DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 20 <-- 20 --> PDF |
na racionalizaciju rada. Ono nije dostavilo odgovore na pitanja ankete nego samo ispunjene tražene obrasce sa stanovitim komentarom. Do konca god. 1964., s obzirom na odnosno bazno razdoblje, postiglo je uz skraćeno radno vrijeme, prema 48-satnom radnom vremenu, ove rezultate, npr.: — netto produkt je opao na indeks 97,5 (iako je ukupni prihod porasao na 116,4); to se dogodilo uslijed toga što je reprodukcijski materijal poskupio za 26,3% (a ne zbog lošijeg poslovanja tog poduzeća); pritom su angažirana osnovna sredstva ostala na podjednakom nivou 100,5 ali se uspjelo sniziti obrtna sredstva na 88,7; istodobno, ukupan broj radnika n.e znatno je porasao na indeks 103,3 a isplaćeni čisti osobni dohoci mogli su se ostvariti čak na nivou indeksa 162,4 u takvim uvjetima (zahvaljujući povećanom čistom prihodu II, do kojeg je došlo i zbog oslobođenja poduzeća od doprinosa na dohodak usprkos tome što je porez na promet porasao za 15,7%); — uz navedene uvjete čisti prihod II porasao je na indeks 114,9 , fondovi poduzeća na 167,2 uz podjednaki nivo fizičkog obujma reazilizirane i naplaćene proizvodnje 100,8 i fizičkog obujma ukupne proizvodnje 99,7 , a nešto niži nivo vrijednosti proizvodnje 97,5; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 116,4; — uz navedene uvjete ukupna akumulacija opala je na indeks 73,4 (naročito zbog poskupljenja reprodukcijskog materijala); — tehnička opremljenost po radniku zadržala se na tek nešto višem nivou 102,3 , a obujam proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, odnosno globalno proizvodnost živog rada, opala je na indeks 96,6 — u vezi sa skraćenim radnim vremenom (ipak, zbog toga što su se poslovna sredstva smanjila na nivo indeksa 93,2 , porasla je rentabilnost UP poslovanja oblika [ukupni prihod kroz prosječno angažirana poslov- S na sredstva] na indeks 124,9); — pri indeksu zaposlenih koji je opao na 95,1 (ne slaže se sa navodom indeksa 103,3 za broj radnika) i raspoloživom fondu radnih sati koji j e opa o n a 77,4, indeks prekovremenih radnih sati je opao čak na neznatni nivo 11,3; poduzeće nažalost nije dalo podatke koji se odnose na ukupno izgubljene radne satove kako one zbog odsustva s rada, tako i one pri radu; — kapaciteti oruđa za rad bili su podjednaki i jednako su se iskorišćivali kao i u baznom razdoblju (radi se o postrojenjima za impregnaciju); — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( tj. ukupna akumulacija kroz utrošena sredstva) opala US APO je na indeks 65,3 , a s gledišta poduzeća ( tj. akumulacija Tp privredne organizacije kroz troškovi poslovanja) narasla je na indeks 112,6; |