DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Predviđa se da će se potrošnja industrijsko-tehničkog drveta u narednih 15—20 godina bez malo udvostručiti. Za ovako povećanu potrošnju treba obezbediti odgovarajuće količine bruto sečive mase, pa s tim u vezi, već se u projekcijama tekućeg sedmogodišnjeg plana privrednog razvoja predviđa da će potrebe za proizvodnju oblog drveta porasti za 38% u 1970 .godini u odnosu na 1963. godinu, dok će proizvodnja celuloznog drveta i raznih vrsta ploča u istom periodu porasti čak za 250%. Potrošnja ogrevnog drveta opadaće usled sve šireg korišćenja tog drveta u industrijskoj preradi. Za takvu dinamiku potrošnje drveta biće potrebno, da se iz postojećeg šumskog fonda (pretežnim delom) i iz drugih izvora u 1970 .godini obezbedi oko 25—28 miliona m3 bruto sečive drvne mase, prema 20—22 miliona m\ koliko je korišćeno u periodu 1960—1963. godine. Nepovoljno stanje šumskog fonda i. gazdovanje šumama na dosadašnji način ne garantuje ostvarenje projecirane proizvodnje pa prema tome ni podmirenje potreba nacionalnog bilansa drveta. Nepovolnjo stanje šumskog fonda posebno ]e potencirano sledećim činjenicama: — velikim učešćem degradiranih i ekonomski neprilagođenih šuma (oko 53% ukupnog šumskog fonda); — niskim učešćem četinara i mekih lišćara (16% po površini i oko 28% po drvnoj masi); — visokim učešćem bukve u lišćarskom delu šumskog fonda na štetu vrednijih lišćara; — nedovoljnim korišćenjem prirodnih potencijala i u takozvanom očuvanom delu šumskog fonda (proizvodna moć staništa iskorišćenja sa svega oko 40%); — nedovoljnom otvorenosti šuma i slaboj opremljenosti savremenim sredstvima rada; — dosadašnja šumsko-uzgojna tehnika zasnovana na prevaziđenim principima, tj. na gazdovanju šumama samo čuvanjem i održavanjem postojećeg stanja, nije u dovoljnoj meri doprinela jačanju i unapređenju šumskog fonda. I dosadašnji šumsko-kulturni radovi opterećeni su nizom nedostataka, među kojima se navode samo neke: — dosadanji šumsko-kulturni radovi bili su nedovoljni, a primenjivane metode rada nisu u celosti vodile računa o mogućnostima potpunog korišćenja povoljnih prirodnih uslova za optimalnu proizvodnju drvne mase. Izvođeni su s jedne strane najjeftiniji radovi kao što su resurekcija šikara, čiji su efekti dugoročnog karaktera, ili s druge strane klasična pošumljavanja zemljišta van šuma, često puta na lošim zemljištima i to često slabo kvalitetnim sadnim materijalom; — zanemarivane su najvažnije šumsko uzgojne mere kao što su čišćenja i prorede u odgovarajućim razvojnim fazama sastojina, što je imalo za posledicu stvaranja loše izgrađenih sastojinskih oblika sa smanjenim proizvodnim potencijalom i po masi i po kvalitetu. Usled toga su ostale neiskorišćene i znatne rezerve drveta za snabdevanje drvo-prerađivačke industrije naročito hemijske (celuloza); — izvođenje ekstenzivnih šumsko kulturnih radova bez većeg ulaganja u degradiranom delu šumskog fonda, čak i u povoljnim stanišnim uslovima, do354 |