DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 10     <-- 10 -->        PDF

SKRAĆENJE RADNOG TJEDNA U ANKETIRANIM PODUZEĆIMA
ŠUMARSTVA, DRV. INDUSTRIJE I INDUSTRIJE
CELULOZE I PAPIRA


Prof. đr ing. BRANKO KRALJIĆ, Zagreb


SADRŽAJ
Uvod
Šumarstvo
Opći zaključci za šumarstvo
Drvna industrija
Opći zaključci za drvnu industriju
Industrija celuloze i papira
Opći zaključci za industriju celuloze i papira


Konačni zaključak


IZVORI
RESUME
UVOD


Jugoslavenski zavod za produktivnost (Beograd) anketirao je između poduzeća
određenih za pokusno skraćenje radnog tjedna i:


2 šumsko-privredne organizacije:
»Gozdno gospodarstvo« — Maribor,
»Šumsko gazdinstvo« — Sr. Mitrovica;


7 drvno-industrijskih poduzeća:
»Savinja« — Celje,
»Preduzeće za impregnaciju i preradu drveta« — Ćićevac,
»Drava« — Osijek,
»2i2 julij« — Idrija,
»Stol« — Kamnik.
»S. Geli« — Đakovo,
»Vetnić Nikola« — Osijek;


8 poduzeća za celulozu i papir:
»Tovarna lesovine in lepenke« — Ceršak,
»Združene papirnice« — Ljubljana,,
»Viskoza« — Loznica,
»Fabrika celuloze i viskoze u izgradnji« — Banja Luka,
»Đuro Salaj« — Videm-Krško,
»Papirnica Količevo« — Količevo,
»Tvornica sulfatne celuloze i natron papira« — Maglaj,
»Ivica Lovinčić« — Zagreb.


* Ova je studija sastavljena po zaduženju primljenom od Komisije za produktivnost
rada Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije. Na »Savjetovanju o problemim.a
prelaska na 42-satni radni tjedan u privrednim organizacijama«, održanom u Beogradu
21—22. VI 1965. — autor je pred plenumom dao kratki usmeni izvod iz ove
studije 21. VI 1965., a pred sekcijom za šumarstvo, drvnu industriju i industriju
caluloze i papira dao je iscrpniji usmeni izvod iz ove studije 22. VI 1965.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Za ta poduzeća dat ćemo kratak prikaz njihovih problematika pri skraćenju
njihova radnog tjedna i pokušati da izvučemo pouke u saznanju kojih su se glavnih
karika prihvatila tom prilikom za ostvarenje skraćenog radnog tjedna i do kojih su
rezultata u toj akciji došla. Vjerujemo da će nam ujedno biti moguće na koncu kritički
se osvrnuti na iskorištene putove aktiviranja skrivenih rezervi u tim poduzećima
te istaknuti i druge putove koji zasad nisu uopće ili nisu dovoljno iskorišćivani u
tu svrhu. Sve to trebalo bi poslužiti drugim analognim poduzećima kao podstrek za
smioniju analognu akciju na njihovu području i kao podsjetnik na glavne karike koje
pritom vjerojatno i ona trebaju u toj akciji iskorišćivati.


ŠUMARSTVO


1) »Gozdno gospodarstvo« — Maribor prešlo je 1. I 1964. od nominalnog
48-satnog na nominalno 42-satno tjedno radno vrijeme; od tada radnici rade
nominalno diferencirano zimi 6 sati dnevno, a ljeti 10 sati dnevno — u godišnjem
prosjeku 7 sati dnevno. Gospodarstvo tvrdi da je faktično ostvarilo
navedeno skraćenje tjednog radnog vremena pri nesmanjenom ukupnom učinku.
Ono upozorava da se kao glavno pokazalo — što bolje iskorišćivanje radnog
vremena. Da bi se postiglo, kao i ostvarilo što bolje iskorištenje oruđa
za rad — gospodarstvo je ostvarilo podučavanje radnika na njihovim radnim
mjestima i u vlastitom izobraznom centru. Ističe da je uvođenjem potrebnog
broja motornih pila povećalo odnosni efekt uz manji broj radnika u
skraćenom radnom vremenu. Napominje da je ostalo još nedovoljno mehanizirano
iznošenje drva od panja do pomoćnih stovarišta — ali da je to moguće
rješavati samo postupno dugom odnosnom investicijskom politikom tog gospodarstva.
— Poduzeće je prije prelaska na skraćeno radno vrijeme bilo izradilo
odnosni stručni elaborat: elaborat je bio predmet diskusija pred kolektivima
svih ekonomskih jedinica koji su se u potpunosti s njime složili i proveli ga
u djelo bez ikakvog pokusnog razdoblja. Izvan te akcije u elaboratu i u stvarnosti
ostao je samo pogon građevinarstva tog gospodarstva. Održavanje oruđa
za rad iza skraćenja radnog tjedna nije se mijenjalo. Gospodarstvo i nadalje
upotrebljava statističke norme, ali ne grupne već individualne, vodi evidenciju


o njihovom individualnom ispunjavanju, koje se kreće cd 102 do 128%, tj. prosječno
oko 116%. Ono vodi mjesečnu evidenciju troškova, i to u pogonima po
radnim mjestima i radnim operacijama, a u upravi gospodarstva po pogonima.
Momentalno u gospodarstvu ima 6% manje radne snage nego u trenutku prelaska
na skraćeno radno vrijeme, ali još uvijek se računa da ima oko 27 radnika
previše, što će se riješiti ljeti god. 1965. Obračun po ekonomskim jedinicama
uveden je već 1962. a usavršen 1963. te ima za posljedicu ostvarivanje
planova gotovo po planskim podacima i uključenje kolektiva ekonomskih jedinica
u istinsko gospodarenje. Osobni dohoci fizičkih radnika ostvaruju se po
radnim učincima, a ostalih po vremenu rada — no u X mj. 1964. uvedena je
raspodjela po kompleksnom učinku u jednom pogonu, pa će se skorih mjeseci
protegnuti kao vrlo stimulativna na sve druge pogone gospodarstva. Glavna
mjera da se radno vrijeme još bolje iskoristi za efektivni rad — sastoji se u
pripremanju dobre prehrane i boravišta u blizini radilišta, odnosno u organiziranom
svakodnevnom transportu radnika od njihova doma do radilišta i obratno;
jedno ili drugo dosad se ostvarilo za oko 65% radne snage u gospodarstvu,
a daljnje ostvarivanje traži znatna ulaganja. Za prelazak na skraćeno tjedno
radno vrijeme nisu bila potrebna gospodarstvu nikakva dodatna financijska
sredstva.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Gospodarstvo je dostavilo niz obrazaca s podacima za godinu 1963. kada
se radilo nominalno 48 sati tjedno i godinu 1964. kada se radilo nominalno
42 sata tjedno. Iz njih se vidi npr.:



da je netto produkt porastao na indeks 176, prosječno angažirana osnovna
sredstva tek na 132 a obrtna sredstva dapače opala na indeks 71, dok je
broj ukalkuliranih radnih sati porastao samo na indek
s 111 pa je isplaćeni čisti osobni dohodak mogao porasti na indeks
166;
— uz to je čisti prihod II porastao na indeks 211, fondovi gospodarstva na 291
uz porast fizičkog obujma realizirane naplaćene proizvodnj
e n a indek s 155, fizičkog obujma ukupne proizvodnje 167 i
vrijednosti ukupne proizvodnje po vlastitim cijenama na 167 a po prodajnim
cijenama na 169; pritom je indeks ukupnog prihoda narastao na 185;



ukupna akumulacija narasla je na indeks 149;

iako tehnička opremljenost po radniku nije porasla, obujam proizvodnje
po radniku po baznim cijenama, odnosno globalna proizvodnos t živog
rada, porasla je na indeks 138;

pri indeksu zaposlenih koji je porasao na 113 i raspoloživo m fondu
radni h sat i koji je porasao tek na 102, indeks izgubljenih radnih
sati porasao je tek na 101 a indeks prekovremenih radnih sati dapače opao
čak na 88; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsutnosti s rada
opao je na 99 (u čemu ostali opravdani izostanci na 77, a neopravdani čak
na 70) dok je indeks izgubljenih sati pri radu porasao nažalost ali samo
na 105 (zbog povećanog odmora, iako su se ostali prekidi smanjili na 94);
ovdje trebamo istaknuti da je u šumarstvu bez posebnog istraživačkog
rada upravo nemoguće snimiti podatke o iskorištenju radnih sati, jer se
bez istraživanja ne može utvrditi čak ni ukupan broj sati provedenih na
radu;

nažalost, pri svemu tome skratilo se je vrijeme iskorištenja
oruđa za rad na indeks oko 85,0/o; gospodarstvo tvrdi da
to nije važno već je važno da se oruđe za rad iskoristi za određeni sječni
zadatak i dati zadatak šumsko-kulturnih radova; s ekonomskog gledišta
mi to mišljenje ne dijelimo već smatramo da treba nastojati, gdje je to
moguće, organiziranjem dopunskih smijena, nabavkom dodatnog priključnog
oruđa i si., povisiti stupanj iskorištenja oruđa za rad — što će omogućiti
relativno veću mehanizaciju, odnosno ostvarenje istog stupnja mehanizacije
manjom količinom (vrijednošću) oruđa za rad!

prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA NP — BLD
gledišt a ( = ij. ukupna akumulacija, a to znači
US US
netto produkt minus brutto lični [osobni] dohoci, kroz utrošena sredstva)
opala je na nivo indeksa 75,5 , a ona s gledišta privredne or-


APO
ganizacij e ( tj. akumulacija privredne organizacije kroz tro-
Tp
škovi poslovanja) narasla je na nivo indeksa 123,3; pritom ističemo da
APO sadrži čitavu tzv. amortizaciju za regeneraciju šuma umjesto samo


286




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 13     <-- 13 -->        PDF

onaj njezin dio koji se odnosi na proširenu (biološku i tehničku) reprodukciju
te u god. 1964. sadrži i iznos doprinosa iz dohotka od kojeg je u
toj godini šumarstvo bilo oslobođeno; prema tome, indeks prvog pokazatelja
opao je a drugog narasao vjerojatno u vezi s rastenjem tzv. amortizacije
za regeneraciju šuma koja nije bila obuhvaćena u UA a bila je
obuhvaćena u APO te u vezi sa iznosom doprinosa iz dohotka koji je u god.
1964. zbog navedenog oslobođenja znatno povećao APO; cijene, tarifesnaga novca nije ovdje bila konstantna; pokazatelji pokazuju ipak dosta
tačno ekonomičnost, jer iako u nazivniku ne sadrže ukalkulirane brutto
osobne dohotke (tj. čitavu cijenu koštanja) oni su u brojniku isključili
ostvarene brutto osobne dohotke;



prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s
UA NP — BLD
društvenog gledišta ( = tj. ukupna akumula-
S S
čija, a to znači netto produkt manje brutto osobni dohoci, kroz prosječno
angažirana poslovna sredstva) narasla je na nivo indeksa 112,3 a s g 1 e-
APO
dišta privredne organizacije ( tj. akumulacija privred-
S
ne organizacije kroz prosječno angažirana poslvna sredstva) narasla je na
nivo indeksa 175,3; pritom također ističemo da UA i APO sadrže i promjene
cijena, tarifa i snage novca te APO čitavu tzv. amortizaciju za regeneraciju
šuma (umjesto samo onaj dio koji se odnosi na proširenu reprodukciju)
te god. 1964. i iznos doprinosa iz dohotka od kojeg je u toj godini
šumarstvo bilo oslobođeno a prosječno angažirana poslovna sredstva ne
sadrže ona specifična tj. vrijednosti šumskih sastojina, odnosno osnovne
drvne mase u njima, ni cijene šumskih zemljišta!
Navodeći osam stavaka koji tumače osam interesantnih logičnih nizova


pokazatelja koje smo izabrali od onih mnogobrojnih koje u smislu metodike
Jugoslavenskog zavoda za produktivnost (Beograd) daje svaka pa i ova konkretna
anketirana privredna organizacija — željeli smo omogućiti donošenje
objektivnijeg zaključka, pa i ocjene o uspjehu prelaska date privredne organizacije
na skraćeno tjedno radno vrijeme. Pritom smo neke pokazatelje odštampali
spacionirano , da bi time istakli njihovu važnost kao temelj
za prosuđivanje relativnog nivoa ostalih pokazatelja u istoj stavci ili u susjednim
stavkama, ili da bi time jednostavno istakli njihovu važnost za odnosnu
ekonomsku analizu. Pritom smo dali niz općih metodoloških objašnjenja, koje
nećemo ponavljati pri obradi slijedećih privrednih organizacija u ovom radu,
iako su i za njih jednako važna; osim toga pritom smo dali i niz konkretnih
objašnjenja koja se odnose na oblast šumarstva uopće ili posebno na konkretnu
šumsko-privrednu organizaciju. Sve to što smo naveli u ovoj stavci ne smije
se nikako smetnuti s uma prilikom daljnjeg čitanja ovog rada!


Zbog obrazaca, propisanih od strane Jugoslavenskog zavoda za produktivnost
— nigdje se ne vidi koliko je bilo godišnje tzv. kišnih dana (kada radnici
u šumi nisu mogli raditi a dobili su osobne dohotke na teret režijskih troškova),
niti se vidi odvojen iznos i indeks tzv. amortizacije za regeneraciju šuma kao
i to koliko od nje otpada na biološku proizvodnju (posebno jednostavnu a posebno
proširenu) a koliko na tehničke investicije.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Ipak iz svih podataka nedvojbeno se vidi, da je to gospodarstvo uz skraćeno
radno vrijeme ostvarilo veći obujam proizvodnje i veći ukupni prihod i
njegove elemente, i to uz veću proizvodnost rada, eventualno ekonomičnost
(osim one s društvenog gledišta) i sigurno rentabilnost poslovanja!


2) »Šumsko gazdinstvo« — Sremska Mitrovica prešlo je 1. VII 1964. od
nominalnog 48-satnog na nominalno 42-satno tjedno radno vrijeme; od tada
radnici nominalno rade pet dana sedmično po 8 sati i svaku četvrtu subotu
8 sati — inače imaju subotu i nedjelju slobodne od rada. Tih dana odlaze svojim
kućama (odmor, mijenjanje rublja, sređenje porodičnih problema, pribavljanje
potrebne dokumentacije, i si.), udaljenim i do 10 km od radilišta. Inače
im se na radilištima osigurava ishrana i boravak u radničkim nastambama ili
se neznatnom broju radnika osigurava transport sa radilišta i natrag njihovim
kućama. Gospodarstvo tvrdi da je faktično ostvarilo navedeno skraćenje tjednog
radnog vremena. Ono upozorava da su se u odnosnoj akciji kao glavne
pokazalo eve karike:


— bolja organizacija rađa;
— racionalnije iskorištenje radnog vremena;
— bolje iskorištenje postojećih kapaciteta;
— organiziraniji smještaj i ishrana radnika;

sistem unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka;

postavljanje vlastitih radionica za brži i ejikasni popravak oruđa za rad
(mehanizacije);

uvođenje odnosno povećanje obujma mehanizacije.
Poduzeće je prije prelaska na skraćeno radno vrijeme putem njegovih
stručnih službi izradilo odnosni elaborat, izvršilo pripreme, pa i provelo niz
mjera — a istodobno provelo je u vezi sa svime time i diskusije na svim nivoima
radničkog samoupravljanja; pritom su kolektivi ekonomskih jedinica
bili uglavnom jednodušni — jedino su imali različite stavove u odnosu na načine
iskorišćivanja radnog vremena. Na skraćeno radno vrijeme prešlo se na
svim pogonima odjednom — bez ikakva pokusnog razdoblja. Pritom se usavršila
odnosna evidencija, propisana uz skraćenje tjednog radnog vremena. —
Nakon prelaska na skraćeno radno vrijeme faktično su se počeli potpunije
obavljati radovi na sječi i izradi šumskih drvnih sortimenata a djelomično i
oni transporta — mehanizirano. To je omogućilo suzbijanje dotadašnjeg nabijanja
cijena usluga od strane privatnih kirijaša i veću neovisnost o godišnjoj
sezoni. Analizom tržišta te odnosnih cijena prodaje i koštanja utvrdilo se da je


proizvodnja nekih manjevrijednih šumskih drvnih sortimenata u datim uvjetima
nerentabilna — pa se prekinulo njihovu daljnju proizvodnju. Pored tog
efekta ekonomske pripreme proizvodnje, gospodarstvo je poboljšalo operativnupripremu sječe i izrade drvnih sortimenata motornim pilama time što je pravodobno
na samom radilištu osiguralo gorivo, dovoljan broj lako lomljivih
rezervnih dijelova i popravak motornih pila intervencijom mehaničara; da motorist
ne bi dangubio prilikom obaranja stabala, prethodno je prilaz i prostor
oko sječnih stabala očišćen od šiblja i drugih smetnji. Da bi sredstvima transporta
povećao kapacitet kao i povisio stupanj iskorištenja njihova kapaciteta


— nabavljen je niz priključaka uz mehanizirano vučno sredstvo, npr. šumska
kliješta, saone, prikolice i si. — tako da se očekuje za 13,9% veći njihov efekt
od onog ranije, iako se fond radnog vremena radnika pa i njihova korištenja
skraćenjem tjednog radnog vremena smanjio! Da bi se radno vrijeme što bolje


ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 15     <-- 15 -->        PDF

iskorišćivalo i što uspješnije prebacivale radne norme — gospodarstvo je u
zajednici sa Institutom za naučna istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji
(Beograd) proučavalo radna vremena i pokrete pri sječi i izradi šumskih drvnih
sortimenata, pronalazeći optimalan broj radnika u radnoj brigadi i služeći
se sistemom grupne proizvodnje. Da bi smanjilo škart drvnih sortimenata, koji
se do nedavno pojavljivao prilikom predaje drvnih sortimenata industrijskim
poduzećima — gospodarstvo je ostvarilo zaštitu drvnih sortimenata kemijskim
tretiranjem u cilju suzbijanja jitopatoloških i entomoloških štetočina. Pri izradi
šumskih drvnih sortimenata pooštren je kriterijum i raskrajanja i izrade. Uvođenjem
mehanizacije u sječu, transport (80% vrše traktori) i šumsko-kulturne
radove — stvorili su se uvjeti za jačanje stalnog kadra šumskih radnika i njihovo
intenzivnije okvalificiranje. Oko 95% radova na iskorišćivanju šuma,
uzgoju šuma i u rasadnickoj proizvodnji je normirano, pa se ti radovi plaćaju
po radnom učinku, a u posljednje vrijeme i poslovođe se plaćaju prema obujmu
izvršenih radova, pa se tek preostalo osoblje plaća po radnom vremenu; razumljivo,
sve su to mjerila unutrašnje raspodjele ostvarenih osobnih dohodaka
gospodarstva koje ima računovodstvo, pa i evidenciju troškova, te obračun po
ekonomskim jedinicama.


