DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 111 <-- 111 --> PDF |
DRUŠTVENI RAD OD OSLOBOĐENJA DO DANAS Prof. đr ZVONIMIR POTOClC Djelovanje stručno-društvenih organizacija inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva na području SR Hrvatske nakon Oslobođenja može se podijeliti u tri perioda. Prv i perio d je počeo dne 19. kolovoza 1945. god. sazivom 66. redovite godišnje skupštine Hrvatskog šumarskog društva. Prema pravilima, koja su na toj skupštini mijenjana i nadopunjavana, društvo je nastavljalo rad Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva (naziv društva do 1917. god), zatim Hrvatskog šumarskog društva (1917—1922) i Jugo slovenskog šumarskog udruženja (1922. god. dalje). Taj prvi period trajao je do 72. redovite god. skupštine, tj. do 20. prosinca 1950. god., kada je uslijedila značajnija reorganizacija u radu stručnih organizacija inženjera i tehničara Jugoslavije. Prvi predsjednik Društva nakon Oslobođenja bio je prof, dr Đuro Nena d i ć a prvi tajnik inž. Zrinko Grohovac . U to je vrijeme bila prva briga Upravnog odbora osnovno funkcioniranje potrebnih službi u Šumarskom Domu, pribavljanje sredstava za nastavak izlaženja Šumarskog lista, uređenje Šumarskog muzeja i knjižnice. Prema usvojenim pravilima, Društvo je trebalo djelovati na cijelom području tadašnje Federalne Države Hrvatske. Praktički, Društvo je djelovalo samo na području grada Zagreba, jer još nije bila uspostavljena veza sa šumarskim stručnjacima sa ostale teritorije. U međuvremenu se razvijala akcija okupljanja inženjera i tehničara ostalih struka u zemlji a na inicijativu Glavnog Odbora Jedinstvenih Sindikata Radnika i Namještenika Jugoslavije (JSRNJ) putem Saveza službenika privredno- upravnih i tehničkih ustanova Jugoslavije. U vezi sa tom akcijom odr^ žan je sastanak u Zagrebu, u Radničkoj komori, dne 10. XII 1945, na kome su izvršeni izbori (aklamacijom) inicijativnih odbora pojedinih struka, koji su imali pripremiti osnivanje općeg društva inženjera i tehničara (privremeni naziv Društvo tehničkih stručnjaka). Pojedine struke postaju sekcij e a ove delegiraju svoje predstavnike u intersekcijski odbor. Sa strane Šumarskog društva Hrvatske su to bili inž. Josip Šafar i inž. Zvonimir Špoljarić. Na osnovu tih akcija sazvana je Izvanredna glavna skupština Hrvatskog šumarskog društva za dan 23. ožujak 1946. god. Skupština je prihvatila pravila Društva inženjera i tehničara NR Hrvatske (DITH), i tog je dana Društvo počelo svoje djelovanje pod nazivom Šumarska sekcija DITH-e. DIT je u republičkom centru bio sastavljen od stručnih sekcija. U ostalim većim mjestima, odnosno u mjestima jače koncentracije tehničkih stručnjaka, trebale su djelovati podružnice DITH-e sa svojim stručnim podružničkim sekcijama. Uklapanjem u DITH-e, Šumarska je sekcija prihvatila načelnu postavku o članstvu, pa su punopravnim članovima sekcije mogli postati i oni šumarski |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 112 <-- 112 --> PDF |
i drvarski strušnjaci, koji su sa uspjehom obavljali poslove tehničkih kadrova, premda nisu imali odgovarajuće školske kvalifikacije. Ta se postavka sačuvala u važnosti i danas. Time se Šumarskoj sekciji u Zagrebu nešto malo povećao broj članova, no djelovanje sekcije se ograničavalo na područje Zagreba. Nikakva veza nije postojala između te centralne Šumarske sekcije i drugih šumarskih sekcija u pojedinim podružnicama. Šumarska je sekcija nastavljala djelovanje započeto u prethodnom Društvu, vodeći brigu o društvenoj imovini i o daljnjem izlaženju Šumarskog lista, koji je u 1945. god. nastupao svoju 69. godišnjicu neprekidnog izlaženja. Te godine (1946) održan je u Zagrebu i I Kongre s inženjera i tehničara Jugoslavije, na kojemu su bili doneseni zaključci Radnog odbora za šumarstvo (Š. 1. 1946. god. str. 9). To je bio znak, da su Šumarske sekcije DIT-ova drugih republika također počele djelovati. Ovo je bio njihov prvi zajednički javni nastup. Šumarska je sekcija DITH-e spremala tokom 1946. i 1947. proslavu stote (100) