DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 101 <-- 101 --> PDF |
RAZVOJ INSTITUTA ZA DRVO U ZAGREBU Ing. FRANJO ŠTAJDUHAR UVOD Prvih godina iza drugog svjetskog rata, kada se kod nas prišlo intenzivnom iskorišćavanju i preradi drveta, kako bi se s jedne strane proizveo neophodno potrebni materijal za obnovu razorene zemlje, a s druge strane izvozom osigurala devizna sredstva ne samo za reprodukcioni materijal već i za izgradnju novih tvornica, odmah se pomišljalo i na ustanovu, koja će na naučno-eksperimentalnoj bazi ovakovo korištenje drveta unapređivati i razvijati. U naprednim zemljama dobro opskrbljeni i solidno financirani instituti već odavno istražuju tehnologiju drveta, proizvodnih procesa u drvarskoj industriji, odobravaju ih i pomažu proizvođačima u rješavanju problema, odstranjivanju smetnji i boljoj organizaciji rada. Uočivši napredak drv. industrije u tim zemljama, kojemu su u mnogome doprinijeli baš fundamentalni i primijenjeni istraživački radovi općih i specijaliziranih instituta, prišlo se i kod nas osnivanju jednog specijalnog instituta. KRATAK PREGLED RAZVOJA U jesen g. 1949. u sklopu Ministarstva za drvnu industriju u Zagrebu osnovan je Institut za drvno-industrijska istraživanja. Početak mu je bio skroman bez opreme, biblioteke, laboratorija, instrumenata i knjiga. Nekolicina stručnjaka bila je suočena s teškim operativnim zadacima tek nešto obnovljene drv. industrije sa starim strojevima, koji su često bili izvađeni sa ratnih zgarišta, očišćeni i nauljeni stavljeni u pogon. Sigurno u takvim uslovima zadaci novog Instituta bili su pretežno servisni, instruktorski i organizacijski. U eksploataciji šuma, uvođenja mehanizacije transporta u sječi, uvođenjem motornih lančanih pila, uvođenjem tehnologije u pilanama sa počecima hidrotermičke obrade, u finalnoj preradi uhodavanjem prvih tvornica na polju kemijske prerade započeti su svi radovi. U proljeće g. 1951. dolazi do posjete Mr. M. Leloup-a direkt, šum. odjela i Mr. Camerun-ia, savjetnika za drvnu industriju kao izaslanika svjetske organizacije FAO, koji se upoznavaju s problemima Instituta, prikupljaju prve podatke o potrebama i obećavaju pomoć. U proljeće 1952. izaslan je Mr. Scott kao stručnjak za organizaciju instituta, te obilazi tvornice drv. industrije, gdje na licu mjesta istražuje primarne zadatke, koje bi naš Institut trebao rješavati. Po njegovom izvještaju dobivena je od FAO-a i prva skromna, no za rad vrijedna oprema našeg Instituta. To su strojevi i instrumenti za mehaničko ispitivanje drveta, dvije sušionice za eksperimentalno sušenje, te dva cilindra sa punom opremom za impregnaciju drveta. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Navedena oprema sa skromnom opremom kemijskog laboratorija činili su jezgru za razvoj eksperimentalnog istraživanja potrebnog domaćoj industriji drveta. Tu su vršeni prvi pokusi sa domaćom bukovinom i jasenovinom, tu su ispitivane i atestirane naše šperploče, tu su proizvedene prve iverice u zemlji. Isto tako udobravan i atestiran je naš tanin, a u pokusnoj stanici u SI. Brodu vršena su probna impregniranja. Zamahom naše investicijske politike omogućena je napokon i izgradnja novih tvornica i pogona u drvarskoj industriji. Učešće Instituta na tom polju nije bilo malo, jer je Institut sam bio u suradnji sa ostalim projektnim organizacijama izradio, projektirao ili ostvario: Vrst Projektirano Izvedeno Pilana 26 15 Tvornica grad. stolarije 6 4 Tvornica furnira 6 4 Tvornica išperploča 9 4 Tvornica panelploča 3 3 Tvornica vlaknatica 3 Tvornica iverica 10 4 Pogon parketa 7 7 Tvornica namještaja 24 16 Stolice i galanterija 21 10 Ostali pogoni 2 2 117 69 Sve ovo rađeno je po svim našim republikama, kako se to iz priložeće karte po lokacijama vidi. Osamostaljenjem poduzeća i tvornica, koje su predane radničkom samoupravljanju, stvoreni su ušlo vi za neposredni je oslanjanje pogona na Institut, koji u novim uslovima teži kompleksnijem rješavanju problema drv. industrije. Vrše se izmjene tehnoloških procesa sa ciljem, da se procesi mehaniziraju i automatiziraju, da se racionalnije iskoristi sirovina, smanji utrošak radnih sati, ujednači kvaliteta i proizvedu savremeni artikli potrebni višoj materijalnoj kulturi. Godine 1963. dolazi do nove organizacije Instituta, koji dobiva ime: »Institut za drvo«, a obuhvaća slijedeće stručne odjele: a) odjel za pilansku preradu, b) odjel za furnir i ploče, c) odjel za finalnu preradu d) odjel za kemijsku preradu i zaštitu drveta, e) odjel za energetiku i strojarstvo i f) odjel za ekonomiku i organizaciju. Iste godine Institut seli u »Šumarski dom« u nove prostorije, koje se postepeno adaptiraju. Osim prostorija tu su i tri laboratorija: a) kemijski, b) mehaničko-tehnološki i c) finalni, te Pokusna stanica za impregnaciju u Slav. Brodu. 574 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Najbolje je danas opremljen mehaničko-tehnološki laboratorij ,u kojem su omogućena sva ispitivanja mehaničkih svojstava drveta i drvnih proizvoda, naročito ploča iverica. Tu postoji cijela linija za induktivno stvaranje iverica i praćenje procesnih zbivanja, što omogućuje egzaktnije postavljanje samih pro^ izvodnih uslova u tvornicama. Kemijski laboratorij snabdjeven je aparatima za ispitivanje ljepila, lakova i tanina, dok se teži proširenju za radove na celulozi i papiru. Laboratorij za ispitivanje finalnih proizvoda ima opremu za induktivno ispitivanje tehnike površinske obrade. U Pokusnoj stanici za impregnaciju u SI. Brodu na modernim aparatima za impregnaciju mogu se vršiti poluindustrijske probe za zaštitu drveta. Zadaci kao i rad samih odjela su specifični, pa se prikazuju svaki posebno. PILANSKA PRERADA Djelatnost na području pilanarstva kretala se u dva pravca, tj. jedno su bili širi problemi pilanske tehnologije i suvremeneno organiziranog procesa prerade, a drugo operativno zahvatanje u postojeće stanje na pilanama u vezi raznih rekonstrukcija, poboljšanja i novog investiranja. - Pokus. stan. za impreg. drva. Veliki operacioni cilindar Izrađuje se studija: »Optimalna mogućnost razvoja pilanske prerade u SRH« kao baza za sređivanje prilika u pilanarstvu Hrvatske. Rasparčani kapaciteti na mnogo lokacija bez pravog alimentacijskog područja, s visokim proizvodnim troškovima i zastarjelom tehnologijom prerade onemogućuju napredak u ovoj najstarijoj grani prerade drva. Izmjena strukture pilanske oblovine, čija kvaliteta pada, kao i zahvaćanje u niže debljinske razrede, traži izmjenu tehnologije prerade. Isto tako zbog postizanja ekonomičnosti u današnjim uslovima mora se ići na koncentraciju na velike kapacitete, gdje se mehanizacija i automatizacija može sa uspjehom provesti. Na jednakim principima razrađena je i analitička studija »Usklađivanje kapaciteta mehaničke prerade drveta SR Crne Gore«, gdje su ´kompleksno obuhvaćene razvojne mogućnosti ne samo pilanske prerade, već i proizvodnje svih ploča (šper, panel, vlaknatice i iverice). Detaljno su utvrđena gravitacijska područja za pojedine atrakcione tačke prerade. U operativnim zahvatima uvođenje tračnih pila kao i mehaniziranje unutrašnjeg transporta provodi se gdjegod je to moguće. Posebno je razrađena stu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 104 <-- 104 --> PDF |
dija o mogućnostima i prednostima dvofazne prerade. Na osnovu izvršenih probnih rezanja u više poduzeća dokazane su prednosti ove prerade u odnosu na dosadašnji način. Nove razrade bazirat će se samo na principu dvofazne prerade naročito kod koncentriranih kapaciteta gdje je ta tehnologija uzeta kao osnovica novog načina prerade odnosno kao uslov za savremeniju, mehaniziranu i automatiziranu proizvodnju. U parketarnicama uvodi se nova tehnika prerade sa tzv. lamel i mozaik parketima. Po razrađenoj tehnologiji ovi novi proizvodi veoma brzo su postigli traženu kvalitetu. Da bi se pak uveli u praksu Institut je morao ispitati i tehniku polaganja, odnosno lijepljenja ovog parketa. Sve početne nedaće svladane su i danas je to traženi proizvod za moderne stanove, koji se proizvodi u mnogim našim pogonima. Posebno područje čini hidrotehnička obrada drveta, koja je zahvaćena u dva smjera i to: a) Projektiranje novih sušionica, te rekonstrukcije i poboljšanja u postoje ćim sušionicama; b) Studij i primjena modernih postupaka sušenja u tehnici sušenja kod nas. U zatečenim sušionicama radilo se bez iskustva, bez ispitanih režima, bez kontrolnih instrumenata. Da bi se otklonile štete ovakvog rada prišlo se izradi prvih uputstava za sušenje, održavanju tečajeva i upoznavanju stručnog osoblja sušioničkih pogona sa principima i tehnikom sušenja kao i rukovanja kontrolnim aparatima. Nastojalo se iskoristiti heterogene sušionice i izgraditi savremene nove. Na modernim principima, koristeći veliki kapacitet, manipulaciju građe viljuškarom, optimalnu brzinu strujanja zraka te poluautomatskih uređaja za kontrolu sušenja, projektirana je i naša najveća sušionica tvrdog drveta. Izgrađena je u Vinkovcima za godišnji kapacitet od 28.000 m3. Troškovi ovakvog sušenja pasti će na 50% troškova sušenja u dosada primjenjivanim manjim sušionicama. Kako se u tehnologiji pilanske prerade postepeno prelazi na dvostepenu preradu piljene građe, to se uvodi u tzv. predsušenje. Ide se naime za skraćivanjem vremena prirodnog sušenja. Problemu parenja bukove piljene građe posvećena je naročita pažnja, jer je parena bukovina uobičajena i tražena u trgovačkom svijetu. FURNIR I PLOČE Budući da su naši početni kapaciteti za preradu furnirske oblovine, bilo u rezani ili ljušteni furnir i dalje u šper i panel-ploče, bili mali, a potrebe na ovim proizvodima vrlo velike, to se već rano prišlo povećanju kapaciteta u ovoj grani proizvodnje. Rekonstruirane su stare tvornice i izgrađene nove. Projekti su obuhvaćali i novu sirovinu egzote, pa se upravo razrađuje jedan zamašniji kapacitet na obali Jadrana za preradu egzota kako je to uobičajeno i u drugim evropskim zemljama. Ovih dana bit će stavljena u pogon i moderna tvornica rezanog furnira iz domaćih vrsta drveta za koji je Institut izradio ne samo elaborat već i sve projekte sa engineering-om (Češko Selo). Istraživački rad na području šperploča kretao se u glavnom na ispitivanju kvalitete domaćih šper-ploča, koje su često atestirane. Posebna je tema praktički rađena u 4 domaće tvornice šperploča, pod nazivom: |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 105 <-- 105 --> PDF |
»Analiza radnih uvjeta kod upotrebe karbamid-formaldehidnog ljepila u izradi šperploča«. Nakon laboratorijskog ispitivanja i statističke obrade podataka ustanov,ljeno je da su unatoč različitim recepturama primijenjenim u tvornicama dobivene šper-ploče, čije su čvrstoće lijepljenja bile znatno više od propiisanih po DIN-u, naprotiv britanski standard — BS — u delaminaciji zadovoljen je samo u laboratorijski proizvedenim pločama. Utjecaj komponenata mješavine za lijepljenje kao i drugih radnih uslova na čvrstoću ploča je očit. Odjek korištenja slabijih drvnih sortimenata kao i odrvenjelih stabljika odnosno otpadaka u svijetu za iverice inicirao je i istraživanja našeg Instituta u tom pravcu. Ispitan je pozder lana i konoplje, proizvedene su prve laboratorijske iverice, koje su dovele i do prve industrijske proizvodnje, do prve tvornice iverica iz pozdera u zemlji (»Lanit« Petrinja). Laboratorijski i poluindustrijski pokusi sa domaćom borovinom i bukovih nom djelomično izvršeni u inozemnoj tvornici, doveli su do izgradnje i prve tvornice iverica na bazi drveta (Kavadarci). -. *" 1 Tvornice u Kavadarcima Na međunarodnom planu vršena su istraživanja sa manje vrijednim vrstama afričkog drveta za republiku Mali, koja su ukazala na mogućnost proizvodnje vrlo kvalitetnih iverica iz dvije od tri ispitane vrste. Isto tako laboratorijski i poluindustrijski proizvedene i ispitane su iverice iz bagasse (ostatka šećerne trske), za koju su zainteresirane neke afričke i azijske zemlje. Opremu za ovakve tvornice mogla bi proizvesti domaća mašinogradnja. Nakon što su izgrađene brojne tvornice iverica u zemlji, prišlo se uvođenju prijeko potrebne pogonske kontrole iverica. Organizacija ove kotrole je u toku. U nekoliko tvornica troslojnih iverica izvršena su tehnološko-strojarska snimanja domaćih postrojenja u svrhu provjeravanja rada, kapaciteta, kvalitete i zastoja u proizvodnji ploča. Podaci su statistički obrađeni i služit će kako ocjeni postrojenja, tako i za ukazivanje na probleme u proizvodnji, koje će tre>bati riješiti. Kako ljepilo čini uz drvo glavnu komponentu, čije je učešće u troškovima materijala najveće, to se vrše istraživanja u tehnologiji primjene ljepila za zadovoljenje određenih kvaliteta iverica. Ispituju se urea-formaldehidna i fenol |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 106 <-- 106 --> PDF |
formaldehina ljepila za proizvodnju iverica sa domaćim vrstama drveta (jelovina — smrekovina, topolovina i bukovina). Naročita pažnja stavljena je na vodootpornost i hidrofobna sredstva. Istraživanja su u toku. Nakon što su laboratorijski utvrđeni tehnološki uslovi naše iverice kao nosioca oplemenjivanja projektirana je i nova tvornica za oplemenjivanje iverica folijama (Kavadarci). Tvornica se nalazi u izgradnji. Domaće folije i njihova primjena kod oplemenjivanja iverica sukcesivno će se ispitivati u Institutu radi utvrđivanja uslova, pcd kojima bi se dobila kvalitetno oplemenjena površina. FINALNA PRERADA Finalna prerada drveta u užem smislu (tj. proizvodnja namještaja, drvne galanterije