DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— čisti prihod II porasao je na indeks 192, fondovi poduzeća na 275, iako je tizički obujam ukupne proizvodnje narasao na nivo indeksa 164 a fizič ki obujam realizirane naplaćene proizvodnje pa i vrijednost proizvodnje narasl a n a 166; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 164; — ukupna akumulacija podigla se na nivo indeksa 182; — tehnička opremljenost po radniku podigla se na nivo indeksa 180 a obujam proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i godišnja globalna pro izvodnost živog rada, na 149 — usprkos skraćenom radnom vremenu; pri piljenoj robi normativ vremena izrade ostvario se je u nivou indeksa 84,3 a onaj sobe za spavanje 70,8 — što predstavlja povišenj e čiste proizvodnosti živog rada po radnom satu za 18,6%, odnosno za 41,2% — a ta dva proizvoda čine oko 90% ukupne proizvodnje poduzeća! — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 111 i raspoloživo m fond u radni h sat i koji je narasao na 107, ukupni izgubljeni radni sati narasli su nažalost na indeks 113,7 a indeks prekovremenih radnih sati opao je čak na 97; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsustva porasao je nažalost čak na 115,0 (zbog godišnjeg odmora [sezonski: 124,9] i nezgoda pri radu [490,1 — pa to može biti potpuno slučajno!], iako je indeks ostalih opravdanih izostanaka ostvaren sa samo 90,0 a onaj neopravdanih izostanaka sa 96,7), a indeks izgubljenih radnih sati pri radu porasao je samo na 108,5 (pri čemu su prekidi rada opali čak na indeks 63,9); na koncu razdoblja broj zaposlenih se smanjio na indeks 99 i njihova struktura po kvalifikaciji neznatno se poboljšala; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 120,7, a s gledišta US APO privredne organizacije ( ) narasla je na nivo ideksa 182,8; Tp — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 170,4 , a S APO ona s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je S na nivo indeksa 244,4. Iz navedenog se vidi, da je to poduzeće usprkos skraćenju radnog vremena kroz šest odnosno jedan mjesec — u drugom polugodištu 1964. ostvarilo odlične ekonomsko-financijske uspjehe! 5) »Industrija pohištva „Stol"« — Kamnik počela je već 1. X 1963. postupno skraćivati njezino 48-satno tjedno radno vrijeme tako da je zadržala dnevno tri radne smjene po 8 sati, ali je najprije u X mj. uvela jednu od rada slobodnu subotu i time ostvarila 46,5 radna sata u tjednu, zatim je u XI mj. uvela i drugu od rada slobodnu subotu po time ostvarila 45,8 sati rada tjedno, |