DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 46 <-- 46 --> PDF |
a zatim grešku aritmetičke sredine po formuli: s 7 / 2 i (x — X)2 s = — XInyn f ff 2 f (2 f 1) u kojoj n predstavlja broj elemenata (broj mjerenja) u uzorku (u populaciji). Testiranje razlika između dviju aritmetičkih sredina, odnosno izračunavanje signifikantnih razlika između dvije populacije koje su prezentirane svojim aritmetičkim sredinama obavili smo pomoću »Studentove« «-distribucije izražene formulom: Xi — X2 ni t = m + na gdje S predstavlja prosječnu standardnu devijaciju uzoraka, a izračunava se po formuli: ´ 2 f (xi — X1)2 + 2 f (X2 — X2)2 ni + n2 — 2 Xi, X2 su aritmetičke sredine, a ni, n2 predstavljaju broj pilanskih trupaca (modela) u šumsko-uređajnom debljinskorn stepenu. Regresionu analizu, odnosno metodu najmanjih kvadrata ustanovili smo pomoću normalnih jednadžbi za parabolu koje glase: y = a + bx + cx2 2 y = na + b 2 x + c 2 x2 2 xy = a 2 x + b 2 xž + c 2 x3 2 x2y = a 2 x2 + b 2 x^ + c 2 x4 Standardnu devijaciju oko linije izjednačenja smo izračunali po formuli: gdje je 2 (y — Y)2 = 2 y2 — a 2 y — b 2 xy — c 2 x2y Simboli u ovoj formuli znače: Oy, x = standardna devijacija oko linije izjednačenja N = ukupni broj mjerenih uzoraka (modela) K = broj nepoznatih parametara y = neizjednačene ordinate Y = izjednačene ordinate Prilikom rješavanja normalnih jednadžbi dobili smo, kao nusprodukte, Gaussove C — multiplikatore, te pomoću njih i izračunate standardne devijacije oko lmije izjednačenja ustanovili smo greške parametara po formulama: |