i građevinske stolarije) imade u SFR Jugoslaviji malo zanatske ali nikakve industrijske tradicije. Prijelaz na industrijsku proizvodnju bremenit je mnoštvom problema i doveo je u zadnje dvije decenije do korjenitih izmjena tehnologije, uvjetovanih ne samo racionalizacijom procesa proizvodnje već i promjenom osnovnih sirovina (na pr. ploča iverica) i pomoćnih materijala. Radovi ovog odjela obično se dijele na tehnološko istraživačke i tehničko projektantske. Ovako sistematizirana podjela nije u praksi provedena i to tim prije, jer se stvarni rad odjela ne ograničava samo na istraživanja i projektiranja, već u sve većem opsegu obuhvaća davanje tehničke pomoći poduzećima. Ta djelatnost sastoji se kako iz pomoći u organizaciji tehnologije proizvodnje, racionalizacije rada i si. tako i iz rješavanja pojedinih tehnoloških i ostalih problema u vezi površinske obrade (dekoloracije, nedostaci lakfilma i dr.), lijepljenja (probijanje ljepila, smetnje uslijed termoplastičnosti ljepila itd.) i drugih oblasti. U okvir prednje sistematizacije radova ne mogu se svrstati i drugi značajni radovi odjela kao na pr. davanje kompletnog engineeringa. U jednom konkretnom slučaju odjel je bio nosilac izgradnje tvornice namještaja u Rep. Gvineji gdje je uz projektiranje obavio i sve ostale radnje koje spadaju u engineering, tj. projektantski nadzor, stavljanje u pogon i provedbu probnog pogona, rukovođenja izobrazbom kadrova itd. Od osnovne problematike kojom se odjel najviše bavi podvukli bismo samo neke: mehanizacija i automatizacija procesa proizvodnje, tehnologija površinske obrade, organizacija tehnologije proizvodnje, racionalizacija rada, mjere zaštite i dr. Komparativnim ispitivanjima utvrđeno je da je uvođenje mehanizacije i automatizacije ovisno o stvarnoj specijalizaciji proizvodnje i najvećem stepenu standardizacije dijelova i spojeva. Na području građevne stolarije uz racionalizaciju rada u prvom planu ispitivanja je i bolje korištenje osnovne sirovine i omogućavanje uključenja rez. građe niže kvalitete u tu proizvodnju. Površinska obrada zauzima izuzetno mjesto u proizvodnom procesu izrade namještaja. Radi toga se i daljnji zadaci svode na ispitivanje sistema i tehnologije površinske obrade namještaja, stolica i galanterije. Sada se intenzivno ispituje tehnologija aplikacije te komparativna ispitivanja domaćih i stranih vrsta lakova. Ovi zadaci imaju i cilj skraćenja procesa rada i vremenskih i prostornih ušteda. Projekti s obzirom na ovu fazu teže za mehaniziranim linijama i uvođenjem forsiranog sušenja kojim se znatno ubrzava protok materijala. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Na području organizacije tehnologije proizvodnje pored izučavanja odjel neposredno provodi u operativi studij rada i vremena, tehničku pripremu i kontrolu proizvodnje. Konkretno se provode i postavljanje organizacije, izrada tehnoloških dokumentacija, ispitivanje utroška materijala, operativno terminiranje i praćenje radnog naloga, organizacija primjene alata i naprava. U skoroj budućnosti odjel će raspolagati sa osnovnom laboratorijskom opreme m u većem opsegu gdje će se moći provesti različita prethodna ispitivanja u oblasti konstrukcije, površinske obrade, alata i pomagala brusnih sredstava i dr. Na području tehnološko-projektantske djelatnosti odjel je u toku jedne decenije dao oko 50 programa, ekspertiza