DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 84 <-- 84 --> PDF |
primjernim prugama, te čine solidnu osnovicu za sastav elaborata područja, za praktičnu primjenu i dugoročno planiranje. 5. Da se revizije osnova ne bi smjele odgađati, već im pristupiti posljednje godine isteka prvog polurazdoblja, kako bi projektantska organizacija na vrijeme dala operativi revidirane osnove. U tu svrhu potrebno je redovno odvajati ionako neznatna sredstva za te radove. Ing. Drago Maj er PRIKUPLJANJE TANJIH SORTIMENATA POMOĆU SAJLE I TRAKTORA Kod izvoza tanje oblo vine iz šume pomoću traktora s vitlom ili bez vitla, najviše vremena traktor izgubi na prikupljanju tereta za vuču do pom. stovarišta, jer za svaki pojedini komad, od svega 0,06 m3, traktor mora da obavlja manevar dok ne skupi teret za vuču. Sve ove teškoće uzrokuju manji dnevni učinak, »trganje« traktora i veći napor za vozača traktora, a s time i povećana troškove vuče. Rješenje ovog problema pronašao sam u iskorištenju starih komada sajli. Ovaj način prikupljanja pomoću sajle odnosi se uglavnom na tanje Sortimente ispod 30 cm debljine, jer teže trupce traktor brzo prikupi za korisni vučni teret. Alat: Od alata potreban nam je jedan teži čekić za zabijanje klinova (cvika), 5 — 20 St.«« 4. manjih klinova, 5 — 20 Esova (slika 1.) i 10 do 15 metara stare sajle 8 — 10 mm 0. Sajla može biti i deblja samo nije praktična u radu. Kasnije u opisu vidjet ćemo da nije potrebna nova sajla, jer ju je šteta upotrebljavati za ovakve radove i komadi stare sajle, na primjer od traktorskog vitla mogu se odlično iskoristiti za ove radove. Opis rada: Dok traktor odvozi teret, pomoćni radnik priprema za traktor drugi teret, i to na taj način, da najprije postavi sajlu po dužini tako, da se za ovu sajlu može prikopčati što više komada, a to je najčešće po dužini pada posječenog stabla. Pomoćni radnik treba dobro da ocijeni i mogućnost prilaza traktora, kao i mogućnost povlačenja sajle, pazeći pri tome da nam vućeni komadi ne zapinju u ostala stabla ili panjeve. Kad je ovo sve procijenjeno vuče sajlu do krajnjeg odabranog komada i njega pomoću sajle i esa veže za čelo. U ostale komade zabija klin i pomoću esova prikapča ih za sajlu (SI. 2). SliK« Z. Drugi kraj sajle postavlja tako da traktor može da je prikopča. Kad se traktor vrati, prikopča sajlu za traktor i traktor povlači sajlu. Pri povlačenju sajle svi ovi komadi se kližu po sajli pomoću esa (slika 3.) i na taj način dobijemo sve komade u jednu hrpu. Traktorista može ovako shrpane komade povući na mjesto gdje mu ih je najlakše prikopčati za traktor. Pomoćni radnik odkapča sajlu, uzima rezervne esove i klinove kod traktoriste i priprema drugi teret, a esovi i klinovi na shrpanim komadima služe za prikačanje na traktor, da ih ne bi ponovno zabijali. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Ako traktor vrši vuču na dužim relacijama, onda pomoćni radnik može iskoristiti dvije do tri sajle do traktorskog povratka i na svim sajlama pripremiti teret, tako da traktoristu preostane samo da povuče i shrpa sav materijal sa svih sajla na jedno mjesto, za jedan teret. n««To n SLitfl 3, Predugačke sajle nisu praktične, jer je teži manevar traktoristu i veća je mogućnost zapinjanja komada za panjeve i stabla. Zato je bolje iskoristiti više kratkin sajla. Da bismo izbjegli zabijanje klinova u ovako kratke Sortimente možemo se poslužiti kombinacijom sajle i esa (slika 4.), s tim da vežemo ove tanje Sortimente. Praktična je strana ove kombinacije u tome što se pomoću ovog kratkog komada sajle ip.ii; SLIKO L|. trupac lakše prilagođuje terenu prilikom vuče, i ne dolazi do nabijanja svih čela trupaca na jedno mjesto i lakše se prekap čaju na traktor. Kod rada sa ovim sajlama pomoćni rad nik mora imati rukavice, jer mu sajle ošte ćuju ruke. Svako jutro i na večer potrebno je sajle namazati starim uljem ili mašću radi gip koće, trajnosti i boljeg klizanja esova po sajli. Ovaj način prikupljanja može se iskoristiti i kod traktora sa vitlom i lakim pokretnim žićarama. Ne preporuča se direktno prikapčanjem na njihove sajle, jer će se uništiti, već prikapčanje treba vršiti na naprijed opisanim komadima starih sajli. Brajkovdć Zvonko NAČINI