DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 12 <-- 12 --> PDF |
KAKVOĆA STABALA U MJEŠOVITOJ I ČISTOJ SASTOJIM HEASTA LUŽNJAKA J. ŠAFAR Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Istraživanja su izvršena u Bosutskom području, nedaleko Vinkovaca. Izabrana čista sastojina nalazi se u predjelu Zapadna Kusara, odjel 3; nadm. visina 8? m; godišnji interval oscilacije donje vode bio je 0,5 do 6 m, a prosjek u doba vegetacije 3 m. Mješovita sastojina nalazi se u predjelu Južno Boljkovo, odjel 12; nadm. visina 82 m; oscilacija vode je podjednaka kao u čistoj sastojini. Prema ispitivanjima koje je izvršila M. K a 1 i n i ć, kiselor-t tla je u oba predjela oko 5 pH (po Comb.); sadržaj kalcijskog karbonata ispod 1%; kapacitet za vodu je veći u predjelu Zap. Kusara a kapacitet za zrak je veći u predjelu J. Boljkovo; porozitet tla je manji u J. Boljkovu. Čista sastojina osnovana je sadnjom žira, a mješovita oplodnom sječom. Starost mješovite sastojine je oko 36 godina a čiste 40 godina. Broj svih stabala po ha od 3 cm pr. pr. iznosi na plohi u J. Boljkovu 4.444, od toga 844 hrastovih, a na plohi u Z. Kusari 1.352 hrastova stabla. U mješovitoj sastojini broj stabala na ha po vrstama drveća je ovakav: biot. razred hrast grab brijest jasen lipa ostalo svega I—III 600 176 128 352 12 64 1332 IV—V 244 1004 856 228 72 708 3112 Ukupno 844 1180 984 580 84 772 4444 Drvna masa po ha iznosi u mješovitoj sastojini 211 m:i a u čistoj 141 m3. Svi podaci izneseni u tabelama br. 1—9 odnose se samo na hrast i to od 6 cm pr. pr. naviše. Po metodici Instituta, terenske i obračunske radove obavila je Šumsko pokusna stanica Vinkovci pod vodstvom D. Babogredca . Zahvaljujem drugovima na suradnji. Zbog drugih redovnih poslova rezultati nisu mogli biti do danas objavljeni. 1. STRUKTURA SASTOJINA Prije razmatranja utjecaja što ga vrši gospodarski tip sastojine na kvalitet stabala, potrebno je da se iznesu podaci o strukturi broja hrastovih stabala po biotskim i debljinskim razredima, jer o tome znatno ovisi kakvoća stabala. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Tabela br. 1 Biot. razred I II III I—III IV V IV—V Svega Mješovita sastojina N/ha 180 324 96 600 104 52 156 756 % 24 44 12 80 13 7 20 100 Čista sastojina N/ha 40 588 364 992 244 16 360 1352 °/o 3 44 27 74 18 8 26 100 Prema podacima pril. tab. br. 1, u I do III biotskom razredu procentualno je više hrastovih stabala u mješovitoj sastojini nego u čistoj. Prema tomu ima i više mogućnosti da se u mješovitoj sastojini u toku prirodne i umjetne selekcije razviju najbolja glavna stabla. Budući da se razvrstavanje stabala u biotske razrede obavlja okularno, te je mnogo pod utjecajem subjektivnih faktora, stabla su razvrstana i u debljinske stupnjeve. Tabela br. 2 Debliin. stupnjevi 6—10 11—15 16—20 21—25 26—30 31—35 36—40 Svega M ješovita sastoji na N/ha 192 232 248 80 4 756 °/o 25 31 33 10 1 100 Čista sastojina N/ha 300 604 344 84 16 4 1352 %> 22 45 26 6 1 — 100 Prema podacima u pril. tab. br. 2, kulminacija broja stabala je za čistu sastojinu u drugom deblj. stupnju a za mješovitu sastojinu je između drugog i trećeg deblj. stupnja. Debljih stabala procentualno je više u mješovitoj sastojini nego u čistoj. Pošto s debljinom hrastovine progresivno raste njena vrijednost, mješovite lužnjakove sastojine ekonomski su bolje a biološki — kako je poznato — otpornije lošim utjecajima štetnika i bolesti. 