DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1965 str. 92 <-- 92 --> PDF |
intarzije, umjetničko pokućstvo i ostalo. Neke su vrste crvenog drva poznate u Evropi pod imenom — indokitajski palisander. Velike površine šumskog zemljišta zapremaju bambusi. Oni i kokosove palme smatraju se vjetnamskim tradicionalnim drvećem, kao breza u Sov. Savezu. Bambusni nasadi i živice ograđuju svako selo neprobojnim zelenim zidom, rastu pored rijeka i penju se visoko u planine. Računa se da u Vjetnamu ima oko 100 vrsta bambusa. Od njega prave kućerke i staje, pletu ograde, korpe, vrške za ribolov, pješačke mostove. Bambusi se dijele u 2 skupine: če - h o a, i skupinu n i a. Prva ima stablo debelih stijena sa promjerom od 24—26 cm, a dobar je građevni materijal. Tanki i gipki bombusni prutovi zamjenjuju metalnu armaturu kod željezobetona. Tako se dobiva bambusobeton, koji kao građevni materijal malo zaostaje za željeznim. Iz stabala se prave vodovodne cijevi. Iz stabala n i a izgrađuje se pleteno pokućstvo, papir i drugi laki predmeti, jer je stablo tankih stijena. Iz vlažnih tropskih šuma juga i jugozapada dobiva se cimet, stiraks, kardamon itd., a mangrovo drveće upotrebljava se za prirodne boje. Šumarstvo i drvarske industrije nalaze se pod Centralnom šumskom upravom pri Min. savjetu DRV. Ona ima ove odjele: za izradu šuma, pošumljavanje i zaštitu, uređivanje i procjenu, transport i prodaju, kadrove i za naučnoistraživačke radove i planski odjel. Godine 1062. osnovan je Naučnoistraživački institut za šume i drvo, koji je po prvi puta u historiji te zemlje poveo svestrana istraživanja izvora šumskog blaga i njegova racionalnog iskorišćavanja. Zemlja teško osjeća nedostatak šumara specijalista. Školuju se na Šumarskom fakultetu Instituta poljoprivrede i šumarstva i na 4 šumarska tehnikuma, ali se i svake godine šalje stanoviti broj đaka na studij u više šumarske škole u SSSR, Kinu i DR Njemačku. Šume DRV do danas gotovo i nisu uređivane. Proizvodnj a drvarskoindustrijskih i državnih šumskih gospodarstava iznosi samo 25"/o godišnjeg iskorišćavanja drvne mase šuma, a ostalih 75"´o sijeku i prodaju državi stanovnici mnogobrojnih nacionalnih manjina koji žive po planinama, ali sječa se i izrada vrši pod kontrolom Centralne šumske uprave. Teški terenski uvjeti, strme padine, pomanjkanje putova, veoma otežavaju izradu i transport drva. Do polovine drvne mase ostaje na sječinama. Na glavno se stovarište prenosi drvo bivolima, rjeđe slonovima, a sa dostupnih mjesta privlače drvo sovjetskim traktorima. U planinama gdje polunomadski žive manjinska plemena, još nije likvidiran sistem sječno-paležnog gospodarenja, koje onda služi za poljoprivredu. Na takvom se komadu sasiječe sva šuma, pa kad se stabla isuše, zapali se vatra, koja često zahvati i susjedne šume. Tlo meliorirano pepelom daje godišnje 2—3 uroda irunioke, batata i drugog povrća. Za dvije-tri godine, kad se tlo iscrpe, prelazi se na druga mjesta gdje se opet spaljuje šuma, a takvo gospodarenje pogoduje pojavi brojnih štetnika, koji se po šumama množe čitavu godinu. Nema sumnje, da će se to uskoro likvidirati. Pošumljavanja se također vrše. U posljednje 3 g. zasađeno je 210 miliona sadnica po bregovima, pijesku i na morskoj obali, a sve su to uglavnom obavili seljaci i ribari. Melia azeradach za 5—6 g. naraste 12—15 m sa promjerom 20—22 cm, a služi za lake gradnje. Lim i tik rastu sporo. Glavni su zadaci šumarstva DRV danas: uređivanje šuma i organizacija gospodarenja u šumama raznih zona i tipova, rekonstrukcija malovrijednih šuma i podizanje novih, proučavanje tehničkih svojstava drveća. A glavne teme naučnoistraživačkog rada za petoljetku (1961- 1965) su ove: sastav herbarija nacionalne flore i kolekcije šumskih kukaca i monografija. Uporedo s tim proučava se bioekologija šumskih i drvnih štetnika i razrađuju mjere borbe s njima. D. Knežević ZAKLJUČCI Međunarodnog simpoziuma o makroekonomici šumarstva i drvarske industrije U kolovozu o. g. između 6. i 9. održana su u Varšav i savjetovanja pomenutog simpoziuma, koja je organiziralo Odjeljenje za poljoprivredu i šumarstvo poljačke Akademije nauka. Učesnici su bili: NR Bugarska: Dr P. K o s t o v — NR Madžarska: Prof. E. Somkuti — DR Njemačka: Dr. H. Ziesing; dipl. ing. šum. J. Köhler; prof, dr E. Kienitz: doc. dr J. J e u t h e; dipl. ing. šum. L. Richter — Čehoslovačka SR: Prof. dr. F. P apanek; prof, dr J. Pavlovič; doc ing. E. Hromada; ing. S. Bahurinsky |