DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 63 <-- 63 --> PDF |
POKUŠAJ SUZBIJANJA BOROVA ČETNJAKA (THAUMATOPOEA PITYOCAMPA SCHIFF) DIREKTNIM UNOŠENJEM INSEKTICIDA U ZAPREDAK STEVO OPALICKI, dipl. ing. šum. Zavod za zaštitu šuma Zagreb Iz godine u godinu javlja se problem, kako suzbiti borova četnjaka u slučajevima kada je on već formirao zapretke ili su borova stabla zbog svoje visine neprikladna za suzbijanje pomoću orošivaća tipa »Fontan« i »Solex«. Ponekad prepreku uspješnom suzbijanju ručnim zamagljivačem tipa »Schwingfeuer« čine i nepovoljna zračna strujanja i nepovoljne vremenske prilike. Stoga smo mi izvršili pokus suzbijanja direktnim unošenjem insekticida u već formirane zapretke. Pokus je izvršen na području šumarije Labin, šumski predjel Plomin. Visina stabala kretala se od 3—12 m. Ova sastojina izabrana je za pokus zbog toga, što je suzbijanje leđnim motornim orosivacem »Fontan« bilo nemoguće provesti zbog relativno velike visine stabala, a suzbijanje ručnim zamagljivačem nije imalo uspjeha zbog jakih zračnih struja u svako doba dana, koje su sprečavale taloženje insekticida. Za pokus su upotrebljene voćarske leđne tlačne prskalice, dozvoljenog pritiska od 6 atmosfera. Da bi se olakšalo kretanje po terenu rezervoar prskalice spojen je gumenom cijevi dužine 5—10 m na koju se nastavljaju tanke šuplje cijevi od aluminija ili bambusa. Dužina pojedine takve cijevi iznosi 2 m. Kod upotrebe uzima se i spoji onoliko kamada, koliko je potrebno da se dohvati zapredak određene visine. Na vrhu tih cijevi učvršćena je sapnica za reguliranje veličine čestica. Na ovu sapnicu učvršćena je pomoću nareza specijalna igla vlastite konstrukcije, koju ćemo posebno opisati. Igla je koničnog oblika, dužine 8 cm, promjera na donjem kraju 3—4 mm, na vrhu oštro usiljena. Izrađena je od mjedi. Kroz iglu je probušen kanal promjera 1,2 mm, a na udaljenosti 5 cm od debljeg donjeg dijela igle probušene su 3 rupice promjera 1,2 mm, koje služe za raspršivanje insekticida u zapretku. Za rad ovom prskalicom potrebna su dva radnika .Jedan na leđima nosi prskalicu i pomoću pumpe na prskalici vrši tlačenje tekućine u prskalici na tlak od cea 5—6 atm., jer je kod tog tlaka raspršivanje čestica insekticida najbolje i postiže se najveći visinski domet. Drugi radnik nosi potreban broj krutih spojenih nastavaka (aluminijske cijevi), te kada dođe do stabla sa zapretcima iglu ubode u zapredak, te otvaranjem ventila pusti u zapredak određenu količinu insekticida. Mi smo u našim pokusima upotrijebili 5-,n,(rtnu emulziju Pantakana E-25 proizvodnje »Chromos« Zagreb. Po jednom zapretku utrošili smo cea 5 cm;i emulzije. Gusjenice borova četnjaka nalazile su se u vrijeme tretiranja u 5. stadiju i formirale su veoma čvrste zapretke. Za vrijeme 8 sati rada mogu dvojica radnika tretirati 1,5—-2 ha srednje zaražene površine, a gdje visina stabala ne pre 61 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 64 <-- 64 --> PDF |
laži 10 m. Visina stabala, loš teren i jača zaraza smanjuju ovaj efekat. Potrošnja insekticida uz naprijed navedene uslove i koncentraciju insekticida iznosi cea 150—300 gr po ha. Već prilikom vršenja pokusa primijetili smo neke nedostatke ove metode. Tako npr. veoma je teško prilikom tretiranja stabala sa većim brojem zapredaka uočiti i zapamtiti, koji su zapreci tretirani, a koji nisu, te se dešava da izvjestan broj zapredaka ostane netretiran. Tu činjenicu potvrdila je i naknadno izvršena kontrola, koja je pokazala da je kod tretiranja izostavljeno 34% zapredaka, dok je u 66"/o zapredaka mortalitet gusjenica, bio 100%. Ovo nas upućuje, da je kod tretiranja potrebno insekticidu dodati neku intenzivnu neutralnu boju, kako bi se lakše razlikovali tretirani zapreci od netretiranih. Također je veoma korisno poprskati i iglice u neposrednoj blizini zapredaka. Suzbijanje borova četnjaka ovom metodom može se preporučiti u slijedećim slučajevima: 1. kada se sa suzbijanjem ostalim metodama zakasni, te gusjenice stvore čvrsti zapredak, a postoji opasnost od golobrsta, ovaj način suzbijanja može se uspješno primijeniti; 2. kada se suzbijanje ne može izvršiti leđnim motornim orošivačem, zbog prevelike visine stabala; 3. kada se ne može suzbijanje izvršiti ručnim zamagljivačem zbog nepovoljnih zračnih strujanja, koje onemogućuju taloženje insekticida u krošnje stabala; 4 ovaj način tretiranja veoma je pogodan za suzbijanje borova četnjaka na soliternim stablima i na stablima u parkovima do visine cea 15—20 m; 5. troškovi ovakovog načina suzbijanja ne prelaze troškove suzbijanja izvršenog leđnim motornim orošavačem; Rad sa prskalicom. Igla je ubodena u zapredak. Foto: original |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 65 <-- 65 --> PDF |
6. negativna strana ovakovog načina suzbijanja je relativno velika težina krutih nastavaka, što kod većih visina tretiranih stabala otežava rad i mnogo umara radnika. A FIELD TEST IN THE CONTROL OF PINE PROCESSIONARY MOTH (THAUMATOPOEA PITYOCAMPA SCHIFF.) BY DIRECT INTRODUCTION OF INSECTICIDE INTO CATERPILLAR NESTS Summary The author recommends the described method in the control of Pine Processionary Moth in the folowing cases: 1. When the other control methods are late, and the caterpillars have formed a compact nest, and total defoliation is menacing. 2. When no control can be performed with a pack motor sprayer because the trees are too tall. 3. When no control can be carried out by a hand-operated atomizer because of unfavourable air currents making it impossible to deposit the insecticide into the tree crowns. 4. This method of treatment is very suitable for controlling the Pine Processionary Moth on solitaries and trees in parks up to a height of ca. 15—20 m. The costs of such control do not exceed the costs of controls performed with a pack motor sprayer. A drawback of such control method is the relatively great weight of the rigid extensions, which at greater heights renders the work more strenuous and the operator tires unduly. |