2. KAKVOĆA STABALA U stručnoj literaturi, gotovo općenito, utjecaj gospodarenja na oblikovanje stabala razmatra se uglavnom ili ponajviše s gledišta njegovanja. Vrlo rijetko se raspravlja o utjecaju sastava sastojine na kakvoću stabala. Sastav sastojine, prema tomu i njen oblik, utječe na mikrostanište drveća. U toku njege utječemo na mikrostanište drveća i promjenom okoline tako djelujemo da se stabla oblikuju prema privrednim potrebama. Prema tomu: da bi stabla bila kvalitativno što bolja, treba prije svega stvoriti što bolji sastav sastojine; kad je sastav sastojine dobar, njegovanjem se mogu lakše i brže postići dobri uspjesi u oblikovanju izabranog drveća. U vezi s iznesenim izvršili smo u mješovitoj i čistoj sastojini analizu elemenata kvalitete stabala. Elementi su ovi: vitalnost drveća, pravnost debla, stepen vitkosti stabala, krošnjatost stabala i čistoća debla od grana. a) Vitalnost drveća U ocjeni vitalnosti drveća najvažnija je njihova zdravost, zatim izgled krošnje. Vitalnost se ocjenjivala okularno, pa se u takvom postupku ne mogu posve 103 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 14 <-- 14 --> PDF |
isključiti subjektivni utjecaji. Stabla su se po vitalnosti razvrstavala u tri kategorije: dobra, osrednja i loša. podaci su izneseni u pril. tab. br. 3. Tabela br. 3 M j e š o v i t a s a s to ; i i n a Čis t a s a s t o j i n a Debijin. stupanj dobra osrednja vitalnost: loša °/o broja stabala dobra osrednja loša 6—10 35 42 23 11 41 48 11—15 86 10 4 43 46 l i 16—20 99 1 — 81 14 5 21—25 95 5 — 51 44 5 26—30 100 — — 75 25 Zbog boljeg pregleda u navedenoj su tabeli br. 3 brojevi stabala za svaki debljinski stupanj obračunati na bazi 100%. Unatoč pogreškama koje se mogu pojaviti kod okularne ocjene vitalnosti po vanjskim znakovima na drveću, ipak ukupnost brojčanih podataka može dati barem približan uvid u stvarno stanje. Sakupljeni podaci pokazuju da u svima debljinskim stupnjevima mješovita sastojina ima mnogo veću vitalnost hrastovih stabala nego čista sastojina. Ta je pojava naročito jasna kad se uspoređuju samo podaci o dobroj i lošoj vitalnosti za mješovitu i čistu sastojinu. Prosjek svih podataka za taj kriterij kvalitete drveća pokazuje u postocima ove odnose: dobro 78, osrednje 15, loše 7, za mješovitu sastojinu dobro 46, osrednje 37, loše 17, za čistu sastojinu Prosjek podataka za osrednju i lošu kategoriju vitalnosti hrastova iznosi u čistoj sastojini 54 a u mješovitoj samo 22. Značajno je da u višim deblj. stupnjevima ima malo stabala loše vitalnosti, osobito u mješovitoj sastojini. Jedan od osnovnih razloga toj pojavi može biti taj što se kod doznake stabala za sječu veća pažnja poklanja stablima viših deblj. razreda. b) Pravnost debala Pravnost debala ovisi o genetskoj konstituciji vrste drveća i njenoj dispoziciji prema utjecaju okoline. Pod utjecajem sklopa krošanja deblo heliofita može se više izobličiti nego deblo skiofita, prema tomu i deblo hrasta lužnjaka. Pod utjecajem vrsta drveća koje imaju gušću krošnju kao što je grab, devijacije hrastova debla su to veće što se čišćenje sastojine i njegovanje stabala proredom započnu kasnije i što su ti postupci nedovoljno obzirni i neredoviti. U našim istraživanjima kakvoće hrastovih stabala odraslih u mješovitoj i čistoj sastojini, stabla su po pravnosti razvrstana u tri kategorije- dobra (d), srednja (s) i loša (1). Podaci su izneseni u pril. tab. br. 4 tako da je svaki deblj. stupanj tretiran sa 100%. Tabela br. 4 6—10 11—15 16—20 21—25 26—30 Debijin. Pravnost: ´%> broja stabala stupnjevi ds l ds l ds l d s l d s l mješovita s. čista sastojina 26 17 32 44 42 39 12 29 36 47 52 24 31 39 44 40 25 21 21 33 40 34 39 33 100 26 — 49 — 25 Na temelju podataka te tabele može se ustvrditi da je u gotovo svima debljinskim stepenima pravnost hrastovih debala bolja u čistoj sastojini nego u |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 15 <-- 15 --> PDF |
