DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 42 <-- 42 --> PDF |
O ISKORIŠTAVANJU ILIMERIZIRANIH TALA ZA UZGOJ CETINJACA NA BJELOVARSKOM PODRUČJU MARTINOVIĆ JAKOB, đipl. inž. šumarstva i magistar iz područja pedologije Jugoslavenski institut za četinjače — Jastrebarsko I. UVOD U proizvodnim planovima Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar predviđeno je podizanje intenzivnih nasada četinjača brzog rasta u cilju povećanja dohotka od postojećih šuma i šumskih zemljišta a u skladu sa potrebom smanjenja opće poznate deficitarnosti ovih proizvoda u našoj zemlji. Površine koje za ovo dolaze u obzir su pretežno valovito brežuljkasti tereni, bokovi Bjelovarske strane Bilogore i Moslavačke gore i to one površine na kojima sadašnje stanje prirodnih šuma ne zadovoljava, budući su to prekomjerno eksploatirane starije sastojine, prirodnim putem loše obnovljene stare šume ili pak iz različitih uzroka dominiraju vrste koje su ekonomski manje vrijedne. U nekim predjelima na površini od cea 300 ha već se unatrag nekoliko godina pristupilo pripremama za podizanje nasada četinjača brzog rasta. Nama je povjereno da na tim površinama izvršimo pedološka istraživanja i ocijenimo njihovu prikladnost za proizvodnju četinjača brzog rasta. U toku našeg istraživanja utvrdili smo da su tamo zastupljena ilimerizirana tla na lesu i po mehaničkom sastavu lesu sličnim fino pjeskovitim nanosima. Ova tla su prema našim opažanjima veoma zastupljena na brežuljkastim terenima Bjelovarskog područja posebno na području Šumskog gospodarstva Bjelovar. Neka važna pitanja koja su u vezi s iskorištavanjem ovih tala u intenzivnoj proizvodnji četinjača brzog rasta nedovoljno su kod nas poznata, nedovoljno su izučavana a nije se o tome ni pisalo. Takvo stanje s jedne strane i potreba da se šumarskoj operativi dade makar gruba orijentacija za rad, ponukali su nas da iznesemo svoje mišljenje o ovim tlima i njihovom iskorištavanju u proizvodnji četinjača brzog rasta. Naši pogledi temelje se uglavnom na rezultatima vlastitih istraživanja i mi ih smatramo prilogom za bolje poznavanje ovog problema. II. ZADACI I METODA RADA Ovim istraživanjem obuhvaćene su slijedeće površine: — predjel Slatki potok površine 50 ha — predjel Kosjerovica površine 100 ha — predjel Bukovina površine 50 ha |