DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 63     <-- 63 -->        PDF

POKUŠAJ SUZBIJANJA BOROVA ČETNJAKA
(THAUMATOPOEA PITYOCAMPA SCHIFF) DIREKTNIM
UNOŠENJEM INSEKTICIDA U ZAPREDAK


STEVO OPALICKI, dipl. ing. šum.


Zavod za zaštitu šuma Zagreb


Iz godine u godinu javlja se problem, kako suzbiti borova četnjaka u slučajevima
kada je on već formirao zapretke ili su borova stabla zbog svoje visine
neprikladna za suzbijanje pomoću orošivaća tipa »Fontan« i »Solex«. Ponekad
prepreku uspješnom suzbijanju ručnim zamagljivačem tipa »Schwingfeuer«
čine i nepovoljna zračna strujanja i nepovoljne vremenske prilike. Stoga smo
mi izvršili pokus suzbijanja direktnim unošenjem insekticida u već formirane
zapretke.


Pokus je izvršen na području šumarije Labin, šumski predjel Plomin. Visina
stabala kretala se od 3—12 m. Ova sastojina izabrana je za pokus zbog toga,
što je suzbijanje leđnim motornim orosivacem »Fontan« bilo nemoguće provesti
zbog relativno velike visine stabala, a suzbijanje ručnim zamagljivačem nije
imalo uspjeha zbog jakih zračnih struja u svako doba dana, koje su sprečavale
taloženje insekticida.


Za pokus su upotrebljene voćarske leđne tlačne prskalice, dozvoljenog pritiska
od 6 atmosfera. Da bi se olakšalo kretanje po terenu rezervoar prskalice
spojen je gumenom cijevi dužine 5—10 m na koju se nastavljaju tanke šuplje
cijevi od aluminija ili bambusa. Dužina pojedine takve cijevi iznosi 2 m. Kod
upotrebe uzima se i spoji onoliko kamada, koliko je potrebno da se dohvati
zapredak određene visine. Na vrhu tih cijevi učvršćena je sapnica za reguliranje
veličine čestica. Na ovu sapnicu učvršćena je pomoću nareza specijalna
igla vlastite konstrukcije, koju ćemo posebno opisati.


Igla je koničnog oblika, dužine 8 cm, promjera na donjem kraju 3—4 mm,
na vrhu oštro usiljena. Izrađena je od mjedi. Kroz iglu je probušen kanal promjera
1,2 mm, a na udaljenosti 5 cm od debljeg donjeg dijela igle probušene su
3 rupice promjera 1,2 mm, koje služe za raspršivanje insekticida u zapretku.


Za rad ovom prskalicom potrebna su dva radnika .Jedan na leđima nosi
prskalicu i pomoću pumpe na prskalici vrši tlačenje tekućine u prskalici na tlak
od cea 5—6 atm., jer je kod tog tlaka raspršivanje čestica insekticida najbolje
i postiže se najveći visinski domet. Drugi radnik nosi potreban broj krutih spojenih
nastavaka (aluminijske cijevi), te kada dođe do stabla sa zapretcima iglu
ubode u zapredak, te otvaranjem ventila pusti u zapredak određenu količinu
insekticida.


Mi smo u našim pokusima upotrijebili 5-,n,(rtnu emulziju Pantakana E-25
proizvodnje »Chromos« Zagreb. Po jednom zapretku utrošili smo cea 5 cm;i
emulzije.


Gusjenice borova četnjaka nalazile su se u vrijeme tretiranja u 5. stadiju
i formirale su veoma čvrste zapretke. Za vrijeme 8 sati rada mogu dvojica radnika
tretirati 1,5—-2 ha srednje zaražene površine, a gdje visina stabala ne pre


61




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 64     <-- 64 -->        PDF

laži 10 m. Visina stabala, loš teren i jača zaraza smanjuju ovaj efekat. Potrošnja
insekticida uz naprijed navedene uslove i koncentraciju insekticida iznosi
cea 150—300 gr po ha.


Već prilikom vršenja pokusa primijetili smo neke nedostatke ove metode.
Tako npr. veoma je teško prilikom tretiranja stabala sa većim brojem zapredaka
uočiti i zapamtiti, koji su zapreci tretirani, a koji nisu, te se dešava da
izvjestan broj zapredaka ostane netretiran. Tu činjenicu potvrdila je i naknadno
izvršena kontrola, koja je pokazala da je kod tretiranja izostavljeno 34%
zapredaka, dok je u 66"/o zapredaka mortalitet gusjenica, bio 100%. Ovo nas
upućuje, da je kod tretiranja potrebno insekticidu dodati neku intenzivnu neutralnu
boju, kako bi se lakše razlikovali tretirani zapreci od netretiranih. Također
je veoma korisno poprskati i iglice u neposrednoj blizini zapredaka.


Suzbijanje borova četnjaka ovom metodom može se preporučiti u slijedećim
slučajevima:


1. kada se sa suzbijanjem ostalim metodama zakasni, te gusjenice stvore
čvrsti zapredak, a postoji opasnost od golobrsta, ovaj način suzbijanja može se
uspješno primijeniti;
2. kada se suzbijanje ne može izvršiti leđnim motornim orošivačem, zbog
prevelike visine stabala;
3. kada se ne može suzbijanje izvršiti ručnim zamagljivačem zbog nepovoljnih
zračnih strujanja, koje onemogućuju taloženje insekticida u krošnje
stabala;
4 ovaj način tretiranja veoma je pogodan za suzbijanje borova četnjaka
na soliternim stablima i na stablima u parkovima do visine cea 15—20 m;


5. troškovi ovakovog načina suzbijanja ne prelaze troškove suzbijanja izvršenog
leđnim motornim orošavačem;
Rad sa prskalicom. Igla je ubodena u zapredak. Foto: original




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 65     <-- 65 -->        PDF

6. negativna strana ovakovog načina suzbijanja je relativno velika težina
krutih nastavaka, što kod većih visina tretiranih stabala otežava rad i mnogo
umara radnika.
A FIELD TEST IN THE CONTROL OF PINE PROCESSIONARY MOTH
(THAUMATOPOEA PITYOCAMPA SCHIFF.) BY DIRECT INTRODUCTION OF
INSECTICIDE INTO CATERPILLAR NESTS


Summary


The author recommends the described method in the control of Pine Processionary
Moth in the folowing cases:


1. When the other control methods are late, and the caterpillars have formed a
compact nest, and total defoliation is menacing.
2. When no control can be performed with a pack motor sprayer because the
trees are too tall.
3. When no control can be carried out by a hand-operated atomizer because of
unfavourable air currents making it impossible to deposit the insecticide into the tree
crowns.
4. This method of treatment is very suitable for controlling the Pine Processionary
Moth on solitaries and trees in parks up to a height of ca. 15—20 m.
The costs of such control do not exceed the costs of controls performed with a
pack motor sprayer. A drawback of such control method is the relatively great weight
of the rigid extensions, which at greater heights renders the work more strenuous
and the operator tires unduly.