DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Em 1950 u: Asperulo taurinae-Carpinetum macedonicum (Em 1950) Borhidi
1962.
Naziv Fagetum silvaticae croaticum boreale Horvat 1938 p. p. izmijenio se


u: Vicio oroboidi-Fagetum (Horvat 1938) Borhidi et Pöcs 1960, Fagetum moesiacae
serbicum Rudski 1949 u: Helleboro odoro-Fagetum serbicum (Rudski
1949) Borhidi ap. So6 1962., Acereto-Fraxinetum serbicum Horvat 1950 u: Scu-
tellario-Aceretum serbicum (Horvat 1950) Borhidi 1963, Fagetum silvaticae.
croaticum austräte abietetosum Horvat 1938 u: Calamintho grandiflorae-Abieti-
Fagetum dinaricum (Horvat 1938) Borhidi 1963, Fagetum montenegrinumabietetosum Blečić 1955 p. p. u: Calamintho grandiflorae-Abieti-Fagetum montenegrinum
(Blečić 1955) Borhidi 1963, Abieti-Fagetum serbicum Jovanović
1955 u: Doronico columnae-Abieti-Fagetum serbicum (Jovanović 1955) Borhidi
1963, Acereto-Fraxinetum croaticum Horvat 1938 u: Chrysanthemo macrophylli-
Aceretum (Horvat 1938) Borhidi 1963, a Fagetum silvaticae subalpinum Horvat
1938, Tregubov 1957 u: Homogyne silvestris-Fagetum (Horvat 1938) Borhidi
1963.
PRAVILA ZA TVORBU DOMAĆIH NAZIVA


Domaći nazivi tvore se slično poput latinskih.
Kod domaćih naziva stepen sistematske pripadnosti obično se posebno naglašava.
Umjesto asocijacije često uzimamo nazive: šuma ili cenoza. Kod viših
i nižih jedinica obično se ističe dotični stepen. Tako je npr. Erico-Pinion sveza
šume običnog bora sa crnjušom, Querco-Fagetea razred hrastovih i bukovih
šuma, Vaccinio-Piceetea razred šume smrče s borovnicama, Alnion glutinosae
sveza šume crne johe.
U slučaju kad sloj drveća tvore dvije ili više vrsta, govorimo o šumi dotičnih
vrsta drveća. Tako je kod nas česta šuma kitnjaka i običnog graba. Ako
se radi o šumi koja je nazvana vrstom drveća i karakterističnom zeljanicom,
zovemo je po dotičnom drvetu uz dodatak zeljanice. Tako se npr. Blechno-
Abietetum zove šuma jele s rebračom, a Carici silvaticae-Fagetum šuma bukve
sa šumskim šašom.
Asocijacije u kojima dominiraju drvenaste vrste sitnijeg uzrasta nazivljemo
i zajednicama, cenozama, šibljakom i si. Govorimo o cenozi zelene johe
(Alnetum viridis), cenozi bora krivulja (Pinetum mugonis), cenozi sive ive
(Salicetum cinereae), šibljaku jorgovana (Syringetura vulgaris) i dr.
Subasocijaciju je dobro da uvijek označimo dotičnim stepenom i najmarkantnijom
diferencijalnom vrstom. Tako Fagetum silvaticae montanum allietosum
zovemo: montanska bukova šuma — subasocijacija sa crijemušom. Inače bi se
iz domaćeg naziva, bez naznake sistematskog stepena, moglo misliti da se radi


o asocijaciji bukve sa
crijemušom.
Facijes se označava posebnom oznakom i dodatkom dotične vrste. Tako
npr. Blechno-Abietetum melampyretosum luzulosum znači šumu jele s rebračom
— subasocijaciju s urodicom i facijes s bekicom.
Prednost treba dati domaćim nazivima gdje je god to moguće. Imamo ih
čitavi niz koji se mogu povoljno iskoristiti, kao što su: arišik, borik, borovičik,
brezik, bušinik, cerik, crničik, česminik, dračik, gluhaćušik, grabik, ivik, jašenik,
jelik, jošik, kestenik, kukričik, liješčik, lipik, lovorik, medunčik, mukinjačik,
mogranjik, molićik, munjičik, omeličik, omoričik, oštričik, pinjik, rujik, sla