mješovitoj. Pojava se može objasniti utjecajem jake konkurencije poluheliofita u mješovitoj sastojini, ili općenito velikim obrastom po broju stabala, i, vje rojatno, nedovoljnim njegovanjem sastojine i stabala, odnosno nepravodobnim oslobođenjem hrasta od loših biotskih utjecaja uzgrednih vrsta drveća. Takvi odnosi u pravnosti debala mogu se još jasnije razabrati u skupnom iskazu svih stabala za oba gospodarska tipa sastojina: pravnost u ´% N dobra srednja loša mješovita sastojina 23 38 39 čista sastojina 30 43 27 Odnos u pravnosti debala između mješovite i čiste sastojine više se odrazuje u kategoriji stabala loše pravnosti nego u kategoriji stabala dobre pravnosti. c) Vitkost stabala Stupanj vitkosti stabla označuje brojčani odnos njegove visine i prs. promjera (h : d). Taj kvocijent važan je kriterij za prosuđivanje tzv. punodrvnosti stabla, više na četinjačama nego na listačama. On može služiti uzgajaču za orijentacijsko ocjenjivanje punodrvnosti. Za navedene sastojine dobili smo odnose kvocijenta h/d kako je prikazano u pril. tab. br. 5. Monokultura hrasta lužnjaka u Spačvi (foto A. Sorić). Krošnje su prosječno preuske. Čistota debla prosječno je loša: mnogo grana i živica a nemalen broj živica razvio se u grane, pa je krošnja veoma produžena. Dakle, asimilacijski aparat nije valjano raspoređen. Razmjerno je malena visina stabala, isto tako i vitkost debala. Njegovanje takvih sastojina često je problem, pa se uglavnom obavlja prorjeđivanje pretežno ciksploatacijskog tipa. Takve su sastojine i biološki i ekonomski loše, pa je gdjekad najbolje rješenje da se iskoriste kratkoročno i osnuju nove. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Tabela br. 3 Biotski razred I II III IV V 96 118 132 133 135 mješovita sastojina 76 102 120 121 116 čista sastojina Stcpen vitkosti je u svima biotskim razredima stabala veći u mješovitoj sastojini nego u čistoj. Prema tomu može se zaključiti da je i punodrvnost stabala bolja u mješovitoj sastojini nego u čistoj. d) Čistota debla Cistota debla od grana važan je kriterij kakvoće stabala, pogotovu ako su grane debele i duboko urasle. U našim istraživanjima mjerili smo dužinu čistog debla od tla do početka krošnje. Istraživanja su pokazala ove razlike u čistoti hrastovog debla između obih sastojina (v. pril. tab. br. 6). Tabela br. 6 Deblj. stepen 6—10 11—15 16—20 21—25 26—30 cm Cistota u m 6,3 9,2 9,9 9,7 9,5 mješovita sastojina 3,2 3,5 3,9 4,1 4,2 čista sastojina Podaci signifikantno pokazuju da je čistota debla od grana u svim debljinskim stepenima u mješovitoj sastojini prosječno najmanje dvostruko veća nego u čistoj sastojini. Razmotrimo li podatke o čistoti debla, razvrstane po biotskim razredima, tada se pokazuju odnosi izneseni u pril. tab. br. 7. Tabela br. 7 Biotski razred I II III IV V Čistota u m 9,7 9,8 7,7 6,4 5,1 mješovita sastojina 5,6 4,2 3,1 3,2 3,3 čista sastojina Podaci o čistoti debla od grana po biotskim razredima