i projekata za izgradnju i rekonstrukcije finalnih pogona u zemlji i inostrenstvu, cd kojih je dobar dio izveden. Laboratorij za izradu ploča iverica KEMIJSKA PRERADA I ZAŠTITA DRVETA Rad u odjelu za kemijsku preradu drveta obuhvaća uglavnom slijedeće područje: proizvodnju tanina, furfurola, suhu destilaciju drva, kemijsku preradu drva na celulozu i polucelulozu, primjenu ljepila i lakova u drv. industriji i dr. Odjel za zaštitu drva obuhvaća radove na području zaštite drva od štetočina kao i atmosferilija i ispitivanje kemikalija za zaštitu drva. Tokom godina u odjelu za kemijsku preradu drva izvršeno je niz radova sa područja oplemenjivanja tanina i vršilo se kontinuirano ispitivanje kvalitete tanina. Ispitivane su fizikalno-kemijske karakteristike kao i mehaničke čvrstoće nekih domaćih i inostranih ljepila i uspoređene njihove vrijednosti. Radi se također na problemima lijepljenja u drv. industriji. U odjelu se ispituju lakovi, močila i ostala sredstva za površinsku obradu drva, a izrađen je i katalog močila za drvo nekih inostranih i domaćih proizvođača. Vrše se ispitivanja kemijskog sastava raznih vrsta drva. Izvršeni su radovi o potrošku kemikalija za visoko bijeljenje celuloze. Izrađene su teme Saveznog fonda za naučni rad i to u jednoj1 temi ispitivala se mogućnost zamjene četinjača u lakim građevinskim pločama sa lišćarima, ispitivala su se i sredstva za hidrofobiziranje u pločama ivericama, a kao treća tema obrađivan je problem zaštite građevinske stolarije. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 108 <-- 108 --> PDF |
U odjelu za zaštitu drva radilo se na izradi sredstva protiv zagušenosti bukovine, i vršila su se opširna ispitivanja odnosno inventarizacija gljiva na stovarištima drva i u rudnicima. U odjelu radi se i dalje na ispitivanju sredstava za zaštitu drva i vrše se industrijska ispitivanja u pokusnoj stanici za impregnaciju drva. ENERGETIKA I STROJARSTVO Rad ovog odjela vezan je sa svim odjelima mehaničke prerade, a obuhvaća jednako direktan servis u raznim strojarskc^energetskim problemima poduzeća, kao i samostalan konstrukcijski rad na novim strojevima i uređajima potrebnim u drv. industriji. Konstruirana je tako i stavljena u rad lignoston-preša za proizvodnju lignostona iz bukovih četvrtača, da bi se domaća industrija tekstilnih čunkova oslobodila uvoza. Posebna briket-preša konstruirana je za prešanje piljevine u brikete, kako bi se koristila za širi krug potrošača. Dana su i mnoga nova konstrukcijska rješenja u hidrotermičkim uređajima, naročito u sušionicama, parionicama i parnim jamama. Posebnu grupu čine brojni uređaji za cdsisavanje molestirajuće prašine i njen transport iz proizvodnih hala do kotlovnice, te uređaji za upuhivanje u ložišta. Jednako su brojne i rekonstrukcije samih ložišta u kotlovnicama, da se omogući loženje miješanim gorivom, tj. piljevinom i drvnim otpacima uz kameni ugalj ili mazut. Zahvati u mehaničkom i pneumatskom unutrašnjem transportu u raznim pogonima drv. industrije provedeni su uspješno. Uz sve elaborate novih ili rekonstruiranih tvornica razrađena je analiza energetskih izvora, a za mnoge izrađeni su i projekti, po kojima su se izveli prateći objekti, kotlovnice i trafostanice, potrebne za odnosne pogone ili tvornice. EKONOMIKA I ORGANIZACIJA Djelatnost ovog odjela obuhvaćala je slijedeće grupe poslova: — makro-ekonomske