DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 90     <-- 90 -->        PDF

istorisko-bibliografskom i bibliotekarskom
pogledu.


Treba napomenuti da smo ovim dali samo
osnovni prikaz kompozicije i sadržaja
Šafarove knjige »Uzgajanje šuma«, jer ta
knjiga obiluje takvim podacima i detaljima
koji se mogu (a i ne mogu) naći u šumarskim
enciklopedijama, a nikako u napred
spomenutoj klasičnoj literaturi, pa bi
detaljniji prikaz knjige zauzeo isuviše
mnogo prostora.


Na kraju treba odgovoriti i na pitanje:
kome i čemu je namenjeno delo i kako je
izložena materija?


Iz prednjeg izlaganja, koje je potkrepljeno
i činjenicama jasno se vidi: Šafarovo
delo »Uzgajanje šuma« za naše je šumarstvo
od prvorazredne važnosti. Isto tako,
ovo je delo veoma značajno i za stručnjake
iz drugih zemalja koji žele da proučavaju
naše šumarstvo, jer u njemu mogu naći
mnogo korisnih i novih podataka i za svoje
šume. Ako smo za ranija, starija klasična
dela iz oblasti gajenja šuma rekli da
je u njima materija previše uopšteno izložena,
pa često puta i deklarativno, tako
da je praktičare često dovodilo u dileme,


— za Safarovu knjigu može se reći posve
obrnuto. Materija u Šafarovoj knjizi »Uzgajanje
šuma« izložena je pregledno, jasno
koncizno ali i obuhvatno, enciklopediski i
dijalektički naučno. Ako je klasična literatura
dovodila stručnjaka u dilemu. Šafarova
knjiga daje jasne odgovore na gotovo
sva aktualna pitanja iz oblasti gajenja
šuma jer je u njoj obrađeno oko 3,000
samo krupnih pojmova (vidi kazalo knjige),
za čiju je obradu, osim bogatog S0godišnjeg
autorovog iskustva u praksi, nauci
i univerzitetskoj nastavi, korišćeno oko
400 literaturnih izvora (vidi bibliografiju
u knjizi). Sve napred izneto, sistematski je
i gotovo na svakoj strani pregledno komponovano.
To delo je udžbenik i priručnik,
i enciklopedija znanju iz oblasti gajenja
šuma, pa se njime može služiti svaki šumarski
stručnjak, praktičar, student i naučni
radnik.
Takva i slična dela, za bilo koju granu
šumarske discipline, u ovom slučaju za
gajenje šuma, izlaze jednom u nekoliko
decenija. Ponajviše to su životna d e 1
a. Šafarovo delo »Uzgajanje šuma« isto
tako je životno delo. Stoga smo uvereni
da će ta knjiga duži niz godina biti
udžbenik i priručnik za gotovo sve probleme
gajenja šuma.


Najzad treba napomenuti i to da je naša
stručna javnost, praksa i nauka, odavno
očekivala jedno takvo delo iz područja gajenja
šuma jer smo u takvoj literaturi na
našem jeziku prilično oskucievali. Oprav


danu nadu, u ovom slučaju ispunio je jedan
šumarski stručnjak koji preko tri
decenije radi na problemima gajenja šuma.
Bio je urednik velikog šumarskog priručnika,
urednik šumarskog časopisa, član uredništva
Šumarske enciklopedije, objavio
je mnoga stručna i naučna dela iz vrlo različitih
oblasti gajenja šuma, rešava probleme
direktno u praksi i za praksu.


Zbog toga novoizašlo delo »Uzgajanje
šuma« je i razumljiva posledica i sinteza
do sada utrošenog truda i znanja jednog
neumornog šumarskog radnika. Uvereni
smo da će naše društvo, pre svega naša
stručna javnost, tako i shvatiti i primiti
ovo opsežno Šafarovo delo.


Dr ing. Ivan Soljanik


R. Kolaković: BUKVA sa stanovišta
konverzije njenih oblika gajenja i gazdovanja
kao i zamjene sa drugim vrstama
drveća. Sarajevo 1965. Izdanje »Šumarskog
glasnika«. Predgovor M. Gojmerac. Džepni
format, str. 62 i 9 fotografija.
U predgovoru, Gojmerac ističe da treba
temeljito analizirati nedostatke prebornog
gospodarenja bukovim sastojinama i prednosti
sastojinskog skupinastog gospodarenja
u vezi s problemom uzgoja kvalitativno
boljih sastojina. Treba prekinuti svako
šableniziranje, i gospodarenje bukovim sastojinama
provjeravati naučnim radom.


Kolaković, naš poznati stručnjak operative
i pisac, na razmjerno malom prostoru
sažeto i pregledno iznosi gotovo sve probleme
gospodarenja bukovim šumama, posebno
s gledišta šumarstva BiH-a, i probleme
upotrebe bukovine.


