DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Opći zaključci za šumarstvo Opisu problematike i uspjeha u vezi sa skraćenjem radnog tjedna u navedenim dvjema šumsko-privrednim organizacijama — dali smo ovdje izuzetno više mjesta, jer — koliko je nama poznato — u čitavoj Jugoslaviji dosad su pošle na put skraćenja tjednog radnog vremena u šumarstv u samo te dvije šumsko-privredne organizacije i »Šumsko gospodarstvo« — Sisak; problematiku i uspjehe s tim u vezi potonjeg gospodarstva, između ostalog prikazali smo u našem napisu »Uvjeti i problematika uvođenja 42-satnog radnog tjedna radnika u šumsko-privrednim organizacijama i poduzećima za preradu drva« u Šumarskom listu broj 9—10, Zagreb, 1964., str. 365—418. Kako smo ondje naglasili, pri rješavanju te problematike u šumarstvu treba imati na umu: — da se tjedno radno vrijeme ne treba skraćivati u onim šumsko-privrednim organizacijama, gdje vladaju takvi klimatski uvjeti i uvjeti odijevanja, zaštite, smještaja i prehrane radnika — da ima godišnje u inače radnim danima toliko tzv. kišnih dana (kada nije moguće raditi u šumi) — do se ni dosad nije radilo više (već eventualno manje) od prosječno u godini 42 radna sata tjedno! to ne znači da se u takvim uvjetima ne treba poduzeti sve da se podigne proizvodnost rada, ekonomičnost i rentabilnost poslovanja — upravo naprotiv! — da će zasad biti vrlo teško postignuti da šumski radnik radi u godišnjemprosjeku faktično 7 sati u radnom danu; to stoga, jer početak i završetak dnevnog rada svih radnika koji dolaze iz svojih sela dnevno na šumska radilišta i rade vlastitim alatom ili sa sobom nose društveno oruđe za rad — pa njime rade rastureno širom prostranih šumskih radilišta uz relativno malobrojne šumske poslovođe, dakle i preskupu eventualnu evidenciju tih vremena —- ovisi uglavnom samo o njihovoj volji, koja može biti pod znatnim utjecajem zasad relativno niskih osobnih dohodaka u našem šumarstvu; zbog toga, pored propagande, te povišenja nivoa osobnih dohodaka i proizvodnosti živog rada — sigurno je, da će tek onda kada se u svim ostalim privrednim oblastima faktično skrati radno vrijeme — i šumski radnik usvojiti jednako analogno radno vrijeme! — da je zbog navedenog teško pratiti radno vrijeme, pa i proizvodnostživog rada pri šumskom radu, a i u čitavoj šumsko-privrednoj organizaciji; konkretniji uvid mogu pružiti faktično samo posebna istraživanja; — da je u šumarstvu moguće uz stanoviti napor povisiti prosječni koeficijent smjene (smjenosti), a da postoje znatne još nedovoljno iscrpljene mogućnosti u odnosnom obrazovanju šumskih radnika i poslovođa pa i tehničara i inženjera — koje bi imale za posljedicu organiziranje uspješne službe (tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i operativne) pripreme proizvodnje, uspješnog materijalno-tehničkog snabdijevanja, efikasnog održavanja oruđa za rad (remontna djelatnost), njihovog pravilnog udešavanja i racionalnog iskorišćivanja, bolje organizacije radilišta i radnih mjesta, toka rada pa i radnih pokreta, radnih ekipa i brigada, lančanog sistema rada, i dr.; — da u šumarstvu treba podatke ostvarenja uvijek upoređivati u načelu sa analognim planskim podacima, jer se radilišta pa i njihovi uvjeti a to znači normativi radne snage, materijala i oruđa za rad (obratno-proporcionalno: kapaciteti) te troškova svake godine pa i u toku godine mijenjaju; tek u slu291 |