analize, -— mikro-ekonomske analize i ekspertize, — parcijalne i kompleksne organizacije poslovanja u drv. industriji, — ekonomsko-financijski engineering za jednu inozemnu tvornicu pokućstva (Conakry). Izrađena je analiza poslovanja cjelokupne drv. industrije SR Hrvatske pod naslovom »Stanje u drvnoj industriji SRH:<. Analiza se temeljila na obradi 11.000 numeričkih podataka, a obuhvatala je 1961., 1962. i prvo polugodište 1963. godine. Ova je analiza služila privredno- upravnim i državnim organima kao jedna od osnova za donošenje novih privrednih mjera. Nadalje, izvršena je temeljita analiza poslovanja četiri tvornice šperploča sa područja Hrvatske. U vezi toga izrađene su 4 studije koje su za pomenute tvornice obuhvatile tehničko-ekonomske parametre i oscilacije proizvodnje (uključiv i projiciranje graničnog rentabiliteta pod raznim uvjetima poslovanja), kao i analizu strukture proizvodnje i troškova za 1962. g. i prvo polugodište 1963 U 1965. g. obavljen je s tog područja i rad pod naslovom »Analiza ekonomske efektivnosti i racionalnosti proizvodnje šperploča« (Analiziran je rad |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 109 <-- 109 --> PDF |
i privređivanje tvornica šperploča DIK-a »Česma«, Bjelovar, DIP-a Vrginmost i DIK-a »Lika« — Gospić za 1962., 1963. i 1964. g.). Svrha rada bila je da se utvrde određene zakonitost: i specifičnosti poslovanja tvornica šperploča, koje bi se mogle koristiti, kako prilikom usmjeravanja buduće djelatnosti tih tvornica, tako i za definiranje i formiranje racionalne razvojne politike u proizvodnji šperploča, kako za poduzeća na području kotara Karlovac, tako djelomično i za tvornice na području SRH. Na taj način proizvođači šperploča i nadležni organi dobili su potpun uvid u stanje i problematiku proizvodnje šperploča u SRH. Ekonomski dio već ranije spomenute studije »Usklađivanje kapaciteta mehaničke prerade SR Crne Gore sa raspoloživom sirovinskom osnovom«, iscrpno je obrađen sa tri varijante. S obzirom da je sada u Institutu u toku rad na opsežnoj i značajnoj studiji pod naslovom »Optimalna mogućnost razvoja pilanske prerade u SRH«, Odjel je u 1965. g. izradio metodologiju za ekonomski dio pomenute studije. Veoma opsežan i složen posao izvršio je Odjel u toku 1963. i 1964. godine u predmetu engineeringa tvornicu namještaja u Conakryu, (u Gvineji). Osnovni problem koji se je kod rješavanja tog predmeta postavio pred Odjel sastojao se je u prvom redu u kreiranju i razradi jednog zaokruženog i efikasnog sistema iz područja organizacije poslovanja, koji je, s jedne strane trebao biti dovoljno jednostavan (kako bi se njime mogli služiti gvinejski kadrovi), a koji je istovremeno trebao biti i takav da može izdržati i eventualnu kritiku, posebno čak i Francuza u čijoj je sferi utjecaja bila prije svoje političke emancipacije Gvineja. Stoga je posebna pažnja posvećena izvornoj francuskoj terminologiji s područja organizacije poslovanja, ekonomike i knjigovodstva. Za svaku dionicu poslovanja izrađeni su posebni elaborati na hrvatsko- srpskom i francuskom jeziku. Tvornica je puštena u redovnu proizvodnju u prvom polugodištu 1964. godine. Pri brojnim elaboratima za nove tvornice odnosno za rekonstrukcije postojećih razrađen je iscrpno ekonomski dio, kako bi se vidjela opravdanost tražene investicije. DOKUMENTACIJA Izdavačka djelatnost i vođenje naučno-stručne