DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 62 <-- 62 --> PDF |
b) U južnoj Italiji i toplijem obalnom i ostrvskom području —´ Pinus radiata — Pinus ponderosa — Pinus halepensis — Pinus brutia — Cupresus arizonica — Pseudotsuga Douglassi var. viridis (prov. California i Oregon) iz nižih položaja. Treba napomenuti još jednu vrstu bora — Pinus teda, koji je u proizvodnom rasadniku Instituta za četinare u Torinu (rasadnik Tornovaso) u četvrtoj godini dostigao visinu 3,5 m, dok borovac do njega ima 1,5 m. Pinus teda u ovom rasadniku nije bio oštećen niskom temperaturom, koja je u proteklom periodu (od 4 godine) iznosila i do —28° C. Ova vrsta daje veliku nadu. U 1965 .godini osnovat će sa P. tedom prve plantaže. U pogledu izbora vrsta četinara brzog rasta, a naročito odgovarajuće provenijencije za svoje određene geografske regije i ekološke uslove poduzeta je sada u Italiji jedna veoma korisna naučna i proizvodno-praktična akcija, sa ciljem da se proizvođačima osigura zaista najbolja i odgovarajuća vrsta i provenijencija sjemena četinara. Pošto su u komparativnim — provenijencijskim ogledima došli do rezultata i zaključaka, da je za izbor vrste i provenijencije za određeno područje najodsudniji faktor — ista ili približno ista temperaturna suma u toku vegetacijsko g perioda , to su poslali nekoliko svojih stručnjaka u Ameriku i druge zemlje, da pod kontrolom saberu potrebne količine sjemena iz odgovarajućih i dobrih sjemenskih sastojina, za svoja područja gdje žele podizati nove plantaže, kao i da saberu potrebne kalem-grančice za sjemenske plantaže, i polen za stvaranje novih hibrida. Ovaj poduhvat talijanskih instituta i proizvođača (Nacionalnog udruženja fabrika celuloze i papira) imat će sigurno veliki ekonomski značaj i sigurnost zahvata, na širem planu, u ovu novu industrijsku proizvodnju drveta. Bilo bi korisno kada bi i mi nešto slično poduzeli. U ovom članku ne bi se detaljnije upuštali u opisivanje bioloških i tehnoloških karakteristika pojedinih vrsta navedenih četinara, jer je o tome objavljeno dosta materijala u publikacijama (dokumentacijama) Jugoslavenskog šumarskog centra. Od svih navedenih vrsta četinara za područje sjeverne i srednje Italije treba naglasiti da je glavna ekonomska vrsta (cea 70´%) u nižim položajima borovac, a u višim duglazija, a da su druge vrste prateće. Od jednog praktičara- uzgajivača čuo sam o izboru vrsta slijedeće: »borovac uspijeva dobro sve do nadmorske visine gdje dobro uspijeva i kukuruz, iznad te visine ide bolje duglazija«. 5. SJEME I SJEMENARSTVO Talijansko Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva — Generalna direkcija šuma — izdvojilo je preko Eksperimentalne šumarske stanice i šumarske inspekcije sjemenske sastojine domaćih četinara do 1959 .godine i objavilo knjigu — »Nacionalni registar sjemenskih sastojina« (Libro nacionale dei bosehi da seme — Rim 1960). |