DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 29 <-- 29 --> PDF |
omjerima smjese, upotpuniti dosadašnja razmatranja, pa se tako mogu izvesti još pouzdaniji zaključci. Podaci o omjerima smjese potječu iz perioda pred oko deset godina. Obrađeni su na temelju pokazatelja taksacije. Makar za utvrđivanje razvitka u smjesama vrsta drveća taj vremenski razmak nije dovoljno velik i s obzirom na način i godine u kojima su se obavljala inventariziranja postupak nije dovoljno ujednačen, ipak će ti podaci, u vezi s rezultatima prijašnjih naših razmatranja, omogućiti da se između dva perioda izvrši barem približna usporedba. U ovom napisu upotrijebili smo samo one podatke koje smatramo pouzdanijima, tj .za planinske masive Risnjaka i Velike Kapele, odnosno za položaje (geografske strane) tih planina kako su već razmatrani u prethodnom poglavlju. U tabelama, I period označuje podatke inventarizacije dobivene pred oko deset godina, a II period je onaj kako je tretiran u prethodnom poglavlju. Tabela br. 15 R i s n j a k Deblji: a ski I period II period razred cm %> smjese listača i četinjača s j eve r 10 — 20 64 :36 65 :35 21 — 30 58 :42 63 :37 31 — 40 48 :52 50 :50 41 — 50 33 :67 32 :68 51 — 00 21 :79 19 :81 61 — 15 :85 12 :88 10 — 20 54 :46 .1 ug 55 :45 21 — 30 51 :49 54 :46 31 — 40 45 :55 45 :55 41 — 50 31 :69 29 :71 51 — 60 21 : 79 18 :82 61 — 19 :81 16 :84 Prema podacima pril. tab. br. 15, u prvom i u drugom periodu od posljednjeg do prvog debljinskog razreda neprekidno je veći postotak drvne mase bukve na sjevernoj i na južnoj strani Risnjaka. U drugom periodu ta je pojava rasprostranjenoj a nego u prvom. Na sjevernom dijelu Risnjaka proces proširivanja bukve pojačao se u drugom periodu: od trećeg debljinskog razreda do prvog, a na južnom dijelu od drugog do prvog razreda. Prema tomu, nadiranje i proširivanje bukve intenzivnije je na sjevernom dijelu Risnjaka nego na južnom. Sjeverni dio zauzima mnogo veću površinu. Privredni problem proširivanja bukve treba, dakle, da konačno započinje dublje zabrinjavati šumarsku struku i šumsku privredu Gorskog kotara. Unatoč takvoj pojavi, može se ustvrditi da sa biološkog gledišta problem obukovljivanja u nedavnoj prošlosti nije tako zaoštren kao što je bio u dalekoj prošlosti. Jer, na temelju uspoređivanja podataka prvog i drugog perioda za najniže debljinske razrede, prijašnji progeresivan tok rasprostranjivanja bukve postepeno je prelazio u usporeniju fazu. Dakle, podaci potvrđuju rezultate prijašnjih razmatranja: proces rasprostranjivanja bukve neprekidan je i neprekinut na čitavom području Risnjaka, više na sjevernom dijelu nego na južnom; ali se ipak započeo smirivati, više na južnom dijelu nego na sjevernom. |