U uvodu, na temelju statističkih podataka,
pisac razmatra značenje bukve u Jugoslaviji
i SRBiH-a i zatim, na temelju podataka
o svjetskoj potrošnji drva, korištenje
bukovine u kemijskoj i mehaničkoj
preradi. Raspravlja problem opravdanosti
zamjene bukve četinjačama i konverzije
oblika sastojina i načina uzgajanja, pri čemu
najviše analizira problem degradiranih
sastojina sjemenjača i panjača. Ističe: »izmjenu
prebornog oblika gazdovanja u bukovim
šumama zahtijevaju u prvom redu
biološke osobine bukve ... i interesi kvalitetne
izgradnje bukovih stabala«. Nakon
dublje analize ekoloških značajki glavnih
zajednica bukove šume i morfoloških karakteristika
ekotipova bukve u Jugoslaviji,
pisac prelazi na opširno izlaganje načina
gospodarenja u glavnim visinskim pojasima:
subalpinskom, srednje planinskombrdskom. Srednje planinski pojas razvrstava
u dvije kategorije: u čiste bukove sa




ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 91     <-- 91 -->        PDF

stojine stvorene samo pod utjecajem prirodnih
faktora i u čiste bukove sastojine
stvorene antropogeno tj. nekadašnje mješovite
u kojima su četinjače posječene. Posebno
su ovdje razmatrana pitanja onih
sastojina koje su više-manje normalne i
sastojina koje su degradirane.


U poglavlju o konverziji bukovih panjača
pisac najprije iznosi statističke podatke
za područje Jugoslavije i SRBiH-a, pa oblike
tih sastojina razvrstava u tri grupe:
zapuštene panjače, degradirane panjače i
niske šume. Grupu degradiranih panjača
autor je podijelio u dvije podgrupe: šikars
i šubaračke panjače.. Za svaku grupu odn.
podgrupu daju se osnovne značajke i upute
za način koverzije.


Jedno od najvažnijih poglavlja ove knjižice
jest način gospodarenja u visokim šumama.
Važnost tog poglavlja posebno se
očituje u ovim konstacijama: »današnje
bukove šume i u izrazitim prebornim područjima
. .. mahom nemaju prebornu
strukturu«, zatim »sadašnje mjere gospodarenja
ostavile su rđave tragove, pa su
postojeća stabla slabih kvalitetnih svojstava
«, dalje »postoje pretežno bukove sastojine
koje nemaju ni preborni oblik ali ni
jednodoban izgled, već neku vrstu prela


^ontaći Atcitčni ča&oplSl


NARODNI ŠUMAR — Sarajevo


9/10 — 1964. Fukarek P.: Prašuma
Perućica nekad i danas (I dio). — P a v 1 i č
J.: Prirast stabla u zavisnosti od položaja
koji ima u sastojim i od njegove krune. —
P a j i ć D.: Uloga i mjesto stručnog šumarskog
kadra u razvoju i unapređenju šumarske
privrede SRBiH. — Hadžiahmetovi
ć M.: Parkovi i park-šume u NR
Bugarskoj. — Vuč i ja k S.: Vrste radnih
jedinica i njihovi glavni zadaci u radnim
organizacijama šumarstva. — Kalaj džić
M. i Berezovski N.: Da li je Perućica
prašuma ili ne. — Knežević Sv.:
Izgrađivati spomenike junacima legendarne
bitke na Šut ješci i ujedno sačuvati spomenike
prirode. — Fukarek P.: Još jedan
glas u prilog teze da prašuma Perućica
nije prašuma. —MijatovićM.: Uništavanjem
vukova povećao se broj medvjeda.


GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana
9/10 — 1964. Klemenčič I.: Razlika
između šumskih i javnih putova pri njiho


znih oblika sa pretežno dvoslojnom strukturom,
u kojoj se ipak sprovodi tipično
preborno gazdovanje iako postojeća struktura
za takav način gazdovanja uopšte ne
odgovara«. U daljnjem razmatranju tog
problema pisac dolazi do zaključka da je
rentabilnost takvog gospodarenja smanjena
i preporuča skupinasto gospodarenje.


U posebnom poglavlju pisac razmatra
problem gospodarenja u bukovim šumama
na hercegovačkom kršu. Te su šume prvenstveno
zaštitnog karaktera, u njima


treba da je sječa preborno-grupasta.


»Sva izložena opažanja i preporuke do
kojih se došlo dugogodišnjim iskustvom u
praksi potrebno je podvrgnuti temeljitoj
naučnoj analizi«, zaključuje pisac.


