DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 87 <-- 87 --> PDF |
cJ)cu^ltieiie oije&fji ZAKLJUČCI — PRIJEDLOZI Na 83. redovnoj skupštini Saveza ŠDH-e, održanoj 27. i 28. VI 1964. god. u Karlovcu, nakon održanog referata dipl. inž. Ferde Sulentića o temi: »Problematika gospodarenja šumama na području Gorskog Kotara i Like«, i djelomičnog terenskog pregleda primjernih objekata, kao i svestrano provedeno diskusije, skupština donosi slijedeće ZAKLJUČKE 1. Da su na navedenom području šumske sastojine kako po strukturi, oblikovanju (jednodcbne sastojine, prašumske i razni drugi prelazni oblici od jednodobnih do prebornih), tako i po načinu gospodarenja, sa manjim izuzecima, gospodarski neuređene, a s obzirom na mogućnosti šumskih tala nedovoljno produktivne. 2. Da je s obzirom na moguće normalno stanje sastojina na ovom području struktura drvnog fonda po zastupljenosti četinjača u odnosu na listače, u cjelini gledano, potpuno narušena. Uslijed toga je drvni fond četinjača manji za oko 36 milijuna m3, a fond listača veći za oko 13 milijuna m:1. Apsolutno smanjenje drvnog fonda na ovom području iznosi oko 23 milijuna m:; mase ili 24"/». Kvaliteta drvnog fonda, naročito bukve, daleko je ispod ekonomskog prosjeka. Unatoč relativno velikog etata brutto mase, etat sortimenata je mali, a po zastupljenosti vrednijih sortimenata više nego oskudan. Kvaliteta drvnog fonda četinjača također je ispod normalnog stanja. Unatoč toga, gledano kroz kubik brutto mase, indeks gospodarske vrijednosti jele i smreke u odnosu na bukvu, sada i u perspektivi kreće se između 1,5 do 2. 4. Otvorenost šuma nalazi se, naročito na području Velebita i Like, daleko ispod optimuma, koji omogućuje intenzivno gojpadarenje šumama. Slaba mreža šumskih puteva jedan je cd uzroka nedovoljnog korištenja manje vrijednih sortimenata (ogrjeva), visokih troškova iznosa i privlačenja kao i nisko akumulativnosti gospodarstva. 5. Gospodarenje na ovom cijelom području bilo je uvjetovano krutim propisima o stablimičnom probornom gospodarenju. Pri tome se nije dovoljno vodilo računa o konkretnoj strukturi pojedinih sastojina i proizvodnoj snazi tala. Opisano stanje dijelom je rezultat čestih promjena u organizaciji službe uređivanja šuma. 6. Naročito se je griješilo u primjeni propisa o prebornom gospodarenju za čiste sastojine, a posebno za čiste sastojine bukve. 7. Kod sastava privrednih osnova nije kvaliteta i vrijednost drvnih masa obuhvaćena u sastojinama, već je sve svedeno pod pojam o ukupnoj količini. To je razlog da šumska privreda ne raspolaže pouzdanim podacima o vrijednosti drvnog fonda, njegovoj kvaliteti po određenim kategorijama, te pouzdanim podacima i količini pojedinih sortimenata na bazi dugoročnog snabdijevanja tržišta i prerađivačke industrije. 8. Zaštitna uloga pojedinih terena i staništa često je u praksi šablonski naglašena na štetu stvarnih mogućnosti proizvodnje i iskorištavanja drvnih masa na tim tlima. 9. Pojmovi o optimalnim prsnim promjerima stabala u sastojinama u odnosu na pojedine vrste drveća i za različita staništa nisu dovoljno rasčišćeni. Ponekada se neopravdano forsiraju deblji prsni promjeri, utanoč toga što to ide na štetu ekonomične proizvodnje i što industrija, osim malih izuzetaka, ne traži više naročito jaku deblovinu. Također ima slučajeva da se sijeku stabla u naponu prirasta, bilo radi podmirenja pilanske industrije ili prevelike brige o potrebi regeneracije. 10. Šumska paša na dobrom dijelu svog područja kao jedna od najvećih smetnji za uspješnu regeneraciju i kvalitetni uzgoj šuma, nije zabranjena. PRIJEDLOZI U vezi naprijed navedenog stanja a u svrhu unapređenja u gospodarenju šumama Gorskog Kotara i Like, skupština predlaže: 1. Da se kao najprioritetniji zadatak u odgovarajućem realnom roku izvrši inventarizacija drvnog fonda po količini i kvaliteti s tim da ti podaci posluže kao osnova za određivanje etata gospodarenja za izvjesno kraće razdoblje, a također za realniju provjeru mogućnosti snabdijevanja prerađivačke industrije sirovinama. 85 |