uginulih gusjenica manji no u 1. pokusu kombinacije DDT + bakterije, iako je s obzirom na izlazak leptira konačni rezulta tbolji. U kombinaciji E-16,5 0,1% + Lindan EA 10 0,03" o + Bactospeine 4 gr/lit uspjeh je bolji od onoga u kombinaciji E-16,5 0,2% + Lindan E 10 0,006% + Bactospeine što bi se moglo pripisati većoj količini Lindana. Kontrola je dala veliki postotak izašlih leptira 60,62—80,2% i relativno mali broj uginulih gusjenica 6,21—3,6% (grafikon 5). Iako se iz ovih pokusa može već sada utvrditi prednost kombiniranih preparata pred insekticidima koji se upotrebljavaju u jačim koncentracijama kada se upotrebljavaju samostalno smatramo potrebnim u slijedećoj fazi pokusa ispitati kombinirane preparate na gusjenice mlađeg stadija i što je veoma važno za praksu odrediti najefikasniju kombinaciju. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 48 <-- 48 --> PDF |
8 ? rft. ? ° ? 16,21 s o 2 O J4,W HIIIIIIIIIIi»,i« _J 60,62 pilili". » Qc rb U? 13,8 Vf ^]«0,2 1»8 uginulo gusjenica uginulo od Tachina zakukutjilo se uginulo u kukuljici izašlo leptira ukupno uginulo uginulo gusjenica uginulo od Tachina zakukuljilo se uginulo u kukuljici izašlo leptira ukupno uginulo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 49 <-- 49 --> PDF |
LITERATURA 1. Androić , M.: Leukocitarna reakcija gusjenica kupusnog bijelca (Pieris brassicae L.) na djelovanje insekticida Systox i HCH, Biljna proizvodnja, Zagreb, 1956. 2. Androić , M.: Borov prelac gnjezdar (Cnethocampa pityocampa Schiff), Biološko ekološka studija. Glasnik za šumske pokuse Vol. XIII, 1957. 3. Androić , M.: Pokusno suzbijanje borova četnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff) bakterijama (Bacillus thuringiensis), Šum. list 3—4, 1961. 4. Biliotti , E.: Difficulte rencontrees dans la determination des periodes d´intervention contre les processionnaire du chene et du Pin. Rev. de Path, veget. Tom. XXXI, Fase. 2, 1952. 5. Biliotti , E.: Les parasites et predateurs de Thaumatopoea pityocampa Schiff (Lepidoptera). Entomophaga Tom III, No 1, 1958. 6. Fankhänel : Über Versuche zur Verwendung von Bakterien- mittein gegen Forstschädlinge in Laboratorien und Freiland. Zeit, des Deutschen Pflanzenschutzdienst F. F. Berlin, 1962. Jahrgang 16, Heft 7. 7. Grison, P., Maury, R., Vago, C: La lutte contre la Processionaire du Pin (Thaumatopoea pityocampa Schiff) dans les Massif du Ventoux. Essai d´utilisation pratique d´un virus speeifique. Revue forsteriere francaise No 5, Mai 1959. 8. K o v a č e v i ć, 2.: Einflus subletaler Konzentrationen der Insekticide auf das Erscheinen von Krankheiten bei einigen Insekten Trans. I. Int. Conf. Insect Pathology and Biol, control. Praha, 1963. 9. Pavan , M.: Attivitä italiana per la lotta biologica con formiche del gruppo Formica rufa contro gli insetti dannosi alle foreste. Collana verde 4, 1959. 10. Te l en g a, N. A.: Das Problem der komplexen Verwendung biologischer und chemischer Methoden der Schädlingsbekämpfung (ruski) Bull. Ukr. naučn. issl. inst. zašč. rast. 1958, 4. POSSIBILITIES OF CONTROLLING PINE PROCESSIONARY MOTH BY MEANS OF BIOLOGICAL AND COMBINED METHODS Results From the presented Graph 1 the folowing conclusions can be drawn: I. a) The insecticide Pantakan (DDT-type) and the biological preparation of Bacillus thuringiensis exercised their individual action on the caterpillars of Pine pro- cessionary moth producing a partial mortality of caterpillars from 59.5 to 60.6 for the insecticide and from 67.6 to 68.9l:i/o for the bacteria. The effect was conspicuous also on pupae whose mortality ranged from 12.1 to 15.9J/o for the insecticide, and from 7.5 to 19.rVo for the bacteria. On the whole the higher concentrations of insecticide and of bacteria proved slightly more effective than the weaker concentrations, at least as regards the mortality of caterpillars. The percentage of imagos obtained ranged from 3 to 19.4i:,/o. b) The combined preparations in the combinations of 0.4V» + 2 g./l., 0.04´Vo + 1 g./l., and 0.004V» + 2 g./l. proved more effective than the separately applied preparations of insecticide or of bacteria. II. From Graphs 2, 3, and 4 it can be concluded that the associated insecticides are by themselves more effective than DDT or Lindane alone, while in combination with bacteria the best results were obtained. Almost in all combinations a 100V»-mortality was achieved even though the caterpillars were in the fifth instar. The percentage of the emerged butterflies as compared with the preceding experiment was insignificant (0—0.75%). In the associated insecticides the percentage of caterpillars killed was smaller than in the combined preparations. In this experiment too Tachina flies remained unaffected. The "/o parasitiration of caterpillars by Tachinidae was in insecticides 2.07—21.5, and in the combined preparations 0.73—14.4. Considering the high mortality in the stage of caterpillars the combined preparations have a conspicuous advantage. The second experiment (Graphs 2, 3, and 4) was performed later, when caterpillars were older, and therefore it is understandable that in combination Pantakan E 16.5 O.z^o + Lindane EA 10 0.6eVo + Bactospeine 4 g./l., the percentage of killed caterpillars was less than in the first experiment (combination DDT + bacteria) although the final result was better with regard to |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 50 <-- 50 --> PDF |
the emergence of butterflies. The combination E 16.5 0.1% + Lindane EA 10 0.03 ->- Bactospeine 4 g.´l. gave a better result than the combination Pantakan E 16.5 0.2% + Lindane EA 10 0.06% + Bactospeine, a fact which could be attributed to the larger quantity of Lindane used. The untreated controls displayed a large percentage of emerged butterflies (60.62—80.2%), and a relatively small number of dead caterpillars (6.21—3.0%). Although it is possible already now to determine the advantage of the combined preparations over the insecticides used in higher concentrations, when separately applied the author considers it necessary to investigate in the following stage of experiments the effect of the combined preparations on caterpillars of a younger stage, and, which is very important for practice, to determine the most effective combination. |