DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 89 <-- 89 --> PDF |
2.3. U mladim sastojinama je biološki potencijal proizvodnje drvne mase nekoliko puta veći nego u starim sastojinama i dosada u većini slučajeva nije korišćen. Stoga je potrebno da se već od osnivanja sastojina pristupi nezi: — u cilju selekcije stabalaca biološko optimalno-proizvodnog potencijala (genetski najboljih individua) i regulisanja poželjnog omera smese u mešovitim sastojinama, — u cilju korišćenja maksimalnog biološkog kapaciteta produkcije drvne mase, — zbog opšte potrebe korišćenja drvne mase i otklanjanja gubitaka na istoj, a koji često iznose i do 50% proizvodnog potencijala, — radi pravovremenog korišćenja drvne mase tj. spašavanja od propadanja, što je redovna pojava kod neproređivanih mladih sastojina. II. Metode i intenziteti proreda treba da su takve i koji će omogućiti: 2.4. brže povećanje dimenzija stabala u proizvodnom delu sastojina (dominantni sloj), a time i skraćenja ciklusa proizvodnje, 2.5 što veću ekonomičnost u gazdovanju dobijanjem vrednijih sortimenata i veće drvne mase za seču po jedinici površina, 2.6. kumuliranje većeg prirasta na manjem broju stabala tj. stvaranjem krupnijih dimenzija stabala i proizvodnje vrednijih (kvalitetnijih) sortimenata, 2.7. takve zahteve u sastojini bez bojazni smanjenja kvaliteta deblovine vodeći računa o tehnološkim osobinama i upotrebi drveta pojedinih vrsta obzirom na širinu godova, 2.8. da se ne snizi drvna masa ispod minimalne granice potrebne za optimalnu proizvodnju, 2.9. veću proizvodnju drvne mase (regulisanje omera smese) do određene dobi sastojina. Što je sastojina starija potrebna je srazmerno i veća minimalna drvna masa za jednaku proizvodnju drvne mase po jedinici površine (manji biološki potencijal za proizvodnju drvne mase). III. 2.10. U cilju daljeg proširenja izučavanja ove materije treba nastojati da se kod primene intenzivnih metoda proređivanja ispitaju organizacijski, tehnički i ekonomski elementi tehnike rada upotrebom racionalnih mehanizovanih ili drugih sredstava rada . Potrebno je pristupiti izučavanju i ostalih prirodnih, ekonomskih i drugih uslova uticajnih na mogućnost primene savremenih metoda u praksi. Intenzivno proređivanje sastojina treba da paralelno prati i osposobljavanje hemijske i druge industrije na bazi drveta, za korišćenje najtanjih dimenzija, tj. najtanjih dimenzija sitnog prostornog drveta. 3. Po problemima podizanja proizvodnosti i ekonomske vrednosti šumskog fonda, i to: — unošenjem četinara u visoke lišćarske šume, i — rekonstrukcijom slaboprinosnih šuma (niskih šuma, degradiranih niskih šuma i šikara). |