DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 52 <-- 52 --> PDF |
ad 1) kod visokog promjera, ad 2) kod relativno niskog promjera, a što znamo da je potpuno pogrešno i od ekonomičnoga obratno. Naime po tome bi trebalo jaka propadajuća stabla (sastojine ad 1) još podržavati a tanka stabla (sastojine ad 2) sjeći. Obračun drugo ni ne može dati, jer se u račun uzimaju konkretni podaci, a tanka sastojina (2) uopće nema jakih stabala, koja bi »vukla« granicu promjera prema više, kao što sastojina (1) nema tankih koja bi mogla regulirati promjer prema niže. Ovaj primjer pokazuje da je za primjenu metoda po Borelu najvažnije prethodno utvrditi — možda pomoću frekvencijske krivulje broja stabala — da li se na konkretnu sastojinu uopće može primijeniti taj metod. Odnosno primjer pokazuje da je taj metod sudeći po poznatom primjenljiv samo kad su sastojine približno normalne preborne strukture to jest za izgospodarene pre- borne sastojine. —O— Vjerojatno bi bilo ispravnije umjesto za veoma šarolike stvarne sastojine za koje ne znamo koliko su blizu ili daleko od normalnih, izračunati promjere najpovoljnije proizvodnje — odnosno sječne zrelosti — na bazi ispitanih konkretnih vremena prelaza i postotka prirasta stvarnih sastojina za normalne apstraktne sastojine pojedinih boniteta (prema stvarnim bonitetima) te bi se tako za iste bonitete odmah znalo do kojega promjera na konkretnom staništu bi bila proizvodnja ekonomična. Tabela 1. Slučaj iz Primj er Debljinski stepen Glasn. I II Opaska silva 5—10-15 0,148 0,248 0,078 a) 3,228 : 12 = 0,269 0i 60—65 20 0,098 0,198 0,058 25 0,170 0,370 0,120 30 0,278 0,678 0,158 b) 3,035 : 9 = 0,337 0 45—50 35 0,378 0,685 0,228 3,228 :10 = 0,322 0 50—55 40 0,477 0,477 0,317 45 0,487 0,379* 0,487 c) 3,228 : 13 = 0,248 0´ 65—70 50 0,493 0,193** 0,593 55 0,419 0,109 0,519 Ukupna proizvodnja je jedna60 0,280* 0,070 0,380 ka, ali struktura zalihe i pri65 0,158 0,038 0,290* rasta je različita, te pokazuje 70 0,077 0,018 0,235 po obračunu Borela irazne pro 75 0.047 mjere najveće proizvodnje što 80 itd. itd. itd. u slučaju istih stanišnih uslova (istog boniteta) ne može biti ispravno. suma do stepena 70 3,463 3,463 3,463 suma do uključivo dva stepena iza početka opadanja * 3,228 3,035 3,228 odgovarajući promjer 60 45 65 suma iste proizvodnje (3,228) ** 3,228 3,228 3,228 odgovarajući promjer 60 50 65 |