DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 48 <-- 48 --> PDF |
B3g 120—160 nešto vlažniju i rahliju sivožućkastu, glinastu ilovaču koja se pri kopanju grudasto odvaljuje. Zaglađena ploha profila prošarana sitnim konkrecijama čaglja veličine 1—3 mm, zastupljenost do 10/dcm2. Jasno se vide sivoplavkaste pruge i rđaste partije. Prelazi postepeno Ci 160 < teksturno lakši nekarbonatni »fino pjeskovili« nanos. IV. DISKUSIJA Pri razmatranju osnovnih morfoloških fizikalnih i kemijskih osobina istraživanih tala odmah ćemo se zadržati i na mjerama koje vode održavanju njihove plodnosti imajući na umu i planiranu namjenu istraživanih površina. 1. Sistematsko pedološka pripadnost istraživanih tala Ilimerizirana tla o kojima je ovdje riječ u ranijim našim klasifikacijama (Gračani n 1953) ubrajana su uglavnom u slabo i umjereno podzolirana tla. U posljednjih 10 godina brojni istraživači u našoj zemlji izdvajali su ilimerizirana zemljišta kao posebni tip tla sa većim brojem podtipova i varijeteta. Za ovaj tip tla u genetsko i sistematsko pedološkom pogledu osnovano je prisustvo procesa ilimerizacije (lessivaže) koji se sastoji u premještanju i ispiranju gline iz viših horizonata u niže bez pojave destrukcije glinenih minerala. Po tome se ova tla jasno razlikuju od podzola za koje je upravo karakteristična destrukcija glinenih minerala i zatim i separatno premještanje produkata destrukcije. Istraživanjem ilmeriziranih tala na području Bjelovara bavio se veći broj istraživača, naročito Kovačevi ć P. (1956.) i Škori ć (1962.) sa suradnicima. Uvažavajući netom spomenuta istraživanja, a na osnovu utvrđenih fiziografskih osobina istraživanih tala možemo ih u sistematsko pedološkom pogledu označiti i to tla u predjelu Kosjerovice i Slatkog potoka kao ilimerizirana tla na lesu, a tla u predjelu Bukovina pripadaju ilimeriziranom zemljištu na »finim pijescima« sa slabim znacima pseudooglejavanja. 2. Fizikalne osobine tala Osnovna zajednička osobina istraživanih tala u predjelima Kosjerovica, Slatki potok i Bukovina je njihova velika dubina. Premda su pedološke jame kopane do dubine 2 m može se reći na osnovu sondažnih istraživanja da je fiziološki aktivna dubina ovih tala mnogo veća. Mehaničke analize tla vršene u natrijevom pirofosfatu pokazuju da su istraživana tla glinaste ilovače i lake gline. S obzirom na rigolanje odnosno duboko oranje istraživanih tala, koje je zahvatilo i njihove B horizonte ne može se pouzdano na osnovu podataka s kojim raspolažemo suditi o intenzitetu premještanja gline po profilu tla. Neki od ovih podataka ipak upućuju da se sadržaj gline u A2/A3 podhorizontu kreće od 18—22´% a sadržaj gline u B horizontu od 27 do 30%. Na manjem broju analiziranih uzoraka utvrđeno je da su istraživana tla porozna do vrlo porozna sa osrednjim do velikim kapacitetom za vodu. Velika dubina tala omogućava dobro uskladištavanje oborinskih voda što osigurava dobro snabdijevanje biljaka vodom. Na dan 27. VIII 1964. momentana vlažnost određivana u profilu 7 kretala se: Dubina tla u cm 10—15 55—60 105—110 Vlaga u vol. % 24,0 33,0 35,7 322 |