DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 20     <-- 20 -->        PDF

na racionalizaciju rada. Ono nije dostavilo odgovore na pitanja ankete nego
samo ispunjene tražene obrasce sa stanovitim komentarom.


Do konca god. 1964., s obzirom na odnosno bazno razdoblje, postiglo je uz
skraćeno radno vrijeme, prema 48-satnom radnom vremenu, ove rezultate,
npr.:



netto produkt je opao na indeks 97,5 (iako je ukupni prihod porasao na
116,4); to se dogodilo uslijed toga što je reprodukcijski materijal poskupio
za 26,3% (a ne zbog lošijeg poslovanja tog poduzeća); pritom su angažirana
osnovna sredstva ostala na podjednakom nivou 100,5 ali se uspjelo
sniziti obrtna sredstva na 88,7; istodobno, ukupan broj radnika
n.e znatno je porasao na indeks 103,3 a isplaćeni čisti osobni dohoci
mogli su se ostvariti čak na nivou indeksa 162,4 u takvim uvjetima (zahvaljujući
povećanom čistom prihodu II, do kojeg je došlo i zbog oslobođenja
poduzeća od doprinosa na dohodak usprkos tome što je porez na
promet porasao za 15,7%);

uz navedene uvjete čisti prihod II porasao je na indeks 114,9 , fondovi poduzeća
na 167,2 uz podjednaki nivo fizičkog obujma reazilizirane
i naplaćene proizvodnje 100,8 i fizičkog obujma
ukupne proizvodnje 99,7 , a nešto niži nivo vrijednosti proizvodnje 97,5;
pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 116,4;

uz navedene uvjete ukupna akumulacija opala je na indeks
73,4 (naročito zbog poskupljenja reprodukcijskog materijala);

tehnička opremljenost po radniku zadržala se na tek nešto višem nivou
102,3 , a obujam proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, odnosno globalno
proizvodnost živog rada, opala je na indeks 96,6
— u vezi sa skraćenim radnim vremenom (ipak, zbog toga što su se poslovna
sredstva smanjila na nivo indeksa 93,2 , porasla je rentabilnost
UP
poslovanja oblika [ukupni prihod kroz prosječno angažirana poslov-
S
na sredstva] na indeks 124,9);



pri indeksu zaposlenih koji je opao na 95,1 (ne slaže se sa navodom indeksa
103,3 za broj radnika) i raspoloživom fondu radnih sati koji
j e opa o n a 77,4, indeks prekovremenih radnih sati je opao čak na
neznatni nivo 11,3; poduzeće nažalost nije dalo podatke koji se odnose na
ukupno izgubljene radne satove kako one zbog odsustva s rada, tako i one
pri radu;

kapaciteti oruđa za rad bili su podjednaki i jednako su
se iskorišćivali kao i u baznom razdoblju (radi se o postrojenjima
za impregnaciju);

prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA
gledišta ( tj. ukupna akumulacija kroz utrošena sredstva) opala
US
APO
je na indeks 65,3 , a s gledišta poduzeća ( tj. akumulacija
Tp
privredne organizacije kroz troškovi poslovanja) narasla je na indeks 112,6;