DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 18     <-- 18 -->        PDF

čaju, ako se ne raspolaže pouzdanim planskim podacima, potrebno je upoređivanje
vršiti s nekim minulim razdobljem (kao baznim), vodeći ipak pritomračuna o promjenama uvjeta rada.


U ovdje navedenim dvjema šumsko-privrednim organizacijama vidjeli smo
odnosnu problematiku, glavne karike koje su iskorištene za aktiviranje njihovih
sakrivenih rezervi te odlične ekonomsko-financijske uspjehe koje su one
postigle pri skraćenom radnom vremenu!


Da bi sustavno prikazali ekonomsko-financijske pokazatelje redom i povezano
onako kako smo to učinili u našim kratkim analizama tih pokazatelja —
sastavili smo priloženu tablicu i u nju uvrstili pokazatelje istim redom kako
su u načelu bili navedeni u našim kratkim analizama! U istu tablicu naknadno
ćemo unijeti i ekonomsko-financijske pokazatelje anketiranih i u ovom radu
analiziranih poduzeća drvne industrije te industrije celuloze i papira. Iz te
priložene tablice može se dobiti kratak pregled postignutih rezultata prilikom
skraćenja radnog vremena u svim gospodarstvima i poduzećima kojima se u
ovom našem radu bavimo!


Iz pokazatelja u navedenoj tablici vidi se, da uspjeh šumskog gospodarstva
koje smo naveli pod rednim brojem 1) u skraćenju radnog vremena, prema
zahtjevima koje je za takve slučajeve odredilo naše privredno zakonodavstvo,
možemo orijentacijski ocijeniti ocjenom odliča n (5), a takav uspjeh šumskog
gospodarstva koje smo naveli pod rednim brojem 2) možemo orijentacijski
ocijeniti ocjenom plu s vrl o doba r (4,5). Orijentacijsko svrstavanje
u takve ocjene u analogiji detaljnije ćemo opisati pri ocjeni analognog uspjeha
poduzeća industrije celuloze i papira, jer ih ima više i imaju različitije uspjehe
u skraćenju radnog vremena. Navedena dva anketirana šumska gospodarstva,
prema tome, skratila su njihovo radno vrijeme — sudeći prema ekonomsko-
financijskim pokazateljima i zahtjevima našeg privrednog zakonodavstva —
sa prosječnom orijentacijskom ocjenom 4,75.


Upoređujući preporuke koje smo naveli u navedenom našem napisu —
lako je utvrditi da su one dijelom primijenjene u dvjema konkretnim organizacijama,
ali da preostaje još niz karika koje stoje na raspolaganju a u konkretnim
slučajevima nisu bile iskorištene!


Usprkos svim navedenim i drugim poteškoćama te eventualnim propustima


— svijetli primjeri navedenih triju pionira uvođenja skraćenog radnog vremena
u našem šumarstvu — trebaju nam stalno biti podstrek da i druge šumsko-
privredne organizacije prema svojim uvjetima slijede njihove postupke i —
uspjehe!
DRVNA INDUSTRIJA


1) »Lesno industrijski kombinat »Savinja« — Celje prešao je 1. VII 1964.
od 48-satnog na 42-satno tjedno radno vrijeme. Glavne karike koje je pritom
koristio jesu: bolje iskorištenje raspoloživog fonda radnih sati i porast proizvodnosti
rada na tehničkom temelju. Pritom se poduzeće oslonilo na racionalizaciju
rada. Ono je razradilo kratku analizu poslovanja uz skraćeno radno
vrijeme, ali nije dostavilo odgovore na pitanja ankete, već samo ispunjene tražene
obrasce. Prešavši na skraćeno radno vrijeme, ostvarilo je npr. ove rezultate:



netto produkt je porasao na indeks 148,1 , a prosječno angažirana osnovna
sredstva čak na 161,0 ali obrtna sredstva samo na 102,4 , dok je j e bro j