DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 19 <-- 19 --> PDF |
zaposlenih radnika porasao na indeks 114,7 ali je uz to isplaćeni čisti osobni dohodak mogao porasti na indeks 162,6; — uz to je čisti prihod II porasao na indeks 131,1 , fondovi poduzeća na 255,4 uz porast fizičkog obujma realizirane naplaćene proizvodnj e n a 110,7 i fizičkog obujma ukupne proizvodnje na 123,0, a porast vrijednosti proizvodnje na 141,7; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 135,1; — ukupna akumulacija narasla je na indeks 141,8; — iako je tehnička opremljenost porasla po radniku na indeks 119,7 , obujam proizvodnje po cijenama iz baznog razdoblja po radniku, a to znači globalna proizvodnost živog rada, porasla je samo na 103,6; — pri indeksu zaposlnih koji je porasao na 114,4 i raspoloživo m fondu radnih sati koji je porasao samo na 100,1, indeks izgubljenih radnih sati opao je na 77,0 a indeks prekovremenih radnih sati porasao na 102,1; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsustva s rada narasao je samo na 103,8 (u čemu ostali opravdani izostanci 157,2 a neopravdani izostanci samo 88,5) dok je indeks izgubljenih radnih sati pri radu opao čak na 50,5 (u tome prekidi rada dapače na samih 12,2); izgubljeni radni sati pri radu pritom nisu pouzdani, jer poduzeće o tome ne vodi evidencije, pa se pri analizi poslužilo planskim podacima! — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišt a ( tj. ukupna akumulacija kroz utrošena sredstva) narasla US je na indeks 108,1, a s gledišta privredne organizacije APO ( tj. akumulacija privredne organizacije kroz troškovi poslovanja) Tp narasla je na indeks 209,7; — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( tj. ukupna akumulacija kroz prosječno S angažirana poslovna sredstva) porasla je na indeks 111,8, a on a s g 1 e- APO dišta privredne organizacije ( tj. akumulacija privred- S ne organizacije kroz prosječno angažirana poslovna sredstva) narasla je na indeks 217,3. Iz svega što smo naveli se vidi, da je kombinat »Savinja« uz skraćeno radno vrijeme ukupno i po radniku povećao fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje, ukupni prihod i njegove elemente, samo nije dovoljno povisio proizvodnost živog rada, iako je ipak postigao veću ekonomičnost i rentabilnost poslovanja. 2) »Poduzeće za impregnaciju i preradu drveta« — Ćićevac prešlo je od 48-satnog na 42-satno tjedno radno vrijeme 1. VIII 1964. Pritom se oslonilo naročito na uvođenje sistema unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka — pa i |