DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 24     <-- 24 -->        PDF


čisti prihod II porasao je na indeks 192, fondovi poduzeća na 275, iako je
tizički obujam ukupne proizvodnje narasao na nivo indeksa 164 a fizič ki
obujam realizirane naplaćene proizvodnje pa i vrijednost
proizvodnje narasl a n a 166; pritom je indeks ukupnog prihoda
narasao na 164;

ukupna akumulacija podigla se na nivo indeksa 182;

tehnička opremljenost po radniku podigla se na nivo indeksa 180 a obujam
proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i godišnja globalna pro izvodnost
živog rada, na 149 — usprkos skraćenom radnom vremenu;
pri piljenoj robi normativ vremena izrade ostvario se je u nivou
indeksa 84,3 a onaj sobe za spavanje 70,8 — što predstavlja povišenj e
čiste proizvodnosti živog rada po radnom satu za 18,6%,
odnosno za 41,2% — a ta dva proizvoda čine oko 90% ukupne proizvodnje
poduzeća!

pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 111 i raspoloživo m fond
u radni h sat i koji je narasao na 107, ukupni izgubljeni radni sati
narasli su nažalost na indeks 113,7 a indeks prekovremenih radnih sati opao
je čak na 97; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsustva porasao
je nažalost čak na 115,0 (zbog godišnjeg odmora [sezonski: 124,9] i nezgoda
pri radu [490,1 — pa to može biti potpuno slučajno!], iako je indeks ostalih
opravdanih izostanaka ostvaren sa samo 90,0 a onaj neopravdanih izostanaka
sa 96,7), a indeks izgubljenih radnih sati pri radu porasao je samo
na 108,5 (pri čemu su prekidi rada opali čak na indeks 63,9); na koncu razdoblja
broj zaposlenih se smanjio na indeks 99 i njihova struktura po kvalifikaciji
neznatno se poboljšala;

prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA
gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 120,7, a s gledišta
US
APO
privredne
organizacije ( ) narasla je na nivo ideksa 182,8;
Tp



prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s
UA
društvenog gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 170,4 , a
S
APO
ona s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je
S
na nivo indeksa 244,4.
Iz navedenog se vidi, da je to poduzeće usprkos skraćenju radnog vremena


kroz šest odnosno jedan mjesec — u drugom polugodištu 1964. ostvarilo odlične
ekonomsko-financijske uspjehe!


5) »Industrija pohištva „Stol"« — Kamnik počela je već 1. X 1963. postupno
skraćivati njezino 48-satno tjedno radno vrijeme tako da je zadržala
dnevno tri radne smjene po 8 sati, ali je najprije u X mj. uvela jednu od rada
slobodnu subotu i time ostvarila 46,5 radna sata u tjednu, zatim je u XI mj.
uvela i drugu od rada slobodnu subotu po time ostvarila 45,8 sati rada tjedno,