Gospodarstvo je dostavilo niz obrazaca s podacima za godinu 1963. kada
se radilo nominalno 48 sati tjedno i čitavu godinu 1964. kada se u drugoj polovici
radilo nominalno 42 sata tjedno. Iz njih se vidi npr.:



da je netto produkt porasao na indeks 110, a prosječno angažirana sredstva
čak na 148 i obrtna sredstva na 111, dok se broj radnika smanjio
n a indek s 93 iako je u drugoj polovici godine radio manji broj sati —
što je omogućilo da isplaćeni čisti osobni dohodak naraste na indeks 129;

uz to je čisti prihod II porasao na indeks 110, fondovi gospodarstva na 113
uz porast fizičkog obujma ukupne proizvodnje na indek
s 123, smanjenje fizičkog obujma realizirane i naplaćene proizvodnje
na indeks 97, a porast vrijednosti ukupne proizvodnje i prometa po prodajnim
cijenama na 111; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na
107;

ukupna akumulacija je narasla na indeks 110;

tehnička opremljenost po radniku porasla je na indeks 120, a obujam proizvodnje
u m:i po radniku pa i globalna proizvodnost živog rada
n a 133;

pri indeksu zaposlenih koji je opao na 93 i raspoloživom fondu
radni h sat i koji je opao na indeks 87, indeks izgubljenih radnih sati
opao je tek na 94, ali je indeks prekovremenih radnih sati opao čak na 1,4;
pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsutnosti s rada opao je na 93
(u čemu, nažalost, onaj zbog bolovanja čak je porasao na indeks 134 [zbog
lošeg vremena] i onaj zbog ostalih opravdanih izostanaka na indeks 103
[nerazumljivo zbog čega] dok indeks izgubljenih radnih sati pri radu,
razumljivo, nije utvrđen — pored preduzetih navedenih djelomičnih istraživanja
— ali je ipak navedeno da je zbog samog čekanja izgubljeno u god.
1964. 2.333 radna sata — što čini nešto više od oko 1´% ukupnog raspoloživog
fonda radnih sati! Na kraju godine 1964. još uvijek utvrđuje se višak
od 17 radnika (u baznoj godini 55) kojeg se gospodarstvo treba riješiti u
daljnjim godinama;
289




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 16     <-- 16 -->        PDF


pri svemu tome, u vezi s onim što smo naprijed naveli, uspjelo se kapa citete
oruđa za rad iskoristiti bolje, na nivou indeks
a 113; to je vrlo značajan uspjeh, kada se uzme u obzir skraćeno
radno vrijeme radnika pa i skraćeno pogonsko vrijeme oruđa za rad (strojeva)
te nepribjegavanje povišenju koeficijenta smjene (smjenosti)! tome je
pridonijelo bolje organiziranje popravaka, rezervni dijelovi, novo priključno
oruđe, bolja organizacija rada, i si.!

prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA
gledišt a ( tj. ukupna akumulacija kroz utrošena sredstva) narasla
US
je na nivo indeksa 109,8 , a ona s gledišta privredne organi-
APO
zac i j e ( tj. akumulacija privredne organizacije kroz troškovi po-
Tp
slovanja) narasla je na nivo indeksa 144,2; pritom napominjemo isto što
smo na odnosnom mjestu naveli za »Gozdno gospodarstvo« — Maribor, s
razlikom koju ćemo istaknuti pri komentiranju slijedećih pokazatelja
rentabilnosti! ističemo, da je poslije skraćenja radnog vremena šumsko-
privrednoj organizaciji uspjelo — i pored znatnog povišenja nivoa osobnih
dohodaka i poskupljenja utrošenih sredstava — sniziti cijene koštanja svih
drvnih proizvoda za oko 3—40% osim trupaca za piljenje i ogrjevnog drva
mekih listača te rudničkog drva koje su porasle za 10,55%, 89,65% i
10,67%, a prodajne cijene održale su se za šumske drvne Sortimente na
istom nivou — osim one celuloznog drva koje su se snizile za 22% i ogrjevnog
drva tvrdih listača koje su narasle za 12,50%!



prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s
UA
društvenog gledišta ( tj. ukupna akumulacija kroz prosječno
S
angažirana poslovna sredstva) opala je na nivo indeksa 77,4 , a o n a s
APO
gledišta privredne organizacije ( tj. akumulacija pri-
S
vredne organizacije kroz prosječno angažirana poslovna sredstva) neznatno
je opala na nivo indeksa 98,1; pritom također napominjemo isto što smo
naveli na odnosnom mjestu za »Gozdno gospodarstvo« — Maribor, s razlikom
što ovdje, čini se, akumulacija UA i APO ne sadrži tzv. amortizaciju
za regeneraciju šuma (ni cijelu, ni onaj njezin dio koji se odnosi na proširenu
reprodukciju) — što ima stanovit utjecaj na već navedene pokazatelje
kako ekonomičnosti tako i rentabilnosti!
Ni to gospodarstvo ne daje podatke o tzv. kišnim danima, ni odvojene


podatke o tzv. amortizaciji za regeneraciju šuma — u smislu onog što smo
naveli za »Gozdno gospodarstvo« — Maribor.


Ipak iz svih podataka nedvojbeno se vidi, da je i to gospodarstvo uz skraćeno
radno vrijeme radnika ostvarilo veći obujam proizvodnje te veći ukupni
prihod i njegove elemente, i to uz veću proizvodnost rada i ekonomičnost ali
manju rentabilnost poslovanja.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Opći zaključci za šumarstvo


Opisu problematike i uspjeha u vezi sa skraćenjem radnog tjedna u navedenim
dvjema šumsko-privrednim organizacijama — dali smo ovdje izuzetno
više mjesta, jer — koliko je nama poznato — u čitavoj Jugoslaviji dosad su
pošle na put skraćenja tjednog radnog vremena u šumarstv u samo te
dvije šumsko-privredne organizacije i »Šumsko gospodarstvo« — Sisak; problematiku
i uspjehe s tim u vezi potonjeg gospodarstva, između ostalog prikazali
smo u našem napisu »Uvjeti i problematika uvođenja 42-satnog radnog
tjedna radnika u šumsko-privrednim organizacijama i poduzećima za preradu
drva« u Šumarskom listu broj 9—10, Zagreb, 1964., str. 365—418.


Kako smo ondje naglasili, pri rješavanju te problematike u šumarstvu
treba imati na umu:


— da se tjedno radno vrijeme ne treba skraćivati u onim šumsko-privrednim
organizacijama, gdje vladaju takvi klimatski uvjeti i uvjeti odijevanja,
zaštite, smještaja i prehrane radnika — da ima godišnje u inače radnim danima
toliko tzv. kišnih dana (kada nije moguće raditi u šumi) — do se ni dosad
nije radilo više (već eventualno manje) od prosječno u godini 42 radna sata
tjedno! to ne znači da se u takvim uvjetima ne treba poduzeti sve da se podigne
proizvodnost rada, ekonomičnost i rentabilnost poslovanja — upravo naprotiv!
— da će zasad biti vrlo teško postignuti da šumski radnik radi u godišnjemprosjeku faktično 7 sati u radnom danu; to stoga, jer početak i završetak dnevnog
rada svih radnika koji dolaze iz svojih sela dnevno na šumska radilišta i
rade vlastitim alatom ili sa sobom nose društveno oruđe za rad — pa njime
rade rastureno širom prostranih šumskih radilišta uz relativno malobrojne
šumske poslovođe, dakle i preskupu eventualnu evidenciju tih vremena —- ovisi
uglavnom samo o njihovoj volji, koja može biti pod znatnim utjecajem zasad
relativno niskih osobnih dohodaka u našem šumarstvu; zbog toga, pored propagande,
te povišenja nivoa osobnih dohodaka i proizvodnosti živog rada —
sigurno je, da će tek onda kada se u svim ostalim privrednim oblastima faktično
skrati radno vrijeme — i šumski radnik usvojiti jednako analogno radno
vrijeme!
— da je zbog navedenog teško pratiti radno vrijeme, pa i proizvodnostživog rada pri šumskom radu, a i u čitavoj šumsko-privrednoj organizaciji;
konkretniji uvid mogu pružiti faktično samo posebna istraživanja;


