DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 51 <-- 51 --> PDF |
rastvorljivog fosfora i kalija određenog po Al-metodi. Podaci su veoma interesantni. Naša tla sadrže relativno velike količine fosfora naročito u nižim slojevima tla. To su veće količine od onih koje se u literaturi spominju kao karakteristične za ilimerizirana zemljišta u našoj zemlji. Prema podacima studije zemljišta Jugoslavije (G. Filipovski — Cirić M. 1963.) obično je u ilimeriziranim tlima sadržaj fiziološki aktivnog fosfora po laktatnoj metodi ispod 2 mg/100 g tla. Prilikom detaljnih istraživanja llimeriziranih tala u Hrvatskoj (Škori ć A. i saradnici 1963.) konstatiran je veći sadržaj fiziološki aktivnog fosfora u ilimeriziranim tlima na lesu i diluvijalnim podravskim pijescima nego u drugim ilimeriziranim tlima. Po svemu sudeći ilimerizirana tla koja smo istraživali u Bjelovarskom području predstavljaju poseban fosforom dobro opskrbljen varijetet ovih tala. Dobra opskrbljenost istraživanih tala fosforom u nižim slojevima tla od posebnog je značaja pri njihovom iskorištavanju za intenzivnu šumsku proizvodnju. Korijenje šumskog drveća (američki borovac, zelena duglazija, obični bor) vrlo brzo dopire u dublje slojeve gdje ima naročito povoljne uslove za opskrbu fosforom. Da čitaocu približimo sliku o postojećim količinama biljkama kemijski pristupačnog fosfora navodimo da te količine prema podacima za profil 18 iznose do dubine 1 m ekvivalent od oko 6.400 kg 1&% fosfornih gnojiva a do dubine 2 m oko 13.800 kg. Sadržaj fosfora i kalija u našim tlima prilično varira. Dijelom to može da potiče i od različitih doza gnojidbe koje šteta što nisu evidentirane. Potrebno je uočiti da najniže vrijednosti pokazuje tlo u predjelu Bukovina. Unatoč svim teškoćama i nejasnoćama oko izbora metoda određivanja sadržaja fosfora i kalija, određivanja graničnih brojeva, odnosno interpretacije dobivenih rezultata za šumske vrste drveća, mi smatramo da su istraživana tla dobro opskrbljena fosforom i kalijem osim predjela Bukovine gdje tlo pokazuje siromaštvo u kaliju. Naime prilikom vlastitih proučavanja prirodne plodnosti nekih naših tala (1963, 1964.) konstatirali smo da uz ostale povoljne uslove prvi bonitet postižu američki borovac, obična smrča, zelena duglazija i obični bor ako u površinskom horizontu tla sadrže 3—5 mg P2O&/IOO g tla i 7—10 mg K2O utvrđenih po Al-metodi, a nekad i pri nižim vrijednostima navedene vrste lijepo uspijevaju. Za istraživana tla na temelju izloženog slijedi zaključak da ih sada sa šumskopedološkog gledišta ne treba gnojiti fosforom i kalijem. Jedino u predjelu Bukovina može doći u obzir gnojidba s K2SO4 i to u količini od cea 300 kg ha odnosno 50 do 100 g po sadnici. Ne zadržavajući se ovdje na pitanjima ishrane pojedinih vrsta četinjača napominjemo da se dobar pregled stanja ishrane šumskog drveća u svijetu i kod nas može naći u radu B. P o- p o v i ć a (1965.). 4. Izbor vrsta šumskog drveća s obzirom na plodnost tla U naprijed navedenim podacima o stanju plodnosti istraživanih tala sadržan je i odgovor na pitanje koje vrste četinjača brzog rasta dolaze u obzir za osnivanje kultura na istraživanim odnosno ilimeriziranim tlima. Povoljne fizikalne i kemijske osobine tala i s tim u vezi visok nivo njihove prirodne plodnosti čini ova tla prikladnim za podizanje kultura četinjača svih vrsta s kojim najčešće naša šumarska operativa radi, kao što su zelena duglazija, evropski ariš, američki borovac, obična smrča i obični bor. S obzirom na ekologiju istraživanih tala i naprijed navedene podatke o klimi istraživanog područja može se taj izbor i suziti. Prema podacima D. |