DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 89 <-- 89 --> PDF |
meljnica ne smije pasti poslije prorede. Tako je došla do praktičnog izražaja Assmannova teorija2 koja se u najkraćim crtama može ovako f ormulirati: uz maksimalni obrast sastojine prirast iznosi 100. Ako se maksimalni obrast smanji, volumni prirast počne rasti te uz određeni »optimalni obrast«, tj. kod optimalne drvne mase, prirast postiže svoj maksimum (M). Ako se masa dalje smanjuje, prirast opada, i to najprije polagano, a onda sve jače i jače, što je prikazano crtkanom krivuljom na si. 1. Iz tog se grafikona vidi su fluktuacije prirasta za različite obraste od 1,0—0,70 manje od 5ia/o, što je uostalom — teško utvrditi. Zato se u neku ruku može s pravom govoriti da u uzgajanju šuma različiti intenziteti proreda ne utječu bitno na veličinu kvantitativnog prirasta; bilo da primjenjujemo jake ili slabe prorede, nalazimo se na potezu »A« spomenute krivulje. Što je za praktičnog šumara važno? Nema sumnje da je za nj vrlo potrebno poznavati »kritičnu temeljnicu«,3 tj. onu, koju čovjek ne bi smio smanjivati, jer ako se sastojina tako jako prorijedi da temeljnica padne ispod »kritičnog iznosa«, onda počne prirast naglo opadati. Assmann - Franzov e tablice iskazuju baš te podatke o »kritičnoj temeljnici« za različite starosti sastojine i različite bonitete. Konačno nove prirasno-prihodne tablice za smreku u Bavarskoj otvaraju nove vidike o maksimalnoj šumskoj produkciji. Prema Schwappachovim prirasnoprihcdnim tablicama maksimalni sveukupni poprečni dobni prirast iznosi 13,33 rn-Vha, prema Wiedemann ovim tablicama taj je prirast nešto niži (oko 12 nrVha), a prema Assmann-Franzovim tablicama on, doseže iznos od 20 m-´Vha. Pored osnovnih taksacijskih elemenata nove tablice iskazuju reducirane priraste za različite obraste. Prof dr Dušan Klepac Vincent ing. dr G u s t a v: LESNI SEMEN ARSTVl (Šumsko sjemenarstvo); Stätni zemedelske nakladatelstvi, Praha 1965. Knjiga je formata 21 X 15 cm, ima 336 stranica, 72 fotografije, crteža i grafikona, 26 tabela i 1 kartu ČSSR. Autor je čitavu materiju podijelio u deset poglavlja. Iza svakog poglavlja donosi opširan prikaz literature .Na koncu je pri 2 Opisana u odličnom djelu E. A s smann : Waldertragskunde, München 1961. 3 Vidi Šumarski list br. 1—2 od 1965, str. 76—78. kaz stručne terminolgije u češkom, ruskom, engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. Cijena je knjizi 18.50 C. kr. U uvodu autor naglašava da je za uspješno pomlađen je kao i za podizanje novih sastojina od osnovne važnosti upotreba zdravog sjemena od stojbinski prikladnih i ekonomski vrijednih majčinskih stabala. Zbog toga je veoma važan zadatak savremenog šumarstva snabdijevanje šumarskih organizacija dovoljnim količinama dobrog sjemena od selekcioniranih ekotipova. I Razmnažanje šumskog drveća. Opisano je generativno razmnažanje te formiranje sjemena kod četinjača i listača. Razlike u oplodnji i u formiranju sjemena kod četinjača i listača izražene su i putem anatomske grade i kemizma sjemena. Te karakteristike prikazane su za četinjače i listače. Na kraju je razrađen ključ za determinaciju sjemena šumskih vrsta drveća i grmlja. II Produkcija sjemena šumskih vrsta i prognoza uroda. Spremnost za cvatnju i formiranje sjemena ovisna je prije svega o unutrašnjim faktorima u koje autor ubraja starost, periodicitet uroda i specifičnost vrste. Na cvatnju i urod mogu a određenoj mjeri uplivati i vanjski faktori. Ubrzavanje cvatnje i uroda putem presadnje biljaka, prikraćivanjem ili zarezivanjem korijenja i prstenovanjem stabala nije dalo uvijek jednake rezultate. Obilan urod sjemena može se očekivati u onim sastojinama kod kojih je omogućeno pomoću jakih proreda da se krošnje vladajućih stabala normalno razvijaju. Kod gospodarenja sa sjemenskim sastojinama pokazao se prikladnim uzgoj u visokom obliku s dvije etaže ili dvije dobi. Očekivani urod sjemena klasira se u 6 stupnjeva. Autor prikazuje prosječni prinos češera vladajućih stabala smrče, bora i ariša kod punog uroda i kod blage gorske klime, te za ista stabla prosječnu količinu češera preračunatu za dobru, srednju, slabu i vrlo slabu sjemensku godinu. Takvo stupnjevanje uroda olakšava procjenu očekivanog uroda. III Izbor sastojina i matičnih stabala. Autoer najprije opisuje nastajanje ekotipova šumskog drveća u Srednjoj Evropi. Kod izbora sastojina i matičnih stabala treba voditi računa o postojećim ekotipovima. U Čehoslovačkoj dolaze planinski ekotipovi koji kasno tjeraju, te ekotipovi brdskih predjela koji rano tjeraju. Ovakve prilike omogućuju intenzivnu selekciju koja dovodi do povećanja mase i kvalitete. Ukratko su prikazani ekotipovi najvažnijih vrsta koje dolaze u CSSR. Na kraju toga poglavlja opisana je genetska klasifikacija |