DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Em 1950 u: Asperulo taurinae-Carpinetum macedonicum (Em 1950) Borhidi 1962. Naziv Fagetum silvaticae croaticum boreale Horvat 1938 p. p. izmijenio se u: Vicio oroboidi-Fagetum (Horvat 1938) Borhidi et Pöcs 1960, Fagetum moesiacae serbicum Rudski 1949 u: Helleboro odoro-Fagetum serbicum (Rudski 1949) Borhidi ap. So6 1962., Acereto-Fraxinetum serbicum Horvat 1950 u: Scu- tellario-Aceretum serbicum (Horvat 1950) Borhidi 1963, Fagetum silvaticae. croaticum austräte abietetosum Horvat 1938 u: Calamintho grandiflorae-Abieti- Fagetum dinaricum (Horvat 1938) Borhidi 1963, Fagetum montenegrinumabietetosum Blečić 1955 p. p. u: Calamintho grandiflorae-Abieti-Fagetum montenegrinum (Blečić 1955) Borhidi 1963, Abieti-Fagetum serbicum Jovanović 1955 u: Doronico columnae-Abieti-Fagetum serbicum (Jovanović 1955) Borhidi 1963, Acereto-Fraxinetum croaticum Horvat 1938 u: Chrysanthemo macrophylli- Aceretum (Horvat 1938) Borhidi 1963, a Fagetum silvaticae subalpinum Horvat 1938, Tregubov 1957 u: Homogyne silvestris-Fagetum (Horvat 1938) Borhidi 1963. PRAVILA ZA TVORBU DOMAĆIH NAZIVA Domaći nazivi tvore se slično poput latinskih. Kod domaćih naziva stepen sistematske pripadnosti obično se posebno naglašava. Umjesto asocijacije često uzimamo nazive: šuma ili cenoza. Kod viših i nižih jedinica obično se ističe dotični stepen. Tako je npr. Erico-Pinion sveza šume običnog bora sa crnjušom, Querco-Fagetea razred hrastovih i bukovih šuma, Vaccinio-Piceetea razred šume smrče s borovnicama, Alnion glutinosae sveza šume crne johe. U slučaju kad sloj drveća tvore dvije ili više vrsta, govorimo o šumi dotičnih vrsta drveća. Tako je kod nas česta šuma kitnjaka i običnog graba. Ako se radi o šumi koja je nazvana vrstom drveća i karakterističnom zeljanicom, zovemo je po dotičnom drvetu uz dodatak zeljanice. Tako se npr. Blechno- Abietetum zove šuma jele s rebračom, a Carici silvaticae-Fagetum šuma bukve sa šumskim šašom. Asocijacije u kojima dominiraju drvenaste vrste sitnijeg uzrasta nazivljemo i zajednicama, cenozama, šibljakom i si. Govorimo o cenozi zelene johe (Alnetum viridis), cenozi bora krivulja (Pinetum mugonis), cenozi sive ive (Salicetum cinereae), šibljaku jorgovana (Syringetura vulgaris) i dr. Subasocijaciju je dobro da uvijek označimo dotičnim stepenom i najmarkantnijom diferencijalnom vrstom. Tako Fagetum silvaticae montanum allietosum zovemo: montanska bukova šuma — subasocijacija sa crijemušom. Inače bi se iz domaćeg naziva, bez naznake sistematskog stepena, moglo misliti da se radi o asocijaciji bukve sa crijemušom. Facijes se označava posebnom oznakom i dodatkom dotične vrste. Tako npr. Blechno-Abietetum melampyretosum luzulosum znači šumu jele s rebračom — subasocijaciju s urodicom i facijes s bekicom. Prednost treba dati domaćim nazivima gdje je god to moguće. Imamo ih čitavi niz koji se mogu povoljno iskoristiti, kao što su: arišik, borik, borovičik, brezik, bušinik, cerik, crničik, česminik, dračik, gluhaćušik, grabik, ivik, jašenik, jelik, jošik, kestenik, kukričik, liješčik, lipik, lovorik, medunčik, mukinjačik, mogranjik, molićik, munjičik, omeličik, omoričik, oštričik, pinjik, rujik, sla |