DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 60 <-- 60 --> PDF |
KORELACIONA ANALIZA IZMEĐU PRSNOG PROMJERA, PROMJERA KROŠNJE, VISINE I DRVNE MASE STABALA KOD NEKIH TIPOVA JELOVIH ŠUMA I ŠUMA POLJSKOG JASENA ANKICA PRANJIC, dipl. ing. šumarstva (Izrađeno u Zavodu za dendrometriju, Šumarski fakultet Zagreb) 1. Kod obrade statističkih podataka sa više varijabla možemo upotrijebiti tri metode: promatrati svaku varijablu za sebe (ignorirati međusoban odnos varijabla), provesti regresijsku analizu (ustanoviti oblik veze varijabla) i podvrći podatke korelacijskoj analizi (ustanoviti stupanj veze između varijabla). Mi ćemo se zadržati na korelacijskoj analizi naših podataka. Korelacijskom analizom služimo se kod davanja kvantitativnih opisa. Ovom analizom ustanovljujemo dakle stupanj veze između dvije ili više varijabla. Ukoliko ta veza postoji onda daleko veću važnost ima detaljnije istraživanje oblika veze. Budući da se u našoj analizi radi sa više od dvije varijable, govorit ćemo o multiple korelaciji odnosno multiple korelacijskirn koeficijentima. Parcijalne korelacijske koeficijente tretiramo unutar okvira multiple korelacjje, dok jednostavnu korelaciju ne možemo očekivati jer je zavisna varijabla funkcija nekoliko nezavisnih. 2. Analiza je provedna na modelnim stablima jele (436 stabala) i poljskog jasena (1.047 stabala). Na istim modelnim stablima provedena je i regresijska analiza (Šumarski list 9—10 1963.) upotrebom Schumacher-Hallove formule za drvnu masu. log m = a + b log D + c log h u kojoj je prsni promjer (dis) zamijenjen sa promjerom krošnje (D). Uz pretpostavku linearne korelacije izračunati su korelacijski koeficijenti za različite tipove jelovih šuma u Gorskom Kotaru (vapnenac, silikat) i različite tipove jasenovih šuma u Posavini (vidi tabelu). 3. Multiple korelacijski koeficijenti R123 i R134 određuju vezu između drvne mase (log m —- 1), promjera krošnje (log D = 2) i visine (log h IH 3), odnosno drvne mase, prsnog promjera (log di.3 = 4) i visine kao cjeline. Korelacija je vrlo jaka i za jelove i za jasenove sastojine, pa prema tome možemo reći i za prvu (m = f [Dh]) kao i za drugu (m = f [dj.3 h]) vrstu regresijskih ravnina da se potpuno uklapaju u opažane atribute. Međutim da bismo ustanovili stupanj djelovanja pojedinih atributa u tojvezi (cjelini) moramo pristupiti analizi parcijalnih korelacijskih koeficijenata. Promotrimo li parcijalne korelacijske koeficijente u našoj tabeli, vidimo da ri2,3 za jelu pokazuje jaku korelaciju kako za sastojine na vapnencu tako i na silikatu, dok za jasen vrlo jaku (prema skali korelacije po E. R. Chaddoch). Radi usporedbe izračunati su i parcijalni korelacijski koeficijenti ru.s koji pokazuju potpunu korelaciju za obe vrste drveća. Korelacijski koeficijenti 23,1 su negativni i dosta slabi kod jele, međutim kod jasena je ta korelacija jaka. Korelacija između prsnog promjera i visine uz isključenje mase (m.i) je tako |