DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 54     <-- 54 -->        PDF

daopćenfa


POLOŽAJ ŠUMARSTVA U NOVOJ PRIVREDNOJ REFORMI


U uslovima stalno plafoniranih cena ili pod kontrolom cena, na relativno


niskom nivou, šumarstvo je poslovalo pod dosta nepovoljnim uslovima. Raznim


društvenim pojedinačnim intervencijama (smanjenjem kamata, ukidanjem


vanrednog doprinosa, ukidanjem doprinosa iz dohotka ltd.) nastojalo se taj


položaj popraviti i stanje ublažiti aii nepovoljan režim cena svakako je bio


najveća kočnica poboljšanju ovoga stanja. Ovo se nije mogio bitno popraviti


ni povremenim povećanjem nivoa cena nekim šumskim proizvodima (juna


1964. godine i 22. III I960, godine).


l\ova privredna reforma dovoai šumsku privredu u sasvim drugi položaj


koji je ne samo znatno povoljniji od dosadašnjeg već je izjednačen sa drugim


privrednim granama i ooiastima a što je i najoitmje u ovoj reformi. Ovo poka


zuje da i šumska privreda može da nade sasvim dobro mesto u postavkama


privrednog sistema i aa je to mesto u toliko bolje u koliko se primenjuje manje


izuzetnih mera. Izuzeci koji su primenjeni na šumarstvo nisu ništa drugo nego


praviio kod drugih posebnih privrednih delatnosti kao npr. oslobođenje pla


ćanja kamate na šume, komunikacije, zemljišta i plantaže samo znači da se ni


na javne puteve ne plaća kao ni na plantaže voća ili poljoprivredno zemljište.


Iz ovoga dalje sledi da bi šumska privreda trebala da zauzme ravnopravno


mesto sa drugim privrednim granama i u sistemu kreditiranja i kreditne poli


tike što do sada nije bio slučaj.


Ovom privrednom reformom cene šumskih proizvoda, računajući na obim
i strukturu proizvodnje i prosečne cene iz 1964. godine, povećane su za četinare
i lišćare oko 41% a upoređujući sa cenama od 22. marta 1965. godine cene su
povećane u prošeku za četinare 37,5% a za lišćare 32,8´%: Ovaj nivo cena šumskih
proizvoda i druge mere koje ga prate pružaju povcljnu bazu za start i
uslove za dinamičniju proizvodnju i bolje iskorištavanje sirovine i svih rezervi
kojih nije malo baš u području šumskog poslovanja.


Sa pravom se može očekivati da će šumoprivredne organizacije i njihovi
kolektivi odgovoriti sa većim obimom proizvodnje i boljim iskorištenjem kao
i znatnim povećanjem vlastitih fondova i realnim povećanjem ličnih dohodaka
u skladu sa produktivnosti rada.


Povećanje cena šumskih proizvoda i poboljšanje uslova privređivanja u
šumarstvu imaće pozitivnog odraza i na rad drvno-preradivačke industrije bilo
kad se radi o očekivanoj većoj proizvodnji u šumarstvu bilo da se radi o uticaju
i pozitivnom delovanju na povećanje produktivnosti i bolje iskorištenje drvne
sirovine u preradi.


Čitav niz mera donesenih u poslednje vreme ili u oviru ove reforme ili pak
mera koje se još predviđaju imaju za cilj poboljšanje uslova privređivanja u
šumarstvu, izjednačavanje sa uslovima privređivanja drugih privrednih grana
a posebno što potpunije uklapanje šumarstva u opšte postavke privrednog
sistema i pri tome sa što manje izuzetaka za samo šumarstvo.


Još donošenjem izmena Osnovnog zakona o šumama i proglašavanjem
šuma za osnovno sredstvo privrednih organizacija kroz prethodno utvrđivanje


328