DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Indeklinabilni nazivi: Kod imena koja ne potječu ni iz grčkog ni iz latinskog,
nego su to narodna ili proizvoljno stvorena imena, ostaju negativ i korijen
jednaki nominativu. Takve riječi su indeklinabilne. Ni Rimljani nisu preuzete
negrčke riječi sklanjali. Linne ih također nije sklanjao. Kod tih riječi
nastavci kao i vezni vokal dodaju se na nepromijenjen naziv roda, koji se
ujedno smatra i korijenom riječi (Ribes-etum). Pri tome krajnji vokal ispred
nastavka, osim ako je »i«, ispadne (Mug(o)-etum, Ammi-etum).


Indeklinabilni su: Amelanchier, Cakile, Ceterach, Muscari, Nuphar, Ribes,
alkekengi, cheiri, farnetto, gale, kali, mahaleb, martagon, metel, mugo, ritro,
spicant, tetrahit, turbith i dr.


5. Nazivi po vrstama obično se napuštaju kao nazivi za zajednicu. Tako se
umjesto dosadašnjeg naziva Firmetum uvodi: Caricetum jirmae, umjesto Curvuletum:
Caricetum curvulae, umjesto Myurtillo-Abietetum: Vaccinio myrtilli-
Abietetum. Prema tome i Orno-Quercetum ilicis trebao bi da glasi: Fraxino
orni-Quercetum ilicis, a Orno-Ostryetum: Fraxino orni-Ostryetum. Umjesto
Enneaphyllo-Fagetum trebalo bi pisati: Dentario enneaphylli-Fagetum, a umjesto
Savensi-Fagetum: Dentario savensis-Fagetum.
6. Kad je za neku zajednicu značajno više biljaka, odabiru se za naziv po
mogućnosti najviše dvije (Carpino-Quercetum), rjeđe tri (Luzulo-Querco-Carpinetum).
Inače treba paziti da naslov ne bude predugačak. Treba se čuvati
predugačkih i prekompliciranih složenica, koje se teško pamte i izgovaraju,
kako je na to upozorio već 1949. god. prof. I. H o r v a t.
Dosad često korišćenu i inače dosta uvriježenu vezu »-eto« treba napustiti,
jer se ne radi o dvije nego o jednoj zajednici, u kojoj su važne dvije ili više
vrsta drveća. Dakle ne: Carpineto-Quercetum nego Carpino-Quercetum. Kod
Carpino-Quercetum ne radi se o mješavini šume hrasta i šume graba nego o
jednoj šumi koja je sačinjena od hrasta i graba.


7. Ako označujemo neku zajednicu sa dvije ili tri vrste biljaka, to se odnosni
svršetak nalazi na nazivu biljke koja dominir a u tvorbi sastojine ili
je izgrađuje. Tako nam je već iz naziva jasan sastav šuma: Aceri-Fagetum,
Aceri-Fraxinetum, Carpino betuli-Quercetum petraeae, Carpino betuli-Querceturn
roboris, Castaneo-Quercetum petraeae, Querco petraeae-Castaneetum,
Melico-Fagetum, Luzulo-Fagetum, Carici-Fagetum, Lithospermo-Quercetumpubescentis, Erico-Pinion, Pado-Coryletum, Leucobryo-Pinetum, Genisto ja-
nuensis-Pinetum, Genisto elatae-Quercetum roboris, Blechno-Fagetum, Blechno-
Abietetum, Seslerio autumnalis-Fagetum i dr. Vrištine se zovu: Calluno-
Genistetum germanicae, ili još bolje: Genisto germanicae-Callunetum.
8. Za oznaku subasocijacija ili facijesa uzima se naziv samo jedne biljke,
jer bi inače naziv zajednice mogao biti odviše dugačak. Ako je zbog jasnoće
potrebno, dodaje se ime vrste u genitivu i piše se, dakako, malim slovom. Primjeri:
Carpino betuli-Quercetum petraeae asaretosum, Carpino betuli-Quercetum
roboris caricetosum brizoides, Ostryo-Quercetum pubescentis aceretosum
obtusati i dr.
9. Vrste drveća koje su markantne za degradacijske oblike nisu podesne
za glavni naziv. Tako nam se čini da nije dobro odabran naziv Carpinetumorientalis, nego da bolje odgovara: Querco pubescentis-Carpinetum orientalis,
kao što se to uzima u stručnoj literaturi, ili prema najnovijim prijedlozima još
bolje: Carpine orientalis-Quercetum pubescentis.