— da je u šumarstvu moguće uz stanoviti napor povisiti prosječni koeficijent
smjene (smjenosti), a da postoje znatne još nedovoljno iscrpljene mogućnosti
u odnosnom obrazovanju šumskih radnika i poslovođa pa i tehničara i
inženjera — koje bi imale za posljedicu organiziranje uspješne službe (tehničke,
tehnološke, organizacijske, ekonomske i operativne) pripreme proizvodnje,
uspješnog materijalno-tehničkog snabdijevanja, efikasnog održavanja oruđa za
rad (remontna djelatnost), njihovog pravilnog udešavanja i racionalnog iskorišćivanja,
bolje organizacije radilišta i radnih mjesta, toka rada pa i radnih
pokreta, radnih ekipa i brigada, lančanog sistema rada, i dr.;
— da u šumarstvu treba podatke ostvarenja uvijek upoređivati u načelu sa
analognim planskim podacima, jer se radilišta pa i njihovi uvjeti a to znači
normativi radne snage, materijala i oruđa za rad (obratno-proporcionalno:
kapaciteti) te troškova svake godine pa i u toku godine mijenjaju; tek u slu291




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 18     <-- 18 -->        PDF

čaju, ako se ne raspolaže pouzdanim planskim podacima, potrebno je upoređivanje
vršiti s nekim minulim razdobljem (kao baznim), vodeći ipak pritomračuna o promjenama uvjeta rada.


U ovdje navedenim dvjema šumsko-privrednim organizacijama vidjeli smo
odnosnu problematiku, glavne karike koje su iskorištene za aktiviranje njihovih
sakrivenih rezervi te odlične ekonomsko-financijske uspjehe koje su one
postigle pri skraćenom radnom vremenu!


Da bi sustavno prikazali ekonomsko-financijske pokazatelje redom i povezano
onako kako smo to učinili u našim kratkim analizama tih pokazatelja —
sastavili smo priloženu tablicu i u nju uvrstili pokazatelje istim redom kako
su u načelu bili navedeni u našim kratkim analizama! U istu tablicu naknadno
ćemo unijeti i ekonomsko-financijske pokazatelje anketiranih i u ovom radu
analiziranih poduzeća drvne industrije te industrije celuloze i papira. Iz te
priložene tablice može se dobiti kratak pregled postignutih rezultata prilikom
skraćenja radnog vremena u svim gospodarstvima i poduzećima kojima se u
ovom našem radu bavimo!


Iz pokazatelja u navedenoj tablici vidi se, da uspjeh šumskog gospodarstva
koje smo naveli pod rednim brojem 1) u skraćenju radnog vremena, prema
zahtjevima koje je za takve slučajeve odredilo naše privredno zakonodavstvo,
možemo orijentacijski ocijeniti ocjenom odliča n (5), a takav uspjeh šumskog
gospodarstva koje smo naveli pod rednim brojem 2) možemo orijentacijski
ocijeniti ocjenom plu s vrl o doba r (4,5). Orijentacijsko svrstavanje
u takve ocjene u analogiji detaljnije ćemo opisati pri ocjeni analognog uspjeha
poduzeća industrije celuloze i papira, jer ih ima više i imaju različitije uspjehe
u skraćenju radnog vremena. Navedena dva anketirana šumska gospodarstva,
prema tome, skratila su njihovo radno vrijeme — sudeći prema ekonomsko-
financijskim pokazateljima i zahtjevima našeg privrednog zakonodavstva —
sa prosječnom orijentacijskom ocjenom 4,75.


Upoređujući preporuke koje smo naveli u navedenom našem napisu —
lako je utvrditi da su one dijelom primijenjene u dvjema konkretnim organizacijama,
ali da preostaje još niz karika koje stoje na raspolaganju a u konkretnim
slučajevima nisu bile iskorištene!


Usprkos svim navedenim i drugim poteškoćama te eventualnim propustima


— svijetli primjeri navedenih triju pionira uvođenja skraćenog radnog vremena
u našem šumarstvu — trebaju nam stalno biti podstrek da i druge šumsko-
privredne organizacije prema svojim uvjetima slijede njihove postupke i —
uspjehe!
DRVNA INDUSTRIJA


1) »Lesno industrijski kombinat »Savinja« — Celje prešao je 1. VII 1964.
od 48-satnog na 42-satno tjedno radno vrijeme. Glavne karike koje je pritom
koristio jesu: bolje iskorištenje raspoloživog fonda radnih sati i porast proizvodnosti
rada na tehničkom temelju. Pritom se poduzeće oslonilo na racionalizaciju
rada. Ono je razradilo kratku analizu poslovanja uz skraćeno radno
vrijeme, ali nije dostavilo odgovore na pitanja ankete, već samo ispunjene tražene
obrasce. Prešavši na skraćeno radno vrijeme, ostvarilo je npr. ove rezultate:



netto produkt je porasao na indeks 148,1 , a prosječno angažirana osnovna
sredstva čak na 161,0 ali obrtna sredstva samo na 102,4 , dok je j e bro j


ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 19     <-- 19 -->        PDF

zaposlenih radnika porasao na indeks 114,7 ali je uz to
isplaćeni čisti osobni dohodak mogao porasti na indeks 162,6;



uz to je čisti prihod II porasao na indeks 131,1 , fondovi poduzeća na 255,4
uz porast fizičkog obujma realizirane naplaćene proizvodnj
e n a 110,7 i fizičkog obujma ukupne proizvodnje na 123,0, a
porast vrijednosti proizvodnje na 141,7; pritom je indeks ukupnog prihoda
narasao na 135,1;

ukupna akumulacija narasla je na indeks 141,8;

iako je tehnička opremljenost porasla po radniku na indeks 119,7 , obujam
proizvodnje po cijenama iz baznog razdoblja po radniku, a to znači globalna
proizvodnost živog rada, porasla je samo na 103,6;

pri indeksu zaposlnih koji je porasao na 114,4 i raspoloživo m fondu
radnih sati koji je porasao samo na 100,1, indeks izgubljenih
radnih sati opao je na 77,0 a indeks prekovremenih radnih sati
porasao na 102,1; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsustva s
rada narasao je samo na 103,8 (u čemu ostali opravdani izostanci 157,2 a
neopravdani izostanci samo 88,5) dok je indeks izgubljenih radnih sati pri
radu opao čak na 50,5 (u tome prekidi rada dapače na samih 12,2); izgubljeni
radni sati pri radu pritom nisu pouzdani, jer poduzeće o tome ne
vodi evidencije, pa se pri analizi poslužilo planskim podacima!

prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA
gledišt a ( tj. ukupna akumulacija kroz utrošena sredstva) narasla
US
je na indeks 108,1, a s gledišta privredne organizacije
APO
( tj. akumulacija privredne organizacije kroz troškovi poslovanja)
Tp
narasla je na indeks 209,7;



prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s
UA
društvenog gledišta ( tj. ukupna akumulacija kroz prosječno
S
angažirana poslovna sredstva) porasla je na indeks 111,8, a on a s g 1 e-
APO
dišta privredne organizacije ( tj. akumulacija privred-
S
ne organizacije kroz prosječno angažirana poslovna sredstva) narasla je na
indeks 217,3.
Iz svega što smo naveli se vidi, da je kombinat »Savinja« uz skraćeno
radno vrijeme ukupno i po radniku povećao fizički obujam realizirane naplaćene
proizvodnje, ukupni prihod i njegove elemente, samo nije dovoljno povisio
proizvodnost živog rada, iako je ipak postigao veću ekonomičnost i rentabilnost
poslovanja.
2) »Poduzeće za impregnaciju i preradu drveta« — Ćićevac prešlo je od
48-satnog na 42-satno tjedno radno vrijeme 1. VIII 1964. Pritom se oslonilo
naročito na uvođenje sistema unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka — pa i




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 20     <-- 20 -->        PDF

na racionalizaciju rada. Ono nije dostavilo odgovore na pitanja ankete nego
samo ispunjene tražene obrasce sa stanovitim komentarom.


Do konca god. 1964., s obzirom na odnosno bazno razdoblje, postiglo je uz
skraćeno radno vrijeme, prema 48-satnom radnom vremenu, ove rezultate,
npr.:



netto produkt je opao na indeks 97,5 (iako je ukupni prihod porasao na
116,4); to se dogodilo uslijed toga što je reprodukcijski materijal poskupio
za 26,3% (a ne zbog lošijeg poslovanja tog poduzeća); pritom su angažirana
osnovna sredstva ostala na podjednakom nivou 100,5 ali se uspjelo
sniziti obrtna sredstva na 88,7; istodobno, ukupan broj radnika
n.e znatno je porasao na indeks 103,3 a isplaćeni čisti osobni dohoci
mogli su se ostvariti čak na nivou indeksa 162,4 u takvim uvjetima (zahvaljujući
povećanom čistom prihodu II, do kojeg je došlo i zbog oslobođenja
poduzeća od doprinosa na dohodak usprkos tome što je porez na
promet porasao za 15,7%);

uz navedene uvjete čisti prihod II porasao je na indeks 114,9 , fondovi poduzeća
na 167,2 uz podjednaki nivo fizičkog obujma reazilizirane
i naplaćene proizvodnje 100,8 i fizičkog obujma
ukupne proizvodnje 99,7 , a nešto niži nivo vrijednosti proizvodnje 97,5;
pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 116,4;

uz navedene uvjete ukupna akumulacija opala je na indeks
73,4 (naročito zbog poskupljenja reprodukcijskog materijala);

tehnička opremljenost po radniku zadržala se na tek nešto višem nivou
102,3 , a obujam proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, odnosno globalno
proizvodnost živog rada, opala je na indeks 96,6
— u vezi sa skraćenim radnim vremenom (ipak, zbog toga što su se poslovna
sredstva smanjila na nivo indeksa 93,2 , porasla je rentabilnost
UP
poslovanja oblika [ukupni prihod kroz prosječno angažirana poslov-
S
na sredstva] na indeks 124,9);



pri indeksu zaposlenih koji je opao na 95,1 (ne slaže se sa navodom indeksa
103,3 za broj radnika) i raspoloživom fondu radnih sati koji
j e opa o n a 77,4, indeks prekovremenih radnih sati je opao čak na
neznatni nivo 11,3; poduzeće nažalost nije dalo podatke koji se odnose na
ukupno izgubljene radne satove kako one zbog odsustva s rada, tako i one
pri radu;

kapaciteti oruđa za rad bili su podjednaki i jednako su
se iskorišćivali kao i u baznom razdoblju (radi se o postrojenjima
za impregnaciju);

prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA
gledišta ( tj. ukupna akumulacija kroz utrošena sredstva) opala
US
APO
je na indeks 65,3 , a s gledišta poduzeća ( tj. akumulacija
Tp
privredne organizacije kroz troškovi poslovanja) narasla je na indeks 112,6;




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 21     <-- 21 -->        PDF


prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja S
UA
društvenog gledišta ( tj. ukupna akumulacija kroz prosječno
S
angažirana poslovna sredstva) opala je na indeks 88,5 , a s gledišt a
APO
poduzeć a ( tj. akumulacija proizvodne organizacije kroz pro-
S


sječno angažirana poslovna sredstva) narasla je na indeks 149,9.


Odatle se vidi, da je podatke tog poduzeća faktično trebalo očistiti od
znatnih utjecaja promjena cijena te instrumenata i mjera privrednog sistema
kao i dati detaljniji opis karika putem kojih su se aktivirale sakrivene rezerve
poduzeća — inače se o njegovim rezultatima ne može donijeti pouzdan zaključak
niti prosuditi da li je to poduzeće iscrpilo glavne mogućnosti podizanja
proizvodnosti rada, ekonomičnosti i rentabilnosti u datim uvjetima! Zasad
možemo konstatirati iz analiziranih podataka jedino to, da je uz skraćeno radno
vrijeme opala godišnja globalna proizvodnost živog rada po radniku te da je
opala ekonomičnost i rentabilnost s društvenog gledišta, a da su narasle one
s gledišta privredne organizacije — zbog oslobođenja poduzeća od doprinosa
na dohodak! Korištenje fonda radnih sati se poboljšalo, porasao je ukupni prihod,
isplaćeni čisti osobni dohoci i fondovi poduzeća, a smanjio se netto produkt
i ukupna akumulacija (zbog igre cijena te instrumenata i mjera privrednog
sistema), a neznatno i ukupna vrijednost proizvodnje.


3) »Tvornica žigica „Drava"« — Osijek već od 1. VI 1962. radi 46,5 sati
tjedno, a od 1. X 1964. prešla je na 42-satno tjedno radno vrijeme. Ona stalno
radi u dvije smjene. Raspored radnog vremena je ovakav: pet dana tjedno po
8 sati za vrijeme od tri tjedna, a četvrti tjedan šest dana po 8 sati; na takav
način tri tjedna uzastopce radnici imaju slobodnu od rada subotu i nedjelju


— što naročito odgovara ženskoj radnoj snazi za završavanje kućnih poslova
i si. Prva smjena radi od 6 do 14 sati, a druga od 14 do 22 sata — što odgovara,
jer se inače rad od 22 do 6 sati smatra noćnim radom. — Prije prelaska na
skraćeno radno vrijeme izvršene su analize mogućnosti i rezervi u iskorištenjuradnog vremena radnika i strojeva; pritom su razrađeni parcijalni projekti
mjera, i to skraćenja vremena u toku rada za čišćenje strojeva te rada tri radnika
na dva stroja na pojedinim radnim mjestima. Pokusno razdoblje trajalo
je jedan mjesec, a redovni rad po skraćenom radnom vremenu dva mjeseca.
Zatim se poduzeće vratilo na 46,5-satni radni tjedan, jer je moralo naglo povećati
proizvodnju za 21% da bi zadovoljilo momentalni porast domaće potrošnje
žigica; ono se pritom nije usudilo prijeći na tri smjene rada po 42-satnom
tjednom radnom vremenu, jer bi se u slučaju ponovnog sniženja domaće potrošnje
žigica našlo pred problemom otpuštanja novoprimljene radne snage. —
Skraćenje radnog vremena na 42-satno tjedno prethodno se je prodiskutiralo
na svim nivoima radničkog samoupravljanja tog poduzeća. Za izradu i ostvarenje
projekta o prelasku na 42-satno tjedno radno vrijeme nisu bila potrebna
dodatna financijska sredstva. — Prodajna cijena žigicama nije se mijenjala od
1. VI 1954. a cijena koštanja u navedenom tromjesečju, kada se radilo uz
42-satno tjedno radno vrijeme, snizila im se za 0,2% — ali to zbog toga što u
tom razdoblju nije bilo remonta, odnosno godišnjeg odmora, te s time u vezi
i smanjene proizvodnje. — Inače, kapaciteti se ovisno o plasmanu žigica iskori


ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 22     <-- 22 -->        PDF

šćuju redovito sa samo 38%. U vezi sa skraćenjem radnog vremena iskorištene
su ove mjere: uvedena je statistička kontrola kvalitete poluproizvoda, čime se
smanjio škart; svakodnevno se usklađivao broj radne snage po ekonomskim
jedinicama; izvršena je studija vremena kod radnih mjesta »ljuštenje furnira
za drvca i kutije« i »sastavljanje i etiketiranje kutija«; poboljšani su uvjeti
rada (ekshaustorj, pročistači zraka, usisači parafinskih para i kemijskih para).
Viškova i manjkova radne snage nije bilo. Za poboljšanje discipline u pogledu
tačnog početka i završetka radnog vremena poduzele su se administrativne
mjere, ali sa djelomičnim uspjehom. Kadrovi su se stručno usavršavali putem
Centra za izobrazbu kadrova. Poduzeće ima tehničke norme gdje je, to moguće
i stimulativni sistem unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka po kompleksnom
učinku. Norme se izvršavaju od 104,4 do 156,3%, prosječno sa 118,4%, a korigiraju
se gdje se prebacuju stalno za više od 10% (prema Barnes-ovim istraživanjima,
ne bi trebalo korigirati norme, dok se prosjek njihova izvršenja kreće
do 125%, a maksimalna prema minimalnim izvršenjima se odnose kao 1 : 2,3);
sprema se dopunsko individualno stimuliranje kakvoće poluproizvoda, za što je
potrebno riješiti način obilježavanja poluproizvoda oznakom odnosnog radnika-
stroja.


Uporedbom baznog razdoblja (posljednjeg tromjesečja 1963.) kada se radilo
46,5 sati tjedno sa posljednjim tromjesečjem 1964. kada se radilo 42 sata
tjedno — vidi se da su postignuti ovi rezultati, npr.:



netto produkt je porasao na indeks 104,4 , iako su angažirana osnovna
sredstva ostala na istom nivou a obrtna se povećala na indeks 110; istodobno,
broj radnika je opao na indeks 94 a isplaćeni čisti
osobni dohoci porasli su na indeks 146;

čisti prihod II porasao je na indeks 174, a fondovi poduzeća na 112, iako je
fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje
opa o n a indek s 94, fizički obujam ukupne proizvodnje opao na indeks
91 a vrijednost ukupne proizvodnje na 93; pritom je indeks ukupnog
prihoda narasao na 106;

ukupna akumulacija opala je na nivo indeksa 85 (naročito
zbog poskupljenja reprodukcijskog materijala i povišenja nivoa
osobnih dohodaka);

tehnička opremljenost po radniku podigla se na indeks 110 a obujam proizvodnje
po stanlim cijenama po radniku opao je na indeks 96, a
to znači i godišnja globalna proizvodnost živog rada
po radniku — u vezi sa skraćenim radnim vremenom; međutim, iz posebne
analize poduzeća proizlazi da se normativ radnog vremena za žigice (jedini
proizvod poduzeća) u baznom razdoblju izvršio sa 97% a u razdoblju sa
42 sata tjednog rada sa 91% — iako se sam normativ prema onom u baznom
razdoblju snizio na 97% — što predstavlja uvjerljiv dokaz porast a
čiste proizvodnosti živog rada po radnom satu za oko 10%;
taj uspjeh je ostvaren putem iskorištenja rada dviju radnica na tri stroja,
smanjenja vremena čišćenja strojeva, stimuliranja kakvoće poluproizvoda
te smanjenja izostanaka i povišenja radne discipline!
— indeks zaposlenih opao je na 97 i ukupan fond raspoloživih
radni h sat i na 84 a ukupni izgubljeni radni sati ostali su nažalost na
jednakom nivou, dok su prekovremeni radni sati opali čak na indeks 26;




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 23     <-- 23 -->        PDF

poduzeće nije dalo posebne podatke o učešću izgubljenih radnih sati zbog
odsustva s rada i za radno vrijeme;



korištenje kapaciteta prema onom u baznom razdoblju opalo
j e n a indek s 91; pritom je korišten broj oruđa za rad u prvoj smjeni
na nivou indeksa 95 i u drugoj smjeni također 95;

prema baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog gledi-
UA
š t a ( ) opala je na nivo indeksa 80,1 , a s gledišta privredne
US
APO
organizacij e ( ) narasla je na nivo indeksa 160,6; prema analizi
Tp
poduzeća, nivo indeksa škarta snizio se je na 92, a iskorištenje sirovine
podiglo se je od 58,5 na 64%, tj. za oko 9´%;
— prema baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s dru-
UA
štvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 89,3 , a s g 1 e-
S
APO
dišta privredne organizacije ( ) narasla je na nivo in-
S


deksa 180,2


Odatle se može vidjeti, da je to poduzeće uz kratko skraćeno radno vrijeme
postiglo tek djelomično dobre rezultate; loše je što je dozvolilo da opadne nivo
fizičkog obujma realizirane naplaćene proizvodnje i vrijednosti ukupne proizvodnje
— približno na sniženi nivo broja radnika, pa i da opadne globalna
proizvodnost rada po radniku te ukupna akumulacija (to posljednje i zbog
poskupljenja reprodukcijskog materijala!) kao i što je dozvolilo lošije korištenje
kapaciteta; dobro je što je povisilo netto produkt, čisti prihod II, isplaćene
čiste osobne dohotke i fondove poduzeća a smanjilo nivo prekovremenih radnih
sati — uz skraćeno radno vrijeme i sniženi broj zaposlenih radnika (indeks 94
odnosno 97)! ekonomičnost i rentabilnost s društvenog gledišta su opale, a s
gledišta poduzeća su narasle — zbog oslobođenja poduzeća od doprinosa na dohodak!


4) »Lesna industrija „22 julij"« — Idrija od 48-satnog tjednog radnog vremena
prešla je u pilanskom pogonu na 42-satno tjedno radno vrijeme 1. V 1964.
a u pogonu pokućstva 1. XII 1964. Za to poduzeće manjkaju odgovori na pitanja
ankete. Dostavilo je samo ispunjene tražene obrasce sa stanovitim komentarima.
Glavne karike aktiviranja skrivenih rezervi u poduzeću bile su: politika
uposljivanja radne snage; bolje iskorištenje radnog vremena; što bolje
snabdijevanje pilanskog pogona sirovinama.


Upoređujući bazno razdoblje drugog polugodišta 1963. kada se radilo 48
sati tjedno, sa drugim polugodištem 1964. u kojem je pilanski pogon 6 mjeseci
a pogon pokućstva mjesec dana radio 42 sata tjedno — utvrdili su se ovi rezultati,
npr.:



netto produkt je narasao na indeks 180, iako su angažirana osnovna sredstva
narasla samo na indeks 120 a obrtna sredstva 138; istodobno, bro j
radnika narasao je samo na indeks 111, pa su se mogli
isplatiti čisti osobni dohoci u nivou indeksa 155;
297




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 24     <-- 24 -->        PDF


čisti prihod II porasao je na indeks 192, fondovi poduzeća na 275, iako je
tizički obujam ukupne proizvodnje narasao na nivo indeksa 164 a fizič ki
obujam realizirane naplaćene proizvodnje pa i vrijednost
proizvodnje narasl a n a 166; pritom je indeks ukupnog prihoda
narasao na 164;

ukupna akumulacija podigla se na nivo indeksa 182;

tehnička opremljenost po radniku podigla se na nivo indeksa 180 a obujam
proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i godišnja globalna pro izvodnost
živog rada, na 149 — usprkos skraćenom radnom vremenu;
pri piljenoj robi normativ vremena izrade ostvario se je u nivou
indeksa 84,3 a onaj sobe za spavanje 70,8 — što predstavlja povišenj e
čiste proizvodnosti živog rada po radnom satu za 18,6%,
odnosno za 41,2% — a ta dva proizvoda čine oko 90% ukupne proizvodnje
poduzeća!

pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 111 i raspoloživo m fond
u radni h sat i koji je narasao na 107, ukupni izgubljeni radni sati
narasli su nažalost na indeks 113,7 a indeks prekovremenih radnih sati opao
je čak na 97; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsustva porasao
je nažalost čak na 115,0 (zbog godišnjeg odmora [sezonski: 124,9] i nezgoda
pri radu [490,1 — pa to može biti potpuno slučajno!], iako je indeks ostalih
opravdanih izostanaka ostvaren sa samo 90,0 a onaj neopravdanih izostanaka
sa 96,7), a indeks izgubljenih radnih sati pri radu porasao je samo
na 108,5 (pri čemu su prekidi rada opali čak na indeks 63,9); na koncu razdoblja
broj zaposlenih se smanjio na indeks 99 i njihova struktura po kvalifikaciji
neznatno se poboljšala;

prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA
gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 120,7, a s gledišta
US
APO
privredne
organizacije ( ) narasla je na nivo ideksa 182,8;
Tp



prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s
UA
društvenog gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 170,4 , a
S
APO
ona s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je
S
na nivo indeksa 244,4.
Iz navedenog se vidi, da je to poduzeće usprkos skraćenju radnog vremena


kroz šest odnosno jedan mjesec — u drugom polugodištu 1964. ostvarilo odlične
ekonomsko-financijske uspjehe!


5) »Industrija pohištva „Stol"« — Kamnik počela je već 1. X 1963. postupno
skraćivati njezino 48-satno tjedno radno vrijeme tako da je zadržala
dnevno tri radne smjene po 8 sati, ali je najprije u X mj. uvela jednu od rada
slobodnu subotu i time ostvarila 46,5 radna sata u tjednu, zatim je u XI mj.
uvela i drugu od rada slobodnu subotu po time ostvarila 45,8 sati rada tjedno,




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 25     <-- 25 -->        PDF

a u XII mj. uvela je i treću od rada slobodnu subotu te time ostvarila 44,3 sata
rada tjedno; takvo radno vrijeme zadržala je i u toku čitave god. 1964. Dana


1. I 1965. prešla je na 42-satni radni tjedan; pri njemu, prema posebnom
»kalendaru«, u prosjeku su mjesečno dvije od rada slobodne subote, a osim
toga u radne dane radi se pet dana tjedno, s ovim vremenskim, rasporedom:
radni sati: radne subote ostali radni dani


sati


I smjena 6 — 12
6 — 14


II smjena 12 — 18 14 — 22


III smjena 18 — 24
22—6


odmori:


I smjena 8 — 8,15 8 — 8,15
10,30 — 11
II smjena 15 — 15,15 16 — 16,15
19 — 19,30
III smjena 21 — 21,15 0 — 0,15
3 — 3,30


Odatle se vidi, da se u radnim subotama radi po 6 sati i sa´četvrtsatnim
odmorom.


Poduzeće je prije svega uvelo nove tehničke norme, oko 15—2(P/o više od
onih iz baznog razdoblja — da bi osiguralo u kraće vrijeme rada isti obujam
proizvodnje. Zatim je poboljšalo asortiman proizvoda, zadržavajući u proizvodnji
one koji su akumulativniji. Napokon je provelo strogu ekonomiju troškova
i nabavnih cijena.


Poduzeće nije dostavilo njegove odgovore na pitanja ankete, već je dostavilo
njegovu analizu i ispunjene tražene obrasce.


No, iz uporedbe pokazatelja god. 1963. kao bazne sa prosječnim tjednim
radnim vremenom od 45,46 sati i god. 1964. sa 44,3 sata rada tjedno — vidi se
da su se postigli ovi rezultati, npr.:



netto produkt je narasao na indeks 144, iako su angažirana osnovna sredstva
narasla samo na indeks 110 a obrtna sredstva na 114; istodobno,
broj radnika narasao je samo na indeks 103, pa su se
mogli isplatiti čisti osobni dohoci u nivou indeksa 132;

čisti prihod II porasao je na indeks 133, fondovi poduzeća na 301, iako je
fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje
narasa o n a indek s 113 (fizički obujam ukupne proizvodnje poduzeće
nije evidentiralo) a vrijednost proizvodnje na 124; pritom je indeks
ukupnog prihoda narasao na 129;

ukupna akumulacija podigla se na nivo indeksa 157;

tehnička opremljenost po radniku podigla se na nivo indeksa 294 a obujam
proizvodnje po radniku, pa i godišnja globalna proizvodnost živog
rada , na 110 — usprkos skraćenom radnom vremenu;

pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 103 i raspoloživo m fondu
radnih sati koji je opao na 98, izgubljeni radni sati narasli
su nažalost na indeks 107 a indeks prekovremenih radnih sati opao čak na
91; ti izgubljeni radni sati odnose se samo na izgubljene radne satove zbog


ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 26     <-- 26 -->        PDF

odsustva s rada (pri čemu su ostali opravdani izostanci narasli na indeks
123 a neopravdani izostanci čak na indeks 165) a podatke o izgubljenim
radnim satovima pri radu — poduzeće nije dostavilo, jer ih vjerojatno ne
evidentira;


— o iskorištenju kapaciteta oruđa za rad poduzeće također nije dostavilo
nikakve podatke;



prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA
gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 134,8, a s gledišta


US
APO


privredne organizacije ( ) narasla je na nivo indeksa
Tp
170,6;



prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s
UA
društvenog gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 139,7 , a s
S
APO
gledišta privredne organizacije ( ) narasla je na nivo


S
indeksa 178,7.
Iz svega što smo naveli, vidi se, da je to poduzeće pri skraćenju tjednog


radnog vremena od prosječno 45,46 sati na 44,3 sata, tj. za samo 2,56%, uz broj
zaposlenih radnika indeksa 103, uspjelo da podigne proizvodnost živog rada,
ekonomičnost i rentabilnost poslovanja toliko — da osigura za 13% veći opseg
proizvodnje, za 32% veće isplaćene čiste osobne dohotke, za 57% veću ukupnu
akumulaciju, za 100% veću akumulaciju privredne organizacije i za 201% veće
fondove privredne organizacije!


6) »,,S. Geli" tvornica pokućstva« — Đakovo prešla je od 48-satnog na
42-satno tjedno radno vrijeme 1. I 1964. s time što je radni dan skratila sa 8
na 7 radnih sati. U njoj se radi u dvije radne smjene, i to od 7 do 14 i od 14 do
21 sat. U našem ranije navedenom napisu naveli smo problematiku (na str.
402—403) skraćenja radnog vremena u tom poduzeću kako je ona bila navedena
u prethodnom elaboratu, koji se prodiskutirao na svim nivoima organa
radničkog samoupravljanja tog poduzeća. Pritom se poduzeće prihvatilo ovih
karika aktiviranja sakrivenih rezervi: dopunsko stručno obrazovanje radnika;
bolje iskorištavanje radnog vremena radnika; bolje iskorištavanje kapacitetau poduzeću; pojačanje druge radne smjene u mašinskoj radionici, uspostavljanje
pravilnijeg rasporeda strojeva, dopuna strojnog parka, unaprijeđenje stimulativne
raspodjele i radničkog samoupravljanja. Poduzeće nije dostavilo odgovor
na pitanja ankete, već samo ispunjene tražene obrasce sa kratkom analizom.


Uporedbom podataka o baznoj godini 1963. kada se radilo 48 sati tjedno —
sa godinom 1964. kada se radilo samo 42 sata tjedno — vidi se da su u godini
1964. ostvareni znatni financijsko-ekonomski uspjesi, npr.:



netto produkt je narasao na indeks 120, iako su angažirana osnovna sredstva
narasla na indeks 137 a obrtna sredstva samo na 110; istodobno^


ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 27     <-- 27 -->        PDF

broj radnika narasao je samo na indeks 107, pa su se
mogli isplatiti čisti osobni dohoci na nivou indeksa 123;


— čisti prihod II porasao je na indeks 122, fondovi poduzeća na 138, iako je
fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje
porasao na nivo indeksa 114, isto tako i fizički obujam ukupno
proizvodnje, a vrijednost ukupne proizvodnje na nivo indeksa 126; pritom
je indeks ukupnog prihoda narasao na 125;



ukupna akumulacija narasla je na nivo indeksa 102;

tehnička opremljenost po radniku podigla se na nivo indeksa 113 a obujam
proizvodnje u naturalnim jedinicama po radniku, pa i godišnja globalna
proizvodnost živog rada, na indeks 107 — usprkos skraćenom
radnom vremenu;

pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 110 (gore 107!) i raspoloži vom
fondu radnih sati koji je opao na indeks 93, ukupni
izgubljeni radni satovi opali su na indeks 93 (a prekovremenih radnih
satova nije bilo kao ni u baznom razdoblju); pritom indeks izgubljenih
radnih sati zbog odsustva s rada porasao je na 107 (u čemu ostali opravdani
izostanci 206 a neopravdani 193); podatke o izgubljenim radnim satovima
pri radu — poduzeće ne daje, vjerojatno zbog pomanjkanja odnosne
evidencije; struktura radnika po kvalifikaciji se nešto poboljšala; dok je
u baznom razdoblju bilo 10 radnika previše, u razdoblju sa 42-satnim tjednim
radnim vremenom manjkalo je 3 radnika do normalnog broja radnika;
— podatke o iskorištenju kapaciteta poduzeće nije dostavilo;



prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA
gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 77,8 , a s gledišta pri-
US
APO
vredne
organizacije ( ) opala je na nivo indeksa 81,0;
Tp



prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s
UA
društvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 82,1 , a ona
S
APO
s gledišta privredne organizacije ( ) opala je na nivo
S
indeksa 84,4.


Iz navedenog se vidi, da je to poduzeće usprkos skraćenju tjednog radnog
vremena uz radnu snagu nivoa indeksa 107, odnosno 110 — ostvarilo odlične
nivoe ukupnog prihoda i njegovih elemenata, osim ukupne akumulacije, pa i
znatan porast proizvodnosti živog rada; no, ono je snizilo relativne pokazatelje
ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja kako s gledišta društva — zbog relativno
većih brutto osobnih dohodaka (što faktično predstavlja ne samo element
cijene koštanja nego i unutrašnje raspodjele), većih utrošenih sredstava uslijed
njihova poskupljenja i relativno nešto većih prosječno angažiranih sredstava;
s obzirom na oslobođenje poduzeća od doprinosa na dohodak — nije jasno
zašto je nivo pokazatelja ekonomičnosti i rentabilnosti s gledišta poduzeća tek




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 28     <-- 28 -->        PDF

neznatno viši od nivoa analognih pokazatelja s gledišta društva! Ipak — može
se smatrati da je i to poduzeće pri skraćenju radnog vremena ostvarilo zahtjeve
koje je postavilo naše privredno zakonodavstvo — jer to zakonodavstvo ne
govori o relativnim pokazateljima ekonomičnosti i rentabilnosti, već o minimalno
jednakoj količini proizvodnje i elemenata ukupnog prihoda! a u tome
je poduzeće u potpunosti uspjelo!


7) »„Vetnić Nikola" tvornica četaka i kistova« — Osijek do svršetka IX mj.
1963. uposljivala je njezine radnike 46 sati tjedno, a od 1. X 1963. prešla je na
pokusno radno vrijeme i od 1. I 1964. na redovno radno vrijeme od 42 sata
tjedno oblika: svake četvrte subote i pet ostalih radnih dana u tjednu radi se
po 8 sati, i to u tri radne smjene. — Za skraćenje radnog tjednog vremena
prethodno je bio izrađen elaborat koji se je na vrijeme prodiskutirao u poduzeću
na svim nivoima radničkog samoupravljanja. — Poduzeće nije dostavilo
odgovore na anketna pitanja, već samo ispunjene tražene obrasce s analizom,
koja se pretežno odnosi na nabavnu i prodajnu problematiku tog poduzeća.
Ipak, iz našeg opisa problematike skraćenja njegova radnog vremena, koji smo
objavili u ranije navedenom napisu (na str. 405), vidi se da je sakrivene rezerve
aktiviralo ovim putovima: oslobađanjem rezervi u fondu radnog vremena, povećanjem
zalaganja radnika i iskorištenja kapaciteta strojeva, odvajanjemrada uz strojeve od rada na posluživanju strojeva, utvrđivanjem užeg optimalnog
asortimana proizvodnje, uvođenjem serijske proizvodnje, usklađivanjem
mjesečnih planova s godišnjim planom, specijalizacijom i standardizacijom.
— God. 1964. cijene sirovoj dlaci porasle su za 20—30%, uvoznom konjskom
repu i grivi za 10%, bosanskoj čekinji su cijene bile vrlo visoke i dostizavale
7000 din po kg, žilice (đipovinu) sve više su zamjenjivale plastične niti
koje su još kvalitetnija sirovina promjenljivih cijena, uvozni fibris dobijao se
uz podjednaku cijenu — a pritom su se neke od tih sirovina dobijale u ograničenim
količinama, pa i sa zakašnjenjem od 2—3 mjeseca, naročito uvozna
sintetička vlakna — što je dovelo i do podbacivanja plana proizvodnje proizvoda
iz sintetičkih vlakana.. Sa znatnim poteškoćama se dobija i tehnička
cjepanica bukve i lipe te tehnički materijal (čak i od detaljista).. Prodaja proizvoda
teče nesmetano — uglavnom može se navesti da proizvodnja redovito
ne može zadovoljiti obimnu potražnju iz tuzemstva i inozemstva. Poduzeće je
opterećeno preširokim asortimanom proizvodnje, što onemogućuje veće i ekonomičnije
serije proizvoda; prilično ga u radu ometa i skučeni prostor. Ekonomska
jedinica za preradu drva ima poteškoća zbog zakašnjenja dobave tehničkih
cjepanica (koje stoga postaju prešle i uzrokuju lošu kakvoću četvrtača),
sa zastarjelim strojnim parkom i teškim uvjetima rada (bez ventilacije). Ekonomska
jedinica prerade dlaka cijele godine nije imala dovoljno radne snage,
pa je doduše zadovoljila potrebe finalnih njezinih proizvoda, ali je podbacila
plan eksporta prerađene dlake. Ekonomska jedinica strojne izrade četaka nije
mogla iskoristiti kapacitet strojeva, zbog pomanjkanja odnosne potražnje, naročito
zubnih četkica. Teški problem uzrokuje i održavanje strojeva, jer se
rezervni dijelovi teško uvoze a njihova domaća proizvodnja zbog neodgovarajuće
opreme ne zadovoljava. Povremeni nedostatak sirovina i električne energije
uzrokuje naknadne prekovremene radne satove, do kojih dolazi i pri
transportu drva i sirove dlake te pri radu inventurnih komisija u poduzeću.


Prema pokazateljima poduzeća za god. 1963. kada je radilo 46 sati tjedno
i za god. 1964. kada je radilo 42 sata tjedno — mogu se konstatirati npr. ovi
rezultati:




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 29     <-- 29 -->        PDF


netto produkt je narasao na indeks 117,4 , iako su angažirana osnovna
sredstva narasla na indeks od samo 110,8 a obrtna čak na 127,1; istodobno,
ukupni broj radnika narasao je samo na indeks 101,3
a isplaćeni čisti osobni dohoci čak na indeks 132,9;

čisti prihod II narasao je na indeks 120,1 a fondovi poduzeća na 293,5 uz
obujam realizirane naplaćene proizvodnje indeksa
105,4 , fizički obujam ukupne proizvodnje 113,8 i ukupne vrijednosti proizvodnje
nivoa 121,7; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 113,9;

ukupna akumulacija porasla je na nivo indeksa 109,5;

tehnička opremljenost po radniku porasla je na nivo od čak 143,3 a obujam
proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i godišnja globalna pro izvodnost
živog rada, na nivo indeksa 112,4 — iako se
radilo uz skraćeno radno vrijeme;

pri indeksu zaposlenih koji je narasao tek na 102,6 (gore 101,3) i ukup nom
fondu raspoloživih radnih sati od tek 90,0 — indeks
ukupno izgubljenih radnih sati opao je na nivo 83,3 ali se nažalost indeks
prekovremenih radnih sati popeo na nivo 133,9; pritom indeks izgubljenih
radnih sati zbog odsustva s rada opao je na nivo 93,3 (onaj zbog ostalih
opravdanih izostanaka čak na nivo 86,5 a onaj zbog neopravdanih izostanaka
dapače na nivo 84,7) a pri samom radnom vremenu na indeks čak 67,2
(nije naveedna daljnja analitika!);

iskorištenje kapaciteta strojeva prema baznom razdoblju
popelo se na indeks 116,9;

prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA
gledišta ( ) neznatno je opala na nivo indeksa 99,6 , a ona s g 1 e-
US APO
dišta privredne organizacije ( ) znatno je narasla na
Tp
nivo indeksa 153,5;



prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s
UA
društvenog gledišta ( ) opola je na nivo indeksa 90,9 , a ona
S APO
s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je na
indeks 139,2. S


Iz svega što smo naveli za to poduzeće proizlazi, da je ono usprkos skraćenju
radnog vremena od 46 na 42 sata tjedno uz nešto veći broj zaposlenih
radnika, pored nepovoljnih prilika, ostvarilo veću proizvodnost rada, ekonomičnost
i rentabilnost poslovanja s gledišta poduzeća, te veći obujam proizvodnje
i svih elemenata ukupnog prihoda. Te sjajne uspjehe donekle smanjuje
sniženje ekonomičnosti i rentabilnosti s gledišta društva (zbog relativno većih
brutto osobnih dohodaka i poskupljenja sirovina i ostalih reprodukcijskih
materijala) te propust — koji se sastoji u tome, što je skratilo radno vrijeme
i u ekonomskoj jedinici prerade dlake, koja je cijelu godinu i bez toga oskudijevala
na radnoj snazi i zbog toga znatno podbacila plan eksporta prerađene
dlake! Taj primjer pokazuje, da je hvalevrijedno skratiti radno vrijeme u duhu
intencija našeg Ustava — ali da je u datim konkretnim prilikama, prema poslovanju
dobrog gospodara, opravdano i elastično odstupiti od postavljenog
cilja — ako to traže interesi zajednice! Borimo se za našeg radnog čovjeka




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 30     <-- 30 -->        PDF

direktno, ali i indirektno putem jačanja naše vanjsko-trgovinske bilance. U
takvim uvjetima — bilo je uputno da poduzeće zatraži savjet od organa koji
su mu dozvolili skraćenje radnog vremena!


Opći zaključci za drvnu industriju


Iz navedenih analiza vidimo da su anketirana drvnoindustrijska poduzeća
prešla na 42-satno tjedno radno vrijeme i uz to, bez par djelomičnih izuzetaka,
ostvarila pa i premašila sve zahtjeve, koje za to postavlja naša privreda, odnosno
privredno zakonodavstvo. Glavni ekonomsko-financijski pokazatelji naše
analize uspjeha skraćenja njihova radnog vremena vide se također u priloženoj
tablici!


Iz te tablice — analogno navedenom za anketirana šumska gospodarstva
i analogno onom što ćemo naknadno navesti za anketirana poduzeća industrije
celuloze i papira — a na temelju navedenih financijsko-ekonomskih pokazatelja
i zahtjeva koje za skraćenje radnog vremena poduzećima postavlja naše
privredno zakonodavstvo, možemo doći do zaključka:


— da poduzeća koja smo naveli pod rednim brojevima 1), 4) i 5) možemo
orijentacijski u odnosnoj akciji ocijeniti ocjenom odliča n (5);
—da poduzeće koje smo naveli pod rednim brojem 7) možemo orijentacijski
ocijeniti ocjenom plus vrlo dobar (4,5);


— da poduzeće koje smo naveli pod rednim brojem 6) možemo orijentacijski
ocijeniti ocjenom vrl o doba r (4);
— da poduzeća koja smo naveli pod rednim brojevima 2) i 3) možemo orijentacijski
ocijeniti ocjenom doba r (3).
Prema tome, sedam navedenih poduzeća drvne industrije pri skraćenju
radnog vremena postigla su ekonomsko-financijski uspjeh koji smo orijentacijski
ocijenili sa prosječnom ocjenom 4,2.


Pri skraćenju radnog vremena navedena poduzeća — da bi aktivirala
sakrivene rezerve — služila su se karikama koje smo odštampali kurzivom.
Pored vidljive različnosti tih karika, ipak postoji još čitav niz takvih koje u
navedenim poduzećima nisu iskorištene, a koje smo mi taksativno naveli u
našem već navedenom napisu (na str. 397—398). Iz navedene problematike
jasno se vidi i važnost sposobne i ažurne nabavne i prodajne službe u drvnoindustrijskom
poduzeću, istraživanja tržišta, kontrole kvalitete. Konstatiramo
da se u našim poduzećima premalo koristi uspostavljanje i unaprijedenje pripreme
proizvodnje, prelaz od maloserijske na velikoserijsku i masovnu proizvodnju,
odnosno na paralelno kretanje komada u seriji od jednog do drugog
radnog mjesta i lančani sistem rada! premalo se koristi proučavanje toka rada,
pokreta rada, radnog vremena i procesa proizvodnje — u cilju pronalaženja i
ostvarenja optimalnog rada i optimalne proizvodnje! Pošto se na dosadašnji
način aktiviraju površinske sakrivene rezerve — trebat će uskoro zagrabiti u
te produbljene, teže i savršenije karike, putem kojih će se moći aktivirati daljnje
rezerve, sakrivene i zakukuljene u većim dubinama organizacijske i ekonomske
problematike naših drvnoindustrijskih poduzeća.


Svijetli primjeri navedenih drvnoindustrijskih poduzeća treba da služe
za podstrek svima onim drvnoindustrijskim poduzećima, koja se još nisu odvažila
na taj odgovoran put borbe za podizanje životnog standarda naših radnika!


U slijedećem dvobroju nastavit će se
sa prikazom industrije celuloze i papira i konačnim zaključkom!


304