DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 25 <-- 25 --> PDF |
rentabilnost poslovanja pri svemu tome se snizila, kako s gledišta društva tako i s gledišta privredne organizacije! U analizi poduzeće nije spomenulo mijenjanje prodajnih cijena njegovim proizvodima, pa usprkos već navedenim vanjskim utjecajima — djelovanje svih vanjskih utjecaja na poslovne rezultate nije još potpuno razjašnjeno; te utjecaje trebalo bi i ovdje eliminirati, da se uzmogne dobiti jasna predstava o uspješnosti samog prelaza na skraćeno radno vrijeme! Zasad možemo zaključiti s lime, da je to poduzeće pri prelasku na skraćeno radno vrijeme ostvarilo tek djelomično zahtjeve koje za takvu priliku propisuje naše privredno zakonodavstvo! 7) »Tvornica sulfatne celuloze i natron papira« — Maglaj od 48-satnog tjednog radnog vremena prelazila je postupno na 42-satno tjedno radno vrijeme u toku god. 1964. ovako: 1. I u 15 radnih jedinica, u prvom i drugom tromjesečju u daljnjih 7, a 1. X u preostalih 13 radnih jedinica poduzeća. — U radnim jedinicama gdje je proces rada kontinuiran radi se 3 dana po 8 sati, a četvrti dan je slobodan od rada; pritom se promjena iz jedne smjene u drugu vrši svaka tri dana, tj. poslije dana slobodnog od rada, jer, razumljivo, u tim radnim jedinicama se radi kontinuirano u tri smjene putem četiri grupe radnika. U radnim jedinicama održavanja, gdje se radi u jednoj ili dvije smjene, raspored radnog vremena podešen je tako da se radi 5 dana tjedno po 8 sati, a zatim slijede dva dana uzastopno slobodna od rada (polovina radnika koriste subotu i nedjelju, a polovina nedjelju i ponedjeljak) odnosno svaki četvrti tjedan samo jedan dan slobodan od rada. U ostalim radnim jedinicama, gdje se radi samo u jednoj smjeni, radi se tjedno 6 dana po 7 sati. — Pokusni rad u toku mjesec dana vršen je samo u dva pogona (proizvodnja papira te nabava i skladištenje drva), a u ostalim radnim jedinicama prešlo se izravno na redovan rad u skraćenom vremenu. — Prije samog prelaska izradila je pojedina ekonomska jedinica odnosni studiozni elaborat. On se prodiskutirao pred njezinim kolektivom i na svim nivoima organa samoupravljanja poduzećem. Nije bilo bitnih razmimoilaženja. Na temelju toga je izrađen projekt koji je usvojen od strane organa samoupravljanja. Za izradu elaborata i projekta nije trebalo dodatnih financijskih sredstava, ali za ostvarenje nekih mjera predviđenih projektom potrebna su znatna sredstva iz odgovarajućih fondova radne organizacije. — Zbog poskupljenja celuloznog drva i drugih reprodukcijskih materijala, cijene koštanja proizvoda rasle su već u godini 1963., a to se nastavilo i u god. 1964. Naprotiv, prodajne cijene proizvoda te tvornice plafonirane su i nalaze se pod kontrolom, pa su ostale nepromijenjene. Nema sumnje da je to imalo nepovoljni utjecaj na rezultate poslovanja. — Pri prelasku na skraćeno radno vrijeme najvažnije je bilo prebroditi kadrovske probleme, principjelno reorganizirati vršenje radova na održavanju postrojenja i strojeva, racionalizirati i mehanizirati unutrašnji transport i teške ručne radove, te kompletirati i unaprijediti mehanizaciju i uvesti malu automatizaciju ondje gdje su one opravdane (pri kontinuiranom tehnološkom procesu, koji je djelomično automatiziran i centralno upravljan po odjeljenjima već pri samoj izgradnji te relativno nove tvornice). Kadrovski problemi sastojali su se u tome, da se za uvođenje četvrte grupe radnika pri kontinuiranom skraćenom radnom vremenu i za daljnju racionalizaciju rada, trebalo obučiti radnike da rade na više radnih mjesta, da rad svakog pojedinca obuhvati što više elemenata ukupnog potrebnog rada (da se osposobe za različite radove), da se radnici pravilno rasporede u prostoru i vremenu i si. Održavanje postrojenja i strojeva organiziralo se tako, da su sami pogoni preuzeli funkciju preventivnog i tekućeg održavanja, 403 |