DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 97 <-- 97 --> PDF |
— Plitvička Jezera, biser naše domovine s nizom jezera odijeljenih sedrenim pregradama kao i ukrašenim raznolikim slapovima, što su bitna obilježja ovog nacionalnog parka. — Risnjak, koji obuhvaća središnji dio Risnjačkog masiva (1528 m) sa gotovo nepromijenjenom vegetacijom, od toga najveće površine šume bukve i jele sa smrekom, bilo čiste ili miješane. Posebno je istaknut runolist kao najljepši ali i najugroženiji ukras naših vrletnih planina. — Paklenica, sa okomitim stijenama kanjona, visokim oko 400 m. — Mljet, sa uvalama Soline i Veliko jeliko jezero, okruženih starom šumom alepskog bora. Ovaj snimak popraćen je izrekom Ignjata Dorđića iz 18. st.: »Ovdje je ljupkost prirode sve otvorila, bolje od čovječjeg umijeća«. Nadalje prirodni rezervati (strogi i upravljani): — Prašnik kod St. Gradiške s hrastovima lužnjacima kao ostacima drevne Slavonske šume, jedne od najzapaženijih pojava šumske vegetacije Evrope. Taj objekt zaštićen je još 1928. god. Snimak je popraćen citatom iz Slavonske šume (1888. god.) našeg velikana šumarskog stručnjaka i književnika Josipa Kozarca. — Lička Plješivica sa prašumom bukve i jele i obamiranjem pojedinih stabala. — Pušinjak-Gorščica na Medvednici sa starim bukovim stablima, promjera do 1.50 m. — Dundo na otoku Rabu, zimzelena šuma hrasta crnike (česvine). — Motovunska legendarna šuma u Istri, ispod istoimenog grada, sa smjesom hrasta lužnjaka, jasena (poljskog) i brijesta, kao i staništa podzemnih gljiva — tartufa. — Učka (1396 m) simbol oslobođenja Istre i zanimljiv prirodni objekt. Pojedini njezini dijelovi — lokaliteti NOB., memorijalni su prirodni spomenici. — Lokrum otočić s makijom i prašumskim izgledom. — Bijele i Samarske stijene u Velikoj Kapeli sa detaljom »Kamenita vrata« i bizarnim oblicima stijena kao i zanimljivim biljnim i životinjskim svijetom. — Rožanski i Hajdučki kukovi u sjevernom Velebitu sa osebujnim kršnim reljefom i iskonskim biljnim pokrovom. — Cerovačke pećine kod Gračaca, najljepše i najveće u Hrvatskoj sa bogatim raznolikim ukrasima, napose »Zdenac života « u Donjoj pećini. — Skradinski buk jedan od najljepših slapova u Evropi. Sedrena pregrada visoka je 45,70 m i ima 17 stepenica. Rijeka Krka je rezervat prirodnih predjela. — Kcpački rit kod Osijeka, prirodni zoološki vrt sa različitim ptičjim svijetom kraj starih vrbika uz crne vode. Ovaj snimak popraćen je i pojedinim fotografijama tamošnjih ptica. — Hrvatsko Zagorje sa skladnim oblicima i bojama šumaraka, vinograda i polja kao i pitomim brežuljcima, primjer klasičnog krajolika ovog područja. Zatim je izložen snimak arboretuma: — Opeka kod Varaždina s mnogim bjelogoričnim i osobito crnogoričnim egzotama. To je ujedno i glasoviti spomenik naše vrtne arhitekture. — Trsteno sa 400 godišnjom platanom, opsega 11,37 m (odgovara promjeru od okruglo 3,62 m), visine 45 m i promjera krošnje 40 m, i — Maksimir park, koji je jedan od najznačajnijih objekata vrtne arhitekture u Hrvatskoj. Ovom najljepšem parku Zagreba, zaštićenom spomeniku prirode i kulture potrebna je obnova. Osim ovih uvećanih foto snimaka izloženi su i snimci manjeg formata ostalih najistaknutijih zaštićenih objekata prirode, kao npr.: Gupčeva lipa, Dotorščina, Zelenjak, Anin dol, Bežanec, Dubravica, Turski hrast, Prinščak, Grabešnica, Javorje (Ivančica), Macelj, Blagajev likovac, parkovi, vrtovi i trgovi grada Zagreba i ostalih. Fauna je zastupana sa mrkim medvjedom i sredozemnom medvjedicom (Monaehus albiventer), zatim sa pticama: suri orao, velika ušara, tetrijeb gluhan (mužjak i ženka), zlatovrana, ružičasti čvorak, kugara svilorepa, pčeiarica, smrekov češljugar, zlatna vuga, čaplje i dr. Tim eksponatima priključena je vrijedna kolekcija rijetkih leptira. Flora je prikazana prema pojedinim gorskim masivima, i to: — Medvednica — alpski jaglac, kranjski ljiljan i krespin, — Velebit — hrvatska sibireja, grozdasta kamenica, jaglica i klečica, — Samoborsko gorje — crveni likovac, proljetna crnuša, — Hrvat, snježnik — planinski bor i kluzijeva sirištara (gentiana clusii). Narušavanje izgleda krajolika prikazano je instruktivnim fotosnimcima ,i to: — neprikladno lociranje objekata (Seget kod Trogira) i potrebno ozelenjavanje okoline takovih smještaja, 371 |