DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 82     <-- 82 -->        PDF

(Domaća &tcučna Litecatuca


Fukarek P.: Naše listopađno drveće i grmlje.
I. Raspoznavanje vrsta prema izbojcima
i pupovima. Tisak: Celjski tisk,
Celje. Izadavač: Državna založba Slovenije,
Ljubljana. Priručnik džepnog formata
sa 135 strana (oko 180 crteža). Taj
dugo očekivan i veoma potreban priručnik
posvećen je a k a d. I. Pevaleku,
koji je autora »podstrekao na dendrološka
istraživanja naših krajeva.«


Priručnik sadrži uglavnom četiri dijela:
Uvod: 16 strana, Ključ rodova 15 strana,
Opis vrsta 86 strana. K tomu: indeks vrsta
s latinskim i narodnim nazivima 10
strana i Popis važnijih latinskih sinonima.


U uvodnom dijelu, pisac laganim stilom
iznosi opće pokazatelje za raspoznavanje
vrsta u doba vegetacijskog mirovanja.
Zatim u potpoglavlju »Izbojci i ljetorasti«
opširno opisuje značajke izbojaka (dugorasti
i kratkorasti, srčika i dr.). U potpoglavlju
»Pupovi« opisuje značajke oblika,
rasporeda i boje pupova, isto tako u potpoglavlju
»Ožiljci otpalih listova«. Sve
protkano primjerima poznatijih vrsta drveća
i grmlja. U potpoglavlju »Ključ za
raspoznavanje« pisac opisuje i obrazlaže
osnovu za sastav ključa koji
omogućuje brzo raspoznavanje
vrsta: smještaj pupova
(nasuprotan, spiralan i naizmjeničan). Radi
lakšeg snalaženja, Fukarek je izradio
dva ključa: 1. ključ rodova i 2. ključ
vrsta. Iznesen je i postupak kako se pomoću
tih ključeva prilazi raspoznavanju
vrsta.


Ključ rodova veoma je kratak (2 strane).
Ključ vrsta raspoređen je na: Povijuše
i nisko grmlje, Grmlje i Drveće. Nastavno
na taj lako shvatljiv ključ, daju
se sažeti opisi za pojedine vrste ovim
redoslijedom: izbojci, pupovi, ožiljci, habitus,
prirodna rasprostranjenost i dr
Unesene su domaće i rasprostranjenije
inozemne vrste. Za sve rasprostranjenije
vrste uz tekst priloženi su crteži izbojaka
i pupova.


Tisak i oprema su odlični, crteži veoma
jasni.


Možda bi bilo za praksu dobro da je
pisac za pojedine šumarski važnije rodove
komparitivno u tabeli iznio značajne
razlik e između njihovih vrsta i da je
barem uzgredice naveo postojanje spontanih
intraspecies križanaca.


Fukarek je tim djelom ispunio dio velike
praznine u našoj dendrološkoj literaturi.
Uz drugi svoj vrlo plodan rad (za
koji je dobio priznanje i nagradu Republike),
on je tim veoma praktičnim priručnikom
omogućio da šumari i botaničari
vrlo lako izvrše determinaciju listopadnog
drveća i grmlja naših krajeva u doba mirovanja
vegetacije.


J. Šafar
Dušan dr Vučković:


KAPITALISTIČKO
ISKORIŠTAVANJE SUMA
U CRNOJ GORI


U izdanju Istorijskog instituta SR Crne
Gore iz Titograda ove je godine izašla iz
štampe knjiga pod naslovom: »Kapitalističko
iskorišavanje šuma u Crnoj Gori«


od dra Dušana Vučkovića, poznatog i priznatog
šumarskog stručnjaka u našoj zemlji,
a napose u SR Crnoj Gori.


Ovo, po tematici i dokumentaciji, vrlo
rijetko i vanredno vrijedno djelo, kako sa
šumarsko-pravnog tako i sa historijskodruštveno-
ekonomskog gledišta, autor je
napisao na 500 stranica, ne računajući
rezime u francuskom jeziku, popis upotrebljene
literature, arhivskih fondova,
registre ličnih i geografskih imena, te
druge priloge (prijepis ugovora, geografska
karta SR Crne Gore). Problematika
koju autor u svome djelu minuciozno obrađuje
podijeljena je u tri vremenski i
društveno-historijsko-ekonomski karakteristična
dijela, koji opet zajedno predstavljaju
organski povezanu i logično uslovljenu
jedinstvenu cjelinu, koja zaokružena
daje originalan, svojevrsno obrađen
i temeljito dokumentiran presjek, ne samo
šumarskih i općenito ekonomskih nego
i društveno-političkih prilika u Crnoj
Gori od druge polovine XIX vijeka do
1943. godine, odnosno do kapitulacije Italije.
Pa upravo zbog takve kompleksnosti,
zbog združenosti svih uzročnih faktora do,
može se slobodno reći, kobnih posljedica
po crnogorske šume i općenito po šumarstvo
Crne Gore, i evidentnosti nadasve
bezdušne eksploatacije imovine tamošnjeg
stanovništva — što sve istraživač iznosi,
razrađuje, komentira i zaključuje po pojedinim
dijelovima, poglavljima i pojedi