DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Indeklinabilni nazivi: Kod imena koja ne potječu ni iz grčkog ni iz latinskog, nego su to narodna ili proizvoljno stvorena imena, ostaju negativ i korijen jednaki nominativu. Takve riječi su indeklinabilne. Ni Rimljani nisu preuzete negrčke riječi sklanjali. Linne ih također nije sklanjao. Kod tih riječi nastavci kao i vezni vokal dodaju se na nepromijenjen naziv roda, koji se ujedno smatra i korijenom riječi (Ribes-etum). Pri tome krajnji vokal ispred nastavka, osim ako je »i«, ispadne (Mug(o)-etum, Ammi-etum). Indeklinabilni su: Amelanchier, Cakile, Ceterach, Muscari, Nuphar, Ribes, alkekengi, cheiri, farnetto, gale, kali, mahaleb, martagon, metel, mugo, ritro, spicant, tetrahit, turbith i dr. 5. Nazivi po vrstama obično se napuštaju kao nazivi za zajednicu. Tako se umjesto dosadašnjeg naziva Firmetum uvodi: Caricetum jirmae, umjesto Curvuletum: Caricetum curvulae, umjesto Myurtillo-Abietetum: Vaccinio myrtilli- Abietetum. Prema tome i Orno-Quercetum ilicis trebao bi da glasi: Fraxino orni-Quercetum ilicis, a Orno-Ostryetum: Fraxino orni-Ostryetum. Umjesto Enneaphyllo-Fagetum trebalo bi pisati: Dentario enneaphylli-Fagetum, a umjesto Savensi-Fagetum: Dentario savensis-Fagetum. 6. Kad je za neku zajednicu značajno više biljaka, odabiru se za naziv po mogućnosti najviše dvije (Carpino-Quercetum), rjeđe tri (Luzulo-Querco-Carpinetum). Inače treba paziti da naslov ne bude predugačak. Treba se čuvati predugačkih i prekompliciranih složenica, koje se teško pamte i izgovaraju, kako je na to upozorio već 1949. god. prof. I. H o r v a t. Dosad često korišćenu i inače dosta uvriježenu vezu »-eto« treba napustiti, jer se ne radi o dvije nego o jednoj zajednici, u kojoj su važne dvije ili više vrsta drveća. Dakle ne: Carpineto-Quercetum nego Carpino-Quercetum. Kod Carpino-Quercetum ne radi se o mješavini šume hrasta i šume graba nego o jednoj šumi koja je sačinjena od hrasta i graba. 7. Ako označujemo neku zajednicu sa dvije ili tri vrste biljaka, to se odnosni svršetak nalazi na nazivu biljke koja dominir a u tvorbi sastojine ili je izgrađuje. Tako nam je već iz naziva jasan sastav šuma: Aceri-Fagetum, Aceri-Fraxinetum, Carpino betuli-Quercetum petraeae, Carpino betuli-Querceturn roboris, Castaneo-Quercetum petraeae, Querco petraeae-Castaneetum, Melico-Fagetum, Luzulo-Fagetum, Carici-Fagetum, Lithospermo-Quercetumpubescentis, Erico-Pinion, Pado-Coryletum, Leucobryo-Pinetum, Genisto ja- nuensis-Pinetum, Genisto elatae-Quercetum roboris, Blechno-Fagetum, Blechno- Abietetum, Seslerio autumnalis-Fagetum i dr. Vrištine se zovu: Calluno- Genistetum germanicae, ili još bolje: Genisto germanicae-Callunetum. 8. Za oznaku subasocijacija ili facijesa uzima se naziv samo jedne biljke, jer bi inače naziv zajednice mogao biti odviše dugačak. Ako je zbog jasnoće potrebno, dodaje se ime vrste u genitivu i piše se, dakako, malim slovom. Primjeri: Carpino betuli-Quercetum petraeae asaretosum, Carpino betuli-Quercetum roboris caricetosum brizoides, Ostryo-Quercetum pubescentis aceretosum obtusati i dr. 9. Vrste drveća koje su markantne za degradacijske oblike nisu podesne za glavni naziv. Tako nam se čini da nije dobro odabran naziv Carpinetumorientalis, nego da bolje odgovara: Querco pubescentis-Carpinetum orientalis, kao što se to uzima u stručnoj literaturi, ili prema najnovijim prijedlozima još bolje: Carpine orientalis-Quercetum pubescentis. |