DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 48     <-- 48 -->        PDF

B3g 120—160 nešto vlažniju i rahliju sivožućkastu, glinastu ilovaču koja se
pri kopanju grudasto odvaljuje. Zaglađena ploha profila prošarana
sitnim konkrecijama čaglja veličine 1—3 mm, zastupljenost
do 10/dcm2. Jasno se vide sivoplavkaste pruge i rđaste
partije. Prelazi postepeno


Ci 160 < teksturno lakši nekarbonatni »fino pjeskovili« nanos.


IV. DISKUSIJA
Pri razmatranju osnovnih morfoloških fizikalnih i kemijskih osobina istraživanih
tala odmah ćemo se zadržati i na mjerama koje vode održavanju njihove
plodnosti imajući na umu i planiranu namjenu istraživanih površina.


1. Sistematsko pedološka pripadnost istraživanih tala
Ilimerizirana tla o kojima je ovdje riječ u ranijim našim klasifikacijama
(Gračani n 1953) ubrajana su uglavnom u slabo i umjereno podzolirana
tla. U posljednjih 10 godina brojni istraživači u našoj zemlji izdvajali
su ilimerizirana zemljišta kao posebni tip tla sa većim brojem podtipova i varijeteta.
Za ovaj tip tla u genetsko i sistematsko pedološkom pogledu osnovano
je prisustvo procesa ilimerizacije (lessivaže) koji se sastoji u premještanju i
ispiranju gline iz viših horizonata u niže bez pojave destrukcije glinenih minerala.
Po tome se ova tla jasno razlikuju od podzola za koje je upravo karakteristična
destrukcija glinenih minerala i zatim i separatno premještanje produkata
destrukcije. Istraživanjem ilmeriziranih tala na području Bjelovara bavio
se veći broj istraživača, naročito Kovačevi ć P. (1956.) i Škori ć (1962.)
sa suradnicima. Uvažavajući netom spomenuta istraživanja, a na osnovu utvrđenih
fiziografskih osobina istraživanih tala možemo ih u sistematsko pedološkom
pogledu označiti i to tla u predjelu Kosjerovice i Slatkog potoka kao
ilimerizirana tla na lesu, a tla u predjelu Bukovina pripadaju ilimeriziranom
zemljištu na »finim pijescima« sa slabim znacima pseudooglejavanja.


2. Fizikalne osobine tala
Osnovna zajednička osobina istraživanih tala u predjelima Kosjerovica,
Slatki potok i Bukovina je njihova velika dubina. Premda su pedološke jame
kopane do dubine 2 m može se reći na osnovu sondažnih istraživanja da je
fiziološki aktivna dubina ovih tala mnogo veća.


Mehaničke analize tla vršene u natrijevom pirofosfatu pokazuju da su
istraživana tla glinaste ilovače i lake gline. S obzirom na rigolanje odnosno
duboko oranje istraživanih tala, koje je zahvatilo i njihove B horizonte ne
može se pouzdano na osnovu podataka s kojim raspolažemo suditi o intenzitetu
premještanja gline po profilu tla. Neki od ovih podataka ipak upućuju da se
sadržaj gline u A2/A3 podhorizontu kreće od 18—22´% a sadržaj gline u B horizontu
od 27 do 30%. Na manjem broju analiziranih uzoraka utvrđeno je da su
istraživana tla porozna do vrlo porozna sa osrednjim do velikim kapacitetom
za vodu. Velika dubina tala omogućava dobro uskladištavanje oborinskih voda
što osigurava dobro snabdijevanje biljaka vodom. Na dan 27. VIII 1964. momentana
vlažnost određivana u profilu 7 kretala se:


Dubina tla u cm 10—15 55—60 105—110
Vlaga u vol. % 24,0 33,0 35,7
322