pokazuju da stupanj čisto te pada od najviših biotskih razreda prema najnižima. Razlike u tom pogledu između mješovite i čiste sastojine veće su u višim biotskim razredima nego u nižim. Prosječna čistota debla za oba gospodarska tipa lužnjakovih sastojina iznosi: mješovita sastojina 8,8 m čista sastojina 3,4 m Mješovita sastojina ima mnogo veći broj stabala, pogotovu onih vrsta drveća koje imaju gušću krošnju i jaču snagu konkurencije; ta su stabla uglavnom podstojna i srednjostojna. Zato je i mogućnost za sprečavanje razvitka postojećih donjih grana i za nestvaranje novih veća u mješovitoj sastojini nego u čistoj. Dakle, što se tiče čistote debla od grana mješovita je sastojina hrasta lužnjaka mnogo bolja nego čista. e) Obraslost živićima Živici (tzv. vodeni izbojci, lastari) pojavljuju se na deblu listača i nekih četinjača (jela, tisa) uglavnom pod utjecajem vanjskih faktora, ali i pod utjecajem nasljednih osobina vrste, eko-tipova i jedinke. Broj živica naglo se povećava kad se naglo otvori gust sklop krošanja. Tada, pod utjecajem prevelike |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 17 <-- 17 --> PDF |
količine svjetlosti, visoke temperature, jake transpiracije krošnje i drugih činilaca neposredne okoline, drveće povećava transpiracijski aparat tako da razvija nove izbojke iz proventivnih (uspavanih, rezervnih) pupova uzduž debla. Ta je pojava naročito značajna za starije drveće koje, poslije jakog i naglog otvaranja sklopa, zbog starosti ne može brzo ili nikako reagirati na promjenu okoline, tj. ne povećava širinu krošnje, nego je produžuje stvaranjem dopunskog sistema transpiracijskog aparata. Stvarajući tako neku ravnotežu u odnosu na povećanu transpiraciju, održava svoj životni potencijal. Ali i mlađe hrastove sastojine, kad se razvijaju u pregustom sklopu, stvaraju velik broj živica. Istraživanja u navedenim sastojinama dala su interesantne podatke o broju živica. Podaci u pril. tab. br. 8 izneseni su po debljinskim stupnjevima, i to prosječno po jednom hrastovom stablu. Tabela br. 8 Debljin. stupanj 6—10 11—15 16—20 21—25 26—30 Broj živica 2,4 0,5 0,1 — — mješovita sastojina po stablu 4,3 5,0 5,4 4,2 4,5 čista sastojina Prema podacima navedene tabele,.jasno se razabiru velike razlike u broju živica: u mješovitoj sastojini mnogo ih je manje nego u čistoj. Po debljinskim stupnjevima, broj živica u čistoj satojini gotovo je podjednak. U mješovitoj sastojini razlike su mnogo veće: broj živica naglo pada od prvog deblj. stupnja, te ih je na stablima drugog deblj. stupnja malo, na stablima trećeg deblj. stupnja ima ih veoma malo, a na debljim stablima gotovo ih nema. Još interesantniji su podaci o broju živica po stablu izneseni po biotskhn razredima stabala (v. pril. tab. br. 9). Tabela br. 9 Biotski razred I II III IV V Broj živica 0,02 0,2 1,2 2,4 3,1 mješovita sastojina po stablu 4,9 4,7 5,6 4,5 4,6 čista sastojina Prosječan broj živica po stablu u mješovitoj sastojini je u svima biotskim razredima stabala mnogo manji nego u čistoj sastojini; razlike u tim odnosima veće su na stablima gornjeg sloja sastojine, tj. u I do III razredu, nego na stablima donjeg sloja. U mješovitoj sastojini, broj živica općenito je veći na potiskivanim i potisnutim stablima nego na onima koja se svojim krošnjama nalaze u gornjem sloju sastojine. Naprotiv, u čistoj sastojini je broj živica po biotskim razredima gotovo podjednak. Na temelju svih brojčanih