DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— pri svemu tome, u vezi s onim što smo naprijed naveli, uspjelo se kapa citete oruđa za rad iskoristiti bolje, na nivou indeks a 113; to je vrlo značajan uspjeh, kada se uzme u obzir skraćeno radno vrijeme radnika pa i skraćeno pogonsko vrijeme oruđa za rad (strojeva) te nepribjegavanje povišenju koeficijenta smjene (smjenosti)! tome je pridonijelo bolje organiziranje popravaka, rezervni dijelovi, novo priključno oruđe, bolja organizacija rada, i si.! — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišt a ( tj. ukupna akumulacija kroz utrošena sredstva) narasla US je na nivo indeksa 109,8 , a ona s gledišta privredne organi- APO zac i j e ( tj. akumulacija privredne organizacije kroz troškovi po- Tp slovanja) narasla je na nivo indeksa 144,2; pritom napominjemo isto što smo na odnosnom mjestu naveli za »Gozdno gospodarstvo« — Maribor, s razlikom koju ćemo istaknuti pri komentiranju slijedećih pokazatelja rentabilnosti! ističemo, da je poslije skraćenja radnog vremena šumsko- privrednoj organizaciji uspjelo — i pored znatnog povišenja nivoa osobnih dohodaka i poskupljenja utrošenih sredstava — sniziti cijene koštanja svih drvnih proizvoda za oko 3—40% osim trupaca za piljenje i ogrjevnog drva mekih listača te rudničkog drva koje su porasle za 10,55%, 89,65% i 10,67%, a prodajne cijene održale su se za šumske drvne Sortimente na istom nivou — osim one celuloznog drva koje su se snizile za 22% i ogrjevnog drva tvrdih listača koje su narasle za 12,50%! — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( tj. ukupna akumulacija kroz prosječno S angažirana poslovna sredstva) opala je na nivo indeksa 77,4 , a o n a s APO gledišta privredne organizacije ( tj. akumulacija pri- S vredne organizacije kroz prosječno angažirana poslovna sredstva) neznatno je opala na nivo indeksa 98,1; pritom također napominjemo isto što smo naveli na odnosnom mjestu za »Gozdno gospodarstvo« — Maribor, s razlikom što ovdje, čini se, akumulacija UA i APO ne sadrži tzv. amortizaciju za regeneraciju šuma (ni cijelu, ni onaj njezin dio koji se odnosi na proširenu reprodukciju) — što ima stanovit utjecaj na već navedene pokazatelje kako ekonomičnosti tako i rentabilnosti! Ni to gospodarstvo ne daje podatke o tzv. kišnim danima, ni odvojene podatke o tzv. amortizaciji za regeneraciju šuma — u smislu onog što smo naveli za »Gozdno gospodarstvo« — Maribor. Ipak iz svih podataka nedvojbeno se vidi, da je i to gospodarstvo uz skraćeno radno vrijeme radnika ostvarilo veći obujam proizvodnje te veći ukupni prihod i njegove elemente, i to uz veću proizvodnost rada i ekonomičnost ali manju rentabilnost poslovanja. |