Razmatranja i postavke pisca odnose se
na područje Dinarida, pa se mogu odnositi
i na dinarsko područje Hrvatske. Stoga našim
stručnjacima proporučamo to sažeto
djelo iskusnog stručnjaka operative. Vrlo
bi bilo korisno da se takve publikacije izrade
i za druge glavne vrste drveća naših
šuma, i tako omogući operativi da se dublje
upozna s kompleksnom problematikom
privredno najvažnijih vrsta dendroflore.


J. Šajar
vom trasiranju, gradnji i upotrebi. — Kovač
J. i Dretnik M.: Utjecaj rada motornim
pilama na zdravlje šumskih radnika.
— B r i n a r M.: Krpelji u slovenačkim
šumama prenose bolesti. — Franeti č
A.: Instalacije za privlačenje i transport na
području Idrije, Njihova izgradnja i upotreba.


1/2 — 1965. Mlinšek D.: Uvođenje suvremenih
metoda za intenziviranje uzgajanja
šuma. — Klemenčič I.: Upotreba
načela i formula za izračunavanje optimalne
gustoće šumskih saobraćajnica. — K r ivec
A. i Stanojević Đ.: Traktor na
točkovima ili gusjeničar za privlačenje drva.


ŠUMARSKI PREGLED — Skopje


1/2 — 1964. StojanovskiV: Šumarstvo
Makedonije u 7-godišnjem planu. —
ZorboskiM., KrstevskiD.: Efektivnost
motornih pila Jo-bu-tiger kod sječe
bukovih šuma. — P e j o s k i B.: Nova metoda
proučavanja dinamike toka borove
smole. — Grujoska M.: Jedne od naj




ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 92     <-- 92 -->        PDF

važnijih biljnih bolesti u rasadnicima —
R a d o n j i ć M.: Teoretski temelji praktične
funkcije rasten ja i njihova upotreba. —
Pavlesk i D.: Isorišćavanje borovih šuma
na Poreču. — StanojevićS. i M avrodie
v J.: Prilog metodi određivanja
količine ispari van ja pomoću psihrometarske
diferencije. — Đorđevi ć M.: Prikaz
erozije u slivu Prespanskog jezera s osvrtom
na štete od bujica.


DRVNA IDUSTRIJA — Zagreb
5/6 — 1964. Stajduhar F.: Uvjeti za
oplemenjivanje iverica. — Bađu n S.:
Tačnost mjerenja sadržaja vode u drvu
električnim instrumentom »higrometar«
typ HD-R 30. — R a š i ć M.: Uzroci crvenila
na lakiranim površinama. — S i m i ć
M.: Međunarodni sajam drveta u Ljubljani.


7 — 1964. D eno n a A.: Interni učinci u
industrijskim poduzećima. — R a š i ć M.:
Močila za drvo. — MutibarićJ.: Upotreba
vrbe i topole u svetlosti naše ranije
stručne literature.


8 — 1964. Gle singer V.: Impregnacija
drva metodom potpunog napajanja s
Wolmanit-soli. — M u r k o D.: Određiva


cStcani &tcucni čaLapi6i


LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva
12 — 1964. Levi n V. S.: Pitanja razvitka
zelenog šumskog pojasa oko Moskve. —
P j a t e c k i G. E., Gavrilenko G. A.:
Isušivanje šuma u Kareliji miniranjem. —
Obydenny j P. T.: Registriranje izmjene
plinova kod bilja na otvorenom prostoru.
— Rovsk i V. M.: Nasljedna svojstva
oraha pri slobodnom oprašivanju. —
KravčenkoV. I.: Čišćenje stabala obične
omorike od grana. — Ahromejko A.
I.: O uzajamnom utjecaju biljaka. — G olomedova
T. I., Spiridonova O. P.:
O uzajamnom uplivu sjemena bora i akacije.
— Gubareva V. A.: Upliv ekstrakta
iz lišća i korijenja na rastenje hrasta. —
Afanas´je v A. V.: Formiranje lišćarsko-
omorikinih mladika. — Sestopa l J.
V., Samgin P. A., Šutov I. V.: Prednost
primjenjivanja arboricida u uljenom
rastvoru. — Košeljkov S. P.: Značenje
šušnja u šumi. — KarmazinA. U.: Primjena
aerotaksacije helikopterom. — H ari
n N. G.: Refleksnosvjetlosna sposobnost
nekih vrsta drva Dal. Istoka. — U š a k o v


nje sastava sredstava za zaštitu drva pomoću
kromatografije na papiru.
9/10 — 1964. Ettinge r Z.: Organizacija
tehničke kontrole u finalnoj proizvodnji. —
Murk o D.: Upotreba jelove kore za proizvodnju
tanina. — Sol a j a V.: Industrija
namještaja u Zapadnoj Njemačkoj. — Angel
o v K.: Industrijska prerada drveta u
Makedoniji između dva rata. — Silin ge
r O.: Osvrt na ovogodišnji Zagrebački
velesajam.


VJESNIK LUGARA HRVATSKE - Zagreb


Izvještaj o radu DLH od prošle skupštine
do danas. — Prvo republičko natjecanje
šumskih radnika sjekača. — S i m o n či ć
L.: Sjemenarstvo u jesen i zimi. — Jam brovi
ć I.: Orijentacija u gospodarenju
šumama privatnog i zadružnog vlasništva
pod upravom općinske Skupštine. — L ovri
ć A.: Proizvodnja kvalitetnog sadnog
materijala četinjača ubrzanog rasta. — Prvi
sajam lova i ribolova. — Stupar T.:
Stručni list i slabosti organizacije. —
Böh m V.: Neka praktična iskustva pri
presadnji sadnica četinjača. — O organizaciji
rada u šumskoj proizvodnji. — P iškori
ć O.: Razvitak potrošnje drveta u
Evropi od 1960—1975. g.


J. D.: Neki pokazatelji uzgojnih radova u
ruskim šumama. — M a t j u k I. S.: Iskustva
o zelenom šumskom pojasu oko Moskve.
— Rubco v N. I.: Pretkulture vrijednih
vrsta drva. — Gon čar A. I.: Po~
šumljavanje strmih sunčanih strana jaruga
i riječnih obala. — Mahn o G. F.: Ispiranje
slanih tala za šumske kulture u Horezmskoj
oazi. — Sčerbakova M. A.:
Određivanje kvaliteta crnogoričkog sjemena
metodom rentgenografije. — P r i b y tko
v N. V.: Razlozi sušenja zaštitnih pojaseva
u Jakutskim stepama.
1 — 1965. Završna godina sedmoljetke.


— Podizanje šuma treba postaviti na naučni
nivo. — Smotra šumsks mehanizacije.
— Šumarstvo i uzgoj šuma: Mackevi
č N. V.: Iskorišćavanje poliploidije
za povišenje produktivnosti šuma. — B ož
ak V. L., Jevin j I. K.: Tehnologijakompleksna mehanizacija proreda. — U t-
k i n A. I.: Utjecaj požara na prirodu i for


ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 93     <-- 93 -->        PDF

miranje ariševih šuma u centralnoj Jaku-Čuvanje i zaštita: Krasavina


tiji. — Komissaro v D. A.: Evidencija o N. N.: Iskorišćavanje vode temeljnice u gakoličini
apsorpcije ugljičnog dioksida i izšenju
požara. — Murav´evaN.B. : Utjelučivanja
kisika šumom. — Fedorak o


caj grešaka na stablima na količinu teh


B. I.: Sume obične omorike podgorja juničkog
drva. — Egano v V. K.: Dendro


žnoga Urala. — Atrohin V. G.: K pita


ctonus micans u šumama Boržomskih uva


nju o usavršavanju šumske tipologije. —


la. — Ekonomika i organizacija


Kozubov G. M., Evdokimov A. M.:
Borovica u šumama Sjevera. — P a d a 1-proizvodnje: Vasil´ev P. V., D ž i-


k o V. V.: Šumski revir Aman-Kutan. — k o v i č V. L., M o r o z o v F. N.: O evidenG
u s e v N. N.: Gospodarstva novogodiciji
radova po normiranim cijenama. —
šnjih omoričica na pjeskovitim boricima. Rjabčinsk i A. E.: Primjena tih metoda


— Uređivanje šuma: Bišele I. V., u šumarstvu. — Gribkov V. V.: Treba
K u 1 a k o v G. M.: Analitička metoda obviše
pažnje posvetiti obrazovanju eksterrade
podataka taksacije mašinskim putem.


nista. — Inostrano šumarstvo:


— Hajtovič M. L.: Tok rasta sibirske
Kačan V. F., Riger M. I.: Šumarstvo


jele u Istočnom Kazahstanu. — S a m s o-


Cejlona. — Guse v S. A.: Krčenje cejlon


n o v i č N. E.: Specifičnosti plana organi


skih džungli.


zacije gospodarenja metodom odjela. —


MOTORNA PILA


privlači vašu pažnju:


brzinom rada


lakoćom rukovanja


i jeftinom cijenom svoje vrijednosti


Za informacije obratite se:


> UNIKOMERC«, Zagreb, Ilica 16 II.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Svim suradnicima,


pretplatnicima.


čitateljima


i prijateljima


toplo čestita


1. MAJ-praznik rada
UREDNIŠTVO


ŠUMARSKI LIST — glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske
Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i
uredništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11 — Račun kod Narodne banke Zagreb 400-181-608-359 —
Godišnja pretplata na Šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 7.000 dinara. Pojedinci
l.ooo dinara, studenti i đaci 400 dinara; Inozemstv o 7.500 dinara (m USA dolara) — Tisak :
Izdavačko tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor