DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Naručilac ovih istraživanja planirao je iskorištavanje navedenih površina za plantažni uzgoj četinjača brzog rasta. U tu svrhu navedene površine su i pripremane. U vremenu od 1961. do 1964. godine, nakon čiste sječe na ovim površinama, izvršena je djelomična sistematizacija terena i obrada tla rigolanjem i dubokim oranjem na 50—65 cm. Zatim su ove površine najvećim dijelom iskorištavane u poljoprivrednoj biljnoj proizvodnji (pšenica, kukuruz). S obzirom na ovo stanje istraživanih površina zadatak je naših istraživanja bio: — utvrditi osnovne fizikalne i kemijske osobine tala navedenih površina i — na bazi rezultata pedoloških istraživanja predložiti mjere za iskorištavanje istraživanih tala u proizvodnji četinjača brzog rasta. U okviru pedoloških istraživanja izvršili smo slijedeće radove: — rutinska laboratorijska određivanja izvršena su za 45 uzoraka tla i izvršeno je 550 određivanja raznih osobina tla. Laboratorijske analize tla izvršila je laboratorija Jugoslavenskog instituta za četinjače Jastrebarsko po metodama opisanim u priručniku — A. Škorić (1961.). Podatke o ranijem stanju istraživanih površina pružilo nam je osoblje područnih šumarija. III. TLA ISTRAŽIVANIH POVRŠINA 1. Osnovni podaci o uslovima sredine Na području Šumarije Grđevac 2 km od Velikog Grđevca u pravcu Veliki Grđevac—Garić nalazi se predjel Kosjerovica . To> je blagovaloviti terasasti teren ispresijecan reliktnim jarugama, ekspozicije istočne i nagiba do 10%. Geološku gradnju čini les, po nekim znacima pretaloženi les. U pogledu geološke građe na osnovu podataka A. T a k š i ć a navodi P. Kovačev i ć* (1956.) da su za postanak i tumačenje osebina tla valovitog i brežuljkasto brdovitog reljefa kotara Bjelovar, značajne diluvijalne eolske taložine i obronačne ilovaste tvorevine, jer te naslage pokrivaju pretežni dio tog reljefa. Predjel Kosjerovica nalazi se na nadmorskoj visini 140—150 m. Do 1946. godine ovdje je bila stogodišnja šuma hrasta lužnjaka s grabom. Kako dovršni sijek 1946. godine nije uspio (ostalo je 90% graba) to je 1961. godine ova površina iskrčena, zatim rigolana na dubinu 50—70 cm, te orana na 35 cm i iskorištavana kao oranica. O postignutim prinosima nema pouzdanih podataka. Predjel Slatk i poto k također se nalazi blizu Velikog Grđevca. To je potpuno ravna površina. Matični supstrat pretaloženi les jače je izlučen nego u potezu Kosjerovice. I ovdje je do 1946. godine rasla stogodišnja šuma hrasta lužnjaka. Poslije dovršnog sijeka ostala je pretežno grabova panjača, koja je posječena i zemljište pretvoreno u oranicu. Treći objekt istraživanja, predjel Bukovin a nalazi se 12 km od Čazme u pravcu Bjelovara. To je povišeni, nezaštićeni, blagovaloviti s 2—3 jaruge isprecijecani teren. Geološki supstrat čine ovdje »fini pijesci«. Nagib terena do 15%, ekspozicija zapadna, nadmorska visina 140 m. Prije krčenja ovdje je bila srednjodobna sastojina hrasta i bukve. * Zahvaljujem se Institutu za tlo Poljopr. fakulteta u Zagrebu na ustupljenoj dokumentaciji o istraživanjima na bjelovarskom području kao i autorima tih istraživanja prof, dr A. Škoriću i dr P. Kovačeviću. 317 |