ZAŠTITE UOROZENOG IZRAĐENOG DRVNOG MATERIJALA OD POPLAVA Jesenske i proljetne poplave uz cijeli tok rijeke Save i njezinih pritoka ugrožavaju svake godine neizvezeni izrađeni drvni materijal i zadaju mnoge brige kako da se taj materijal spasi, osobito poplave, kao što je prošle godine bila poplava kod Zagreba i nizvodno od Zagreba. Ova poplava ugrozila je samo na području šumarije Kutina preko 5000 m3 izrađenog drvnog materijala, koji se nije uspio na vrijeme izvući radi čestih ljetnih kiša, a kasnije poplava. I baš u takvoj situaciji, t. j . neprilici, šumarija Kutina uspiela je sačuvati ovaj drvni materijal na vrlo vješt, brz i jeftin način. Svi načini su dobro riješeni tako da sam uspio iste snimiti i provjeriti njihovu funkcionalnost. Zato smatram da će ova rješenja moći korisno poslužiti i ostalim šumarijama, koje se bore s ovim problemima. Uglavnom zaštita ovog materijala može se podjeliti na: I. Zaštitu uskladištenog drvnog materijala na pomoćnim stovarištima. II. Zaštita drvnog materijala u šumi kod panja. III. Zaštita raznesenog drvnog materijala. I. Načini zaštite uskladištenog drvnog materijala na pom. stovarištu Izrađeni drvni materijal na pom. stova rištu nailakše je zaštiti dok još voda nije poplavila stovarište. Oblovina se složi u što veće hrpe i preko hrne se prebaci jača žica, koja se za naj dalje komade uz pritezanie priveže. Pro storno drvo također slagati u što više su re (štosove) i iste se prevežu žicom. Ukoliko se dogodi da nismo uspjeli pravovremeno prevezati materijal na naprijed opisane načine ili se je materijal rasuo, uslijed talasania vode, popuštanja žice, onda je potrebno cijelo pomoćno stovarište opasati sa oblovinom (trupci ili rudno drvo). Što se dulji komadi oblovine vežu jedan za druaoga žicom i čavlima i na taj način oko cijelog pom. stov. postavimo zaštitni prsten od oblovine (vidi sliku 1 i 2). Napominiem da ie visina vode na ovom pom. stov. (Gredice) iznosila 2,5 m. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 86 <-- 86 --> PDF |
SI. 1. **&š«»S»^ SI. 2. Uslijed talasanja vode i rušenja sura, obruč se popuni materijalom i radi »zasićenosti « dolazi da pojedini komadi, osobito cjepanice, prolaze ispod ovog prstena. U takvom slučaju potrebno je obruč popustiti i proširiti, a u krajnjem slučaju postaviti još jedan uz ovaj, kao vijenac. Kroz ovaj drugi obruč teško će se dogoditi da koji komad prođe. Aka nam se pom. stov. nalazi u šumi blizu stojećih stabala, onda je najbolje ove obruče postaviti od cijelih stabala s krošnjama, jer grane krošanja neće dozvoliti prolaz komadima ispod obruča. II. Načini zaštite izrađenog drvnog materijala u šumi kod panja Izrađeni drvni materijal u šumi kod panja, kojeg je zahvatila poplava najbolje ćemo zaštiti da oko cijelog odjela ili dijela odjela postavimo također zaštitni obruč i to od cijelih stabala ili izrađene oblovine. Najbolju zaštitu i najjeftiniju ćemo sprovesti, ako još za vrijeme sječe ostavimo sva lošija stabla uz rub sječine (odjela) neizrađena, tj samo ih posječemo tako, da se stablo do stabla veže jedno za drugoga i tako tvore ova stabla zaštitni obruč, koji neće dozvoliti kasnije kod poplave da izrađena drvna masa izlazi van sječine. Ka snije nakon povlačenja vode i izvoza cijele mase ovaj materijal lako izradimo i izvezemo. Ukoliko nismo ostavili na vrijeme ova stabla, poslije ih je teže naći, jer su već doznakom probrana i izrađena, te njihovo naknadno postavljanje može ići samo na uštrb kvalitetnih stabala, ostavljenih za daljni uzrast. Osim toga, ako bismo kasnije vršili sječu za vrijeme poplave ostavljali bismo visoke panjeve, radi vode. Ova mjera opreza u ovakvim područjima može nam spasiti sav materijal, zato uvijek treba imati na umu u ovakvim područjima ove mjere. III. Zaštita raznesenog drvnog materijala Pored svih ovih mjera dogodit će nam S3 da se gdjekoji komad provuče i odluta nošen vodom, zato je potrebno da stalni čuvari čamcima skupljaju ovaj razneseni drvni materijal (Slika 3). SI. 3. Visok vodostaj u ovakvim situacijama možemo iskoristiti i za splavarenje, koje je negdje jeftinije od šlajsa konjima ili SI. 4. traktorima. Svakako da ćemo najprije splavariti materijal iz šume (Slika 4). Brajković Zvonko |