DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 87 <-- 87 --> PDF |
cStcano $umaegi»& ŠUMARSTVO POLJSKE Pošumljena je površina Poljske 7,962.000 ha. Od toga je: državnih šuma 6,264.000 ha privatnih šuma 1,421.000 ha pod upravom raznih organizacija 161.000 ha parkovi i gradske šume 56.000 ha Sveukupna je drvna masa 528,8 mil. kub. m u kojoj je: crnogoričnih vrsta 437,9 mil. kub. m bjelogoričnih 91,9 mil. kub. m Prosječna drvna masa po hektaru iznosi 86,3 kub. m, a u zrelim sastojinama oko 250 kub. m. Drvna masa dozrelih i prezrelih sastojina je oko 71 mil. kub. m. Sječe se vrše u krugovima i to veoma uspješno. Za razliku od uobičajena 3—4 zahvata postupne sječe, ovdje se provode samo 2, jer garantiraju intenzivniju i racionalniju eksploataciju sa istovremenim pošumljenjem. Taj postupak je ovakav. U mješovitim sastojinama gdje osnovna vrsta drva može biti hrast, omorika obična, jela i dr., posiječe se sastojina u krugovima promjera približno jednaka visini (do podrug visine) stabala. U tim se gnijezdima uspješno razvija naravni pomladak glavnih vrsta drva. Ujedno se obavlja sadnja ili sjetva drugih vrsta kojima želimo obogatiti sastav buduće šume. Kad pomladak ojača (nakon 7—15 godina) provodi se čista sječa zrele šume. Taj je način sječe stekao dosta široku primjenu u Poljskoj, a vrijednost mu je u tome, što krugovi (gnijezda) mogu biti povoljno veliki u ovisnosti o heliofiliji i o drugim osobinama pomlatka. Sabiranje sjemena bora vrši se sa 140- godišnjih dubećih stabala I boniteta, visokih 30—35 m, pomoću švedskih ljestava. Osnovna je vrsta uzgoja bor. Osim bora kultivira se jela, ariš, hrast i druge vrste. Plantaža topola ima oko 3.000 ha. Ovdje, kao i u čitavoj Evropi pri podizanju crnogoričnih šuma (bor, omorika obična) obavezno se unosi i joha (do 500 jedinki po hektaru) da bi se tlo obogatilo dušikom i ubrzao proces stvaranja tla. Sadnice se iz rasadnika ne iskapaju kako je to običaj u proljeće, nego jeseni, a oslobođena površina odmah se zasije novim sjemenom. Iskopane se sadnice sačuvaju u jarkovima sa suhim pijeskom do proljeća, a pokriju se grančicama omorike obične. Kadgod se zaželi mogu se iskoristiti u proljeće bez obzira na vremenske prilike. Zivi se pijesak pošumljuje borom. Pješčana se površina prethodno zastire borovičinim grančicama, a onda se među te radove ukapaju sadnice bora (20—25 tisuća po ha). I ma da se borovičine grane dovoze izdaleka, ipak se to rcntira, jer se pod njezinim redovima zadržava vlaga što uzrokuje brz razvitak sadnica, koje se primaju sa 95 do lOC´Vo. U Varšavskom vojvodstvu ima oko 20.000 ha pijesaka koji se ne iskorišćavaju u poljoprivredi, nego ih valja pošumiti. Zaslužuje da se spomene i masovna izrada domaćeg đubriva iz mrtvog pokrova šumskog tla. Tehnika je veoma jednostavna. Sa površina koje treba iskrčiti za rasadnike, poljoprivredna tla, a i za izgradnju putova, stelja se sabire i slaže na hrpu sa smjesom zemlje i kreča, da bi se smanjila kiselost prvobitnog materijala. Nakon dvije ili više godina (što ovisi o stepenu prerade setlje) dobiva se đubrivo visokog kvaliteta, koje iskorišteno u rasadniku brzo daje krupne sadnice. Dalje se govori o mehanizaciji u šumoprivredi, školama i udruženjima. Naučnotehničko udruženje inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva Poljske — nmogobrojna je i utjecajna organizacija u koju su učlanjeni gotovo svi radnici dane grane gospodarstva (svega oko 13.000). Glavni je sadržaj rada Udruženja organiziranje naučno-tehničkih škola, seminara i kursova o novoj tehnici i tehnologiji radova. Osim toga ono održava konferencije i savjetovanja o raznim problemima šumoprivrede i industrije za preradu drva. Mnogo se poklanja pažnje izdavačkoj djelatnosti. Udruženje izdaje dva časopisa: »Poljska šuma« i »Industrija za obradu drva «. Dvaput godišnje izlaze zbornici o dostignućima inostrane šumoprivrede, koje sastavljaju članovi Udruženja. Redovno izlazi i Šumarski kalendar. Ove sažete podatke iznijela je delegacija sov. stručnjaka, koja je posjetila Poljsku (7—10. rujna 1964), a donijelo je Les. hozj. br. 3 — 1965. Đ. K. |