DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 98 <-- 98 --> PDF |
— uslijed izgradnje komunikacija (Učka), — natapanje konoplje u ribolovnim rječicama (Dobra), — ozelenjavanje degradiranog Krša (Jadranska magistrala), — intenzivno smolarenje kraj turističkih mjesta (Brela), — izvale u parkovima i auto-kampi (Zlatni vrt — Rovinj), — općenito bolje uređenje turističkih atrakcija (Limski zaljev). Na području grada Zagreba zaštićen je velik broj rezervata šumske vegetacije, botaničkih rezervata, geografsko-geoloških spomenika, memorijainih prirodnih spomenika, park šuma, parkova, drvoreda, biljnih i životinjskih vrsta, pojedinačnih stabala i njihovih skupina. Među navedenima naročito se ističe Medvednica, gdje su odlukom N. O. G. Zagreb iz 19G3. god. proglašene šume u društvenom vlasništvu park šumom, zapravo izletištem građana za odmor i rekreaciju. Najsačuvaniji i najzanimljivi dijelovi šuma na Medvednici zaštićeni su rješenjem Zavoda za zaštitu prirode kao rezervati šumske vegetacije, i to: — Babji zub — Ponikve (površine 148,60 ha), c-bomaća Mcućna iilecatuca Kušan F., K lap ka B.: EIN BESONDERER TANNENWALD AUF DEM BIOKOVO IN DALMATIEN (Jedna interesantna šuma na Biokovu u Dalmaciji). In formaciones Botanicae. Hortus botanicus Facultatis Pharmaceutico-Biocbimicae Universitatis Zagrebiensis. 3. pp. 20—28. Zagreb, 1965. Biokovske sastojine jele (Abies alba Mill.) su reliktne šume u području našeg msditeranskog pojasa. Šume jeie su tipične lume srednje-evropske šume (Alpa i Karpata). No ove šume zapremaju ogromne površine kontinentalnog područja Apeninskog i Balkanskog poluotoka. Srednjoevropske šume jele na jugu na području navedenih poluotoka graniče sa šumom mediteranskih jela. — Abies cephalonica Loud, i A. borisii-regis. U bivšim glacija — Mikulić potok — Vrabečka gora (90,93 ha), — Markovčak — Bistra (250,24 ha), — Bliznec — Šumarev grob (175,73 ha), — Pušinjak — Gorščica (186,79 ha), — Rauhova lugarnica — Desna Trnava (101,01 ha), — Tusti vrh — Kremenjar (20 ha), — Gračec — Lukovica — Rebar (23,41 ha), ili ukupno 996,71 ha (okruglo 1000 ha). Na nedavnoj sjednici Savjeta za hote- Ijerstvo, ugostiteljstvo i turizam Privredne komore grada Zagreba zaključeno je da se Upravnom odboru Privredne komore stavi prijedlog da se Medvednica proglasi nacionalnim parkom. Ova izložba zainteresirala je mnoge njene posjetioce bez obzira na zanimanje, a napose prijatelje prirode. Ona ih je upoznala ili ih je podsjetila na bezbroj zaista rijetkih prirodnih ljepota i spomenika koji su neumornim radom i zalaganjem Zavoda za zaštitu prirode i njegovih suradnika zaštićeni, i ostat će narednim pokoljenjima. Navedeni zaštićeni objekti prirode, kao i mnogi ostali, imaju ne samo osobiti naučni karakter nego i vanredni značaj za razvoj domaćeg i stranog turizma. Z. Pere cijama šume srednjo-evropske jele su prodrle duboko u južno-evropska područja, te se tu zadržale i nakon zatopljivanja. Ovo je slučaj i sa biokovskim šumama jele (Abies alba Mill.). Jelu (Abies alba Mili.) je na Biokovu samo naveo fleirista Peter. Klasik Beck u me´ numentalnom djelu »Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder« ne spominje jelu na Biokovu. Alschinger navodi samo jedan zakržljali egzemplar jele. Pa i fitosociolog Horvat (1941) samo notira prisustvo jele na Biokovu. Tek prof. Kušan (1955) navodi šume jele na Biokovu. Jela na Biokovu je vjerojatno posebna rasa, koju zbog morfološko-anatomskih svojstava provizorno nazivaju »biokovensis «. Ova rasa je po habitusu nešto poseb |