DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Ukoliko se stari naziv korigira u smislu gore navedenih pravila, zadržava se ime autora i godina objave, kako se to vidi u primjerima: Curvuletum (Kerner 1863) Brock.-Jerosch 1907 = Caricetum curvulae (Kerner 1863) Brock.- Jerosch 1907; Caricetum Davallianae W. Koch 1926 = C. davallianae W. Koch 1926; Querceto-Carpinetum Br.-Bl. 1932 = Querco-Carpinetum Br.-BI. 1932; Acereto-Fagetum Bartsch 1940 = Aceri-Fagetum Bartsch 1940; Corydaleto- Aceretum Moor 1960 prov. = Corydali-Aceretura Moor 1960 prov.; Querceto- Lithospermetum Br.-Bl. 1932 = Lithospermo-Quercetum Br.-Bl. 1932; Tilieto- Asperuletum Trepp 1947 = Asperulo-Tilietum Treep 1947; Quercion roborisessilijlorae Br.-Bl. 1932 = Q. robori-petraeae Br.-Bl. 1932; Pineto-V accinietum uliginosi Kleist 1929 = Vaccinio uliginosi-Pinetum Kleist 1929; Orneto- Ostryion Tom. = Fraxino orni-Ostryion Tom.; Ostryeto-Seslerietum Horv. i H.-ić = Seslerio-Ostryetum Horv. i H.-ić. 15. Geografske oznake dolaze u obzir za geografske rase ili varijante. Dodaju se nazivu zajednice bez obzira na sistematski stepen. Geografsku osebujnost neke zajednice označujemo geografskim dodatkom, kao u primjerima: Fagutum silvaticae montanum croaticum, F. s. m. serbicum, F. s. m. macedonicum i dr. Ne dolaze prema tome u obzir geografske oznake u zamjeni za epitete. 16. Za oznaku jedinica iz cenološke sistematike obično se ne smiju uzimati geografski ni ekološki pojmovi ili nazivi. Tako Piceetum subalpinum, Alnetum alluviale, A. incanae alluviale palustre, Pinetum serpetinicum, Quercetum roboris hygrophilum ili Fagetum subalpinum altherbosum treba okarakterizirati nazivom podesnih biljaka. Dodavanje ekoloških oznaka odgovaralo bi dobro kod primjene ekološkog sistema. Međutim, u florističkom sistemu smatra se da su biljke najbolji indikatori životnih prilika i da nazivi određeni po bilju ujedno indiciraju i ekološke prilike. U najnovijoj fitocenološkoj nomenklaturi iznenadile su nas daljnje promjene. Prema S o 6 - u (1964) postavljen je princip da šumske zajednice ne bi smjele biti označene samo geografskim atributom, nego da se u njihovu nazivu osim dominantne vrste drveća treba da nalazi redovno i jedna karakteristična vrsta. To je dalo povoda za izmjenu naziva mnogih zajednica, tj. za promjenu već dobro upoznatih naziva i naših šumskih cenoza. Tako se, prema S o 6 - u, poznati naziv Querceto-Carpinetum slovenicum Tomažić 1939 izmijenio u: Epimedio-Carpineium (Horvat 1938) Borhidi 1962. Querceto-Carpinetum croaticum Horvat 1958: u Epimedio-Carpinetum croaticum (Horvat) Borhidi, Querceto-Carpinetum subpannonicum Wraber 1961 u: Epimedio-Carpinetum subpannonicum (Wraber) Borhidi, a Querceto-Carpinetum submediterraneum Wraber 1954 u: Coronillo emeroidis-Carpinetum (Wraber 1954) Borhidi 1963. Naziv Querceto roboris-Carpinetum slavonicum So6 1958 trebao bi se izmijeniti u: Fraxino angustijoliae-Carpinetum slavonicum Soö 1962, ma da takav naziv ne odgovara uvijek stvarnom sastavu slavonskih jasenovih sastojina. Querceto-Carpinetum serbicum Rudski 1949 trebao bi se, prema S o 6 - u, promijeniti u: Asperulo taurinae-Carpinetum serbicum (Rudski 1949) Borhidi 1962, Querceto-Carpinetum montenegrinum Blečić 1955 u: Asperulo taurinae- Carpinetum montenegrinum (Blečić 1955) Borhidi 1962, a Querceto-Carpinetum |