DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 13     <-- 13 -->        PDF

onaj njezin dio koji se odnosi na proširenu (biološku i tehničku) reprodukciju
te u god. 1964. sadrži i iznos doprinosa iz dohotka od kojeg je u
toj godini šumarstvo bilo oslobođeno; prema tome, indeks prvog pokazatelja
opao je a drugog narasao vjerojatno u vezi s rastenjem tzv. amortizacije
za regeneraciju šuma koja nije bila obuhvaćena u UA a bila je
obuhvaćena u APO te u vezi sa iznosom doprinosa iz dohotka koji je u god.
1964. zbog navedenog oslobođenja znatno povećao APO; cijene, tarifesnaga novca nije ovdje bila konstantna; pokazatelji pokazuju ipak dosta
tačno ekonomičnost, jer iako u nazivniku ne sadrže ukalkulirane brutto
osobne dohotke (tj. čitavu cijenu koštanja) oni su u brojniku isključili
ostvarene brutto osobne dohotke;



prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s
UA NP — BLD
društvenog gledišta ( = tj. ukupna akumula-
S S
čija, a to znači netto produkt manje brutto osobni dohoci, kroz prosječno
angažirana poslovna sredstva) narasla je na nivo indeksa 112,3 a s g 1 e-
APO
dišta privredne organizacije ( tj. akumulacija privred-
S
ne organizacije kroz prosječno angažirana poslvna sredstva) narasla je na
nivo indeksa 175,3; pritom također ističemo da UA i APO sadrže i promjene
cijena, tarifa i snage novca te APO čitavu tzv. amortizaciju za regeneraciju
šuma (umjesto samo onaj dio koji se odnosi na proširenu reprodukciju)
te god. 1964. i iznos doprinosa iz dohotka od kojeg je u toj godini
šumarstvo bilo oslobođeno a prosječno angažirana poslovna sredstva ne
sadrže ona specifična tj. vrijednosti šumskih sastojina, odnosno osnovne
drvne mase u njima, ni cijene šumskih zemljišta!
Navodeći osam stavaka koji tumače osam interesantnih logičnih nizova


pokazatelja koje smo izabrali od onih mnogobrojnih koje u smislu metodike
Jugoslavenskog zavoda za produktivnost (Beograd) daje svaka pa i ova konkretna
anketirana privredna organizacija — željeli smo omogućiti donošenje
objektivnijeg zaključka, pa i ocjene o uspjehu prelaska date privredne organizacije
na skraćeno tjedno radno vrijeme. Pritom smo neke pokazatelje odštampali
spacionirano , da bi time istakli njihovu važnost kao temelj
za prosuđivanje relativnog nivoa ostalih pokazatelja u istoj stavci ili u susjednim
stavkama, ili da bi time jednostavno istakli njihovu važnost za odnosnu
ekonomsku analizu. Pritom smo dali niz općih metodoloških objašnjenja, koje
nećemo ponavljati pri obradi slijedećih privrednih organizacija u ovom radu,
iako su i za njih jednako važna; osim toga pritom smo dali i niz konkretnih
objašnjenja koja se odnose na oblast šumarstva uopće ili posebno na konkretnu
šumsko-privrednu organizaciju. Sve to što smo naveli u ovoj stavci ne smije
se nikako smetnuti s uma prilikom daljnjeg čitanja ovog rada!


Zbog obrazaca, propisanih od strane Jugoslavenskog zavoda za produktivnost
— nigdje se ne vidi koliko je bilo godišnje tzv. kišnih dana (kada radnici
u šumi nisu mogli raditi a dobili su osobne dohotke na teret režijskih troškova),
niti se vidi odvojen iznos i indeks tzv. amortizacije za regeneraciju šuma kao
i to koliko od nje otpada na biološku proizvodnju (posebno jednostavnu a posebno
proširenu) a koliko na tehničke investicije.