DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Rezistentna je prema hladnoći. Ne traži naročito tlo. Podnosi kisela kao i vlažna tla, ali mu ne odgovaraju vapnena tla. Prema cit. autoru poprečni prirast američkog borovca u našim prilikama za glavnu sastojinu iznosi od 6,5—10,3 nv´/na. Sveukupna proizvodnja za jednu kulturu borovca u Varaždinu, staru 50 godina procijenjena je na oko 12 m;J po ha. S obzirom na rast značajno je da ova vrsta u mladosti vrlo brzo raste. U 30-godišnjem proizvodnom procesu postiže 4 puta veću drvnu masu od hrasta kitnjaka. Iz ovih istraživanja proizlazi zaključak da Pinus strobus dolazi u obzir za proizvodnju tankih sortimenata u odgovarajućim ekološkim prilikama i gdje nema opasnosti od Cronartium ribicola. Prema podacima S o m m e r a (1963) vrijede za područje prirodnog rasprostranjenja američkog borovca ovi klimatski podaci. Srednje godišnje temperature kreću se od 3,3—11,5" C; za razdoblje maj—august srednja temperatura je 14,6—21,9° C. Godišnje oborine iznose 562—1166 mm; oborine u razdoblju maj—august ima 288—396 mm. U uslovima New Hampshire (I bonitet po Trothignam-u) postiže slijedeći prirast: starost 10 godina, visina 2,2 m, broj stabala 4.268, drvna masa 56 m:i/ha; starost 50 godina, visina 22,7 m, broj stabala 1.008, drvna masa 615 nr´Vha i u starosti 100 godina visinu 34,5, broj stabala 380 i drvna masa 1028 m;!/ha. Radi upoređenja s našim prilikama navodimo i podatke o klimatskim prilikama koje za ovo područje navodi isti autor po 5 c h e n k u. Tamo je prema podacima stanice Keene srednja godišnja temperatura 7,3" C; srednja temperatura za razdoblje maj—august 17,5" C. Godišnje ima oborina 956 mm od čega u razdoblju maj—august 356 mm. Prirodno je rasprostranjen na suhim i svježim položajima, na raznim tlima od pjeskovitih do teških glinastih tala, ali najbolje uz ostale povoljne uslove uspijeva na pjeskovitim ilovačama. Vlastita istraživanja (1963) edafskih prilika koja sam proveo u nekim kulturama američkog borovca na području Sjeverozapadne Hrvatske pokazuju da tamo borovac ima široku edafsku amplitudu. Uspijeva na različitim tlima kao što su kisela smeđa tla, smeđa ilimerizirana, obronačni pseuđoglej, ilimerizirana tla i razna aluvijalna i deluvijalna tla. Istraživana tla su pretežno razne ilovače duboke i svježe i s obzirom na potrebe američkog borovca dobro opskrbljena ukupnim hranivima. Iako borovac treba relativno malo količine hraniva ubraja ga Pogrebnjak u mezotrofne vrste šumskog drveća zbog njegova rijetkog razvijenog korjenovog sistema. Tipske fiziografske osobine tala značajno utječu kod borovca na razvitak i rasprostranjenost korjenova sistema. Tako na primjer kod iste starosti kultura (oko 50 godina), u jednom pseudogleju (profil 18, Ivanec) procentualno učešće korijenja u sloju od 0—50 cm iznosi 98% od ukupne količine a u aluvijalnom tlu (profil 17, Zelen Dvor) to učešće iznosi 45%. U istraživanom području na navedenim tlima procijenili smo da se poprečni prirast u kulturama američkog borovca kreće od 8—15 nr´/ha. Zanimljivo je u vezi s rezultatima istraživanja u kulturi Bučice da smo kod Botova utvrdili da se jedna 30-godišnja kultura borovca nalazi na karbonatnom aluvijalnom tlu (CaCOj 6—13"%) ali malo prirašćuje. Prema nekim podacima, J. Hacskayl o (1963) borovac je osjetljiv na nedostatak željeza. Istraživanja o utjecaju glavnih makro i mikro elemenata na razvoj jednogodišnjih sadnica su pokazala da je kombinacija —Fe, prouzrokovala najveći zastoj u visinskom i đebljinskom rastu biljaka. Uz to je udvostručena u odnosu na kompletnu otopinu količina vode potrebna za tvorbu jednog grama suhe biljne tvari (1650 ml/l gr). |