DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 96 <-- 96 --> PDF |
ČUVAJMO PRIRODU Pod ovim naslovom održana je u Radničkom sveučilištu »Moša Pijade« u Zagrebu od 11. do 18. V o. g., a zatim do 30. VI u predvorju Vijećnice grada Zagreba vrlo uspjela izložba Zavoda za zaštitu prirode i Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja. U prostorno skladnom i sadržajno bogatom sastavu bili su prikazani sa područja Hrvatske najznačajniji zaštićeni objekti prirode, uključiv i takovu floru i faunu. Osim toga bila je izložena starija, novija i najnovija literatura sa opisom i značajem navedenih objekata. Informativno sačinjen je i sažet historijat Zaštite prirode u Hrvatskoj u kome je navedeno slijedeće: U Hrvatskoj su koncem 19. st. prirodoslovci počeli propagirati ideje zaštite prirode putem stručnih časopisa (»Priroda«, »Hrvatski planinar«, »Šumarski list«, »Lovačko ribarski vjesnik«). Tako je u našem najstarijem Zakonu o lovu iz 1893. godine prvi puta precizno normirana zaštita ptica pjevica. Iste je godine osnovano i Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice, koje je 1914. g. povodom prijedloga stranih stručnjaka da se na Plitvicama izgradi električna centrala, ustalo u obranu ovog evropskog fenomena i podnijelo Hrvatskom saboru memorandum »O ljepotama Plitvičkih Jezera i njihovoj zaštiti «. God. 1910. izdana je naredba o čuvanju remek djela prirode koja su važna sa znanstvenog gledišta ili od osobite estetske važnosti, a služe za ures domovine. Nakon I svjetskog rata proširen je interes za zaštitu prirode te je 1922. god. osnovan unutar Hrvatskog prirodoslovnog društva »Odbor za zaštitu prirodnih spomenika «. U vezi s aktivnošću prirodoslovaca i planinara kao i šumarskih organa, proglašeni su 1928 29. god. nacionalnim parkovima Plitvička Jezera, Bijele stijene uVelikoj Kapeli, Štirovača i Paklenica. God. 1937. osnovano je Povjerenstvo za zaštitu prirode i očuvanje prirodnih spomenika Savske banovine, a 1938. god. donesen je Uredba o nacionalnim parkovima. Nakon oslobođenja započeo je u N.R.H. sistematski rad na zaštiti prirode. To je bilo omogućeno donošenjem Zakona o zaštiti spomenika kulture i prirodnih rijetkosti (1945. god.). Na temelju spomenutog zakona osnovan je 1946. god u Zagrebu Zemaljski zavod za zaštitu prirodnih rijetkosti NRH. Početkom 1950. god. Zaštita prirode spojena je sa službom Zaštite spomenika kulture (Konzervatorski zavod NRH.), dok je 1960. god. donesen novi Zakon o zaštiti prirode i ponovno osamostaljena služba zaštite prirode (Zavod za zaštitu prirode). Do sada je u Hrvatskoj zaštićen veliki broj objekata prirode od kojih su najznačajniji nacionalni parkovi Plitvička Jezera, Paklenica, Risnjak i Mljet. Na Ličkoj Plješivici izlučene su dvije preostale prašumske površine kao strogi prirodni rezervat, dok su otok Lokrum i svjetski poznata šuma česvine »Dundo« na otoku Rabu zaštićeni kao upravljani prirodni rezervati. U postupku je zaštita Kopačkog rita, ovog našeg najvećeg prirodnog zoološkog vrta, kao upravljanog prirodnog rezervata, a Bijelih i Samarskih stijena u Velikoj Kapeli te Rožanskih i Hajdučkih kukova u Velebitu kao strogih prirodnih rezervata. Motuvunska šuma, Štirovača, Prašnik, neki kompleksi na Medvednici i dr. zaštićeni su kao rezervati šumske vegetacije, dok su Krka sa Skradinskim bukom, Marjan, Vražji prolaz i Zeleni vir rezervati prirodnih predjela. Zelenjak kcd Klanjca, Dotrščina, Anin dol i dr .povjesno zanimljivi objekti, zaštićeni su kao memorijalni priro´dni spomenici. Osobito je velik broj zaštićenih parkova, drvoreda pojedinačnih stabala, biljaka i životinja. Naša domovina je jedan od najzanimljivijih dijelova Evrope zbog velikog broja endemičnih i reliktnih vrsta faune i flore Stoga je zaštita opravdano obuhvatila i takve prirodne rijetkosti, koje još nalazimo u mirnim skloništima i teško pristupačnim mjestima. Ovom izložbom prikazani su i primjeri narušavanja izgleda krajolika. Izdana je i poštanska omotnica s prigodnim žigom. Zaštićeni objekti prirode predočeni su uvećanim crno bijelim foto-snimcima, velike tehničko umjetničke vrijednosti, i sa izrazitim osebinama pojedinog objekta. Flora je bila smještena u lončiće, dok je fauna (zvjerad, ptice i kukci, napose leptiri) izložena preparirana. Unutar kontura područja SRH-e pregledno su prikazani za pojedini predjel ili grad, bogatstvo i raznolikosti prirodnih znamenitosti i ljepota, značajnih za turizam. Posebno su predočeni različiti rezervati, spomenici prirode i memorijalni spomenici, tako nacionalni parkovi: |