DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 27 <-- 27 --> PDF |
broj radnika narasao je samo na indeks 107, pa su se mogli isplatiti čisti osobni dohoci na nivou indeksa 123; — čisti prihod II porasao je na indeks 122, fondovi poduzeća na 138, iako je fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje porasao na nivo indeksa 114, isto tako i fizički obujam ukupno proizvodnje, a vrijednost ukupne proizvodnje na nivo indeksa 126; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 125; — ukupna akumulacija narasla je na nivo indeksa 102; — tehnička opremljenost po radniku podigla se na nivo indeksa 113 a obujam proizvodnje u naturalnim jedinicama po radniku, pa i godišnja globalna proizvodnost živog rada, na indeks 107 — usprkos skraćenom radnom vremenu; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 110 (gore 107!) i raspoloži vom fondu radnih sati koji je opao na indeks 93, ukupni izgubljeni radni satovi opali su na indeks 93 (a prekovremenih radnih satova nije bilo kao ni u baznom razdoblju); pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsustva s rada porasao je na 107 (u čemu ostali opravdani izostanci 206 a neopravdani 193); podatke o izgubljenim radnim satovima pri radu — poduzeće ne daje, vjerojatno zbog pomanjkanja odnosne evidencije; struktura radnika po kvalifikaciji se nešto poboljšala; dok je u baznom razdoblju bilo 10 radnika previše, u razdoblju sa 42-satnim tjednim radnim vremenom manjkalo je 3 radnika do normalnog broja radnika; — podatke o iskorištenju kapaciteta poduzeće nije dostavilo; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 77,8 , a s gledišta pri- US APO vredne organizacije ( ) opala je na nivo indeksa 81,0; Tp — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 82,1 , a ona S APO s gledišta privredne organizacije ( ) opala je na nivo S indeksa 84,4. Iz navedenog se vidi, da je to poduzeće usprkos skraćenju tjednog radnog vremena uz radnu snagu nivoa indeksa 107, odnosno 110 — ostvarilo odlične nivoe ukupnog prihoda i njegovih elemenata, osim ukupne akumulacije, pa i znatan porast proizvodnosti živog rada; no, ono je snizilo relativne pokazatelje ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja kako s gledišta društva — zbog relativno većih brutto osobnih dohodaka (što faktično predstavlja ne samo element cijene koštanja nego i unutrašnje raspodjele), većih utrošenih sredstava uslijed njihova poskupljenja i relativno nešto većih prosječno angažiranih sredstava; s obzirom na oslobođenje poduzeća od doprinosa na dohodak — nije jasno zašto je nivo pokazatelja ekonomičnosti i rentabilnosti s gledišta poduzeća tek |