biblioteke s dokumentacijom — dvije su osnovne djelatnosti odjela za dokumentaciju i publikaciju Instituta. Mjesečni časopis »Drvna industrija« izdaje Institut od 1950. god. u prosječnoj mjesečnoj tiraži od 2.000 primjeraka. Časopis tretira tematiku iz mehaničke i kemijske prerade drveta. Pretplatom i zamjenom obuhvaća skoro sva drvnoindustrijska poduzeća, institute i fakultete u Jugoslaviji, a također i u inozemstvu. Ta zamjena publikacije održava se s institutima u Australiji, Austriji, Burmi, ČSSR-u, Engleskoj, Japanu, Francuskoj, Mađarskoj, Švicarskoj, Njemačkoj (zapadnoj i ističnoj), Poljskoj, Rumunjskoj, USA i s međunarodnom organizacijom za prehranu i poljoprivredu (FAO). Suradnjom su obuhvaćeni stručnjaci iz prakse i naučnih institucija. Članci su prikazani u domaćim i stranim bibliografskim publikacijama. Odjel još izdaje »Izbor radova iz inozemne stručne literature«, edicije prijevoda važnijih članaka iz stranih publikacija u ograničenom broju primjeraka. Do 1964. godine izlazio je mjesečni bilten »Pregled radova iz periodičke 581 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 110 <-- 110 --> PDF |
stručne literature«. Od 1965. godine umjesto ovog biltena izlazi »Bibliografski bilten«, pretežno za potrebe naučno stručnog karaktera Instituta. Biblioteka Instituta za drvo je naučno-stručna biblioteka, a osnovana je 12. listopada 1949. godine. Fond stručne literature rastao je u prvim godinama sporije, tako da je na kraju 1954. godine bilo ukupno registrirano cea 1.200 knjiga i separata. Od 1965. godine knjige — članci se katalogiziraju po oksfordskom sistemu decimalne klasifikacije. U 1964. godini biblioteka Instituta je primala ukupno 72 naslova stručnih časopisa i to 22 domaća i 50 stranih časopisa. U zamjenu za svoj časopis »Drvna industrija« biblioteka prima ukupno 29 stranih časopisa. Arhiv tehničkih elaborata broji ukupno 366 elaborata PERSPEKTIVNE SMJERNICE Kako se iz naprijed izloženog rada ovog Instituta vidi, primarna svrha pomoći drvarskoj industriji da se razvije, ovlada savremenim tehnološkim procesima, kompleksnije iskorišćuje drvnu sirovinu, i da iz nje proizvede i nove moderne artikle uobičajene u razvijenijim zemljama, uglavnom je postignuta Drugi pak cilj, da Institut samostalno istražuje, samo je djelomično ostvaren, jer za to nije bilo u svoje vrijeme ni dovoljno opreme ni financijskih sredstava. U današnjim izmijenjenim prilikama, kada imamo dovoljno tvornica, dovoljno kapaciteta i dovoljno razumijevanja da naše tehnološke probleme moramo sami rješavati, mogu se postaviti slijedeće smjernice rada: a) Fundamentalna istraživanja. Institut će istraživati kompleksnije materiju s kojom radi, tj. drvo i drvne proizvode, da utvrdi oscilaciju njihovih osnovnih svojstava, o kojima ovisi i njihova upotreba. To je važno kako za proizvođače tako i za potrošače. b) Primijenjena tehnološka istraživanja. Unapređenje tehnologije u drvnoj industriji usavršavanje tehnoloških procesa, poboljšanje kvaliteta drvnih proizvoda, savremena organizacija i normiranje rada neposredni su zadaci za koje su tvornice najjače zainteresirane. Ukoliko bude drvarska industrija osigurala potrebna sredstva i sama određivala primarne zadatke u spomenutim okvirima, može se s pravom nadati, da će Institut i ubuduće ispuniti očekivanja i dati dobre rezultate i u ovom novom sadržaju svoga rada. |