DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Bubrenje rasadnika vrše obavezno i to kako pri osnivanju tako i redovno svake godine. Računaju da je za 1 ha rasadničke površine potrebno godišnje prosječno upotrijebiti slijedeće količine đubriva: Organskih đubriva zahtjeva pojedinih četinara i njihove starosti u rasadniku u dotičnoj godini ili (stajnjak, treset, kompost) 70—80 me (po mogućnosti i više) Fosfornih đubriva 7 me Kalijevih đubriva 3 me Azotnih đubriva 3 me Doze i količine min. đubriva određuju se na osnovu pedološke analize, koliko godina će u rasadniku ostati. Glavne doze fosfornih i kalijevih đubriva daju se pri osnivanju gredica za pojedinu vrstu, a azotna đubriva daju se postepeno u početku svake vegetacije. Jače doze fosfornih đubriva daju radi boljeg odrvenjavanja sadnica, a đubrenja sa azotnim đubrivima uvijek se kombiniraju dodavanjem i forsfornih đubriva. Sjemenište Siju po pravilu samo stratificirano sjeme. U pojedinim rasadnicima (Firenca) sjeme duglazije, koje siju na vještačku podlogu, ne stratificiraju. Duglaziju nestratificiranu siju u aprilu a niče im u maju. Sjeme uvijek prethodno tretiraju preventivnim zaštitnim preparatima koji se upotrebljavaju i za poljoprivredno sjeme (»Osiclor«). Prethodnu fumigaciju zemljišta u rasadniku i zaštitno tretiranje herbicidima u široj praksi još ne upotrebljavaju. Vrše oglede u institutu. U pojedinim rasadnicima vrše preventivno tretiranje zemljišta »Alarmom« ili »Geodrinom-; radi suzbijanja štetnika u zemljištu. Dio rasadnika za sjemenište najbolje i najfinije obrađuju. Ako su uslovi — struktura zemljišta u rasadniku nešto nepovoljnija za osjetljivije mlade biljke u sjemeništu, i ako se ne isplati popravljanje te strukture na cijeloj površini, tada za sjemenište pripravljaju vještačku podlogu (15—20 cm) od treseta, komposta, pijeska i zemlje, na kojoj vrše sjetvu sjemena. Sjetvu krupnijeg sjemena borova i borovca vrše mašinski. Sitnije sjeme ariša i duglazije koje je skupo siju većinom ručno, vodeći strogo računa o klija vosti i broju sjemenki na 1 tek. metar. Dubina sjetve sjemena iznosi oko podrug dužine sjemena. Sjenil a u sjemeništ u postavljaju redovno. Sjenila imaju raznih vrsta. U zadnje vrijeme na tržištu u Italiji može se kupiti veoma dobra mreža od plastičnih materija protkana žicom (bakarnom ili od legure). Plastičn e mrež e proizvodi firma »Agrinova« iz Milana i daje 5-godišnju garanciju. Ove se mreže lako i brzo postavljaju na betonske ili metalne stubove i prema potrebi može se podesiti visina. Lako se zategnu duž cijele lijehe. Mreža se ne mora skidati i preko nje se vrši zalijevanje — kišenje, tretiranje insekticidima i fungicidima i đubrenje u vodenim otopinama Ona se ne skida ako je to potrebno i preko zime te štiti sadnice od polijeganja uslijed snijega, a ljeti ih štiti ne samo od sunca već i od tuče. Razmaci u sjemeništu na lejama širine 1 m kreću se od 33 — 35 cm i podešeni su za kasniju upotrebu mehanizacije za njegu. |