podataka razvrstanih po debljinskim stupnjevima i biotskim razredima može se, dakle, zaključiti da nagle promjene u intenzitetu svjetlosti nisu jedini povod jakoj pojavi živica, kako se to često navodi u literaturi i u praksi. Broj živica prosječno po hrastovom stablu iznosi u čistoj sastojim 4,9 a u mješovitoj samo 0,8. Sama pojava živica nema naročitog značenja za kakvoću deblovine; gdjekad povećava vrijednost drva. Ali, u neobzirnom gospodarenju, živici mogu razviti deblje grane; kad ih je mnogo i kad su dublje u deblu, znatno smanjuju kakvoću deblovine. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 18 <-- 18 --> PDF |
3. SINTEZA REZULTATA Na temelju analize komparativnih i komparabilnih brojčanih pokazatelja, snimljenih u mješovitoj i čistoj sastojini hrasta lužnjaka na Bosutskom području, može se ukratko iznijeti ova sinteza dobivenih rezultata: 1. Hrastova monokultura ima prosječno mnogo stabala male vitalnosti, znatno manju čistotu debla od živih i mrtvih grana i od živica i lošiju vitkost (punodrvnost) debla. 2. Mješovita dobro sklopljena hrastova sastojina je ne samo biološki stabilnija, nego omogućuje da se u njoj proizvodi i bolja kakvoća stabala. 3. Nasuprot navedenim rezultatima, pravnost debla je u mješovitoj sastojini prosječno lošija — zbog jake konkurencije velikog broja stabala uzgrednih vrsta drveća i, vjerojatno, zbog nedovoljne njege sastojine i stabala. Dakle, monokulture hrasta lužnjaka su ne samo biološki manje otporne, nego je u njima prosječno i veoma loš kvalitativan prirast. Mješovite sastojine treba, s obzirom na pravnost debala, intenzivnije njegovati. STAMMQUALITÄT IM STIELEICHENREIN- UND MISCHBESTAND Zusammenfassung Die Untersuchungen wurden in vergleichbaren 40jährigen Beständen Slawoniens im Savagebiet (bei Vinkovci) durchgeführt. Die Bestandsstruktur wurde nach den biotischen Klassen und Durchmesserstufen geprüft und danach die Stammqualität. Die Seehöhe der untersuchten Bestände beläuft sich auf ungefähr 82 m. Im Reinbestand beträgt die Stammzahl 1.352ha, im Mischbestand 756 Eichen und 3.688 sonstiger Laubhölzer (Hainbuche, Ulme, Esche, Linde u. a. m.), oder insgesamt 4.444 Stämme vom 3 cm Brusthöhendurchmesser ausgehend aufwärts. Die Bestandsmasst im Mischbestand beträgt 211 rri3/ha und im Reenbestand 141 m:i,/ha. In Bezug auf die Stammqualität (von 6 cm Brusthöhendurchmesser aufwärts) wurden folgende Eigenschaften untersucht, und zwar: a) Vitalität, b) Geradschaftigkeit, c) Schlankheitsgrad, d) Astreinheit, e) Bewachsenheit mit Wassarreisern. Folgendes wurde festgestellt: 1. Die Eichenreinkuitur weist auf im Durchschnitt viele Stämme geringer Vitalität, bedeutend geringere Reinheit von grünen und trockenen Ästen und Wasserreiser, sowie einen niedrigen Schlankheitsgrad. 2. Ein gemischter Eichenbostand mit gutem Kronenschluss ist nicht nur biologisch stabiler sondern er ermöglicht, dass in ihm eine bessere Stammqualität erzeugt wird. 3. Dem gegenüber ist die Geradschaftigkeit im Mischbestand im Durchschnitt geringer- und zwar wegen der starken Konkurrenz einer grossen Anzahl von Stämmen der Nebenholzarten, und wahrscheinlich wegen der unzureichenden Stamm- und Bestandspflege. Daher sind die Stieleichenreinkulturen nicht nur biologisch weniger widerstandsfähig, sondern sie weisen auch einen sehr minderwertigen Qualitätszuwachs auf. In Bezug auf die Geradschaftigkeit seilen Mischbestände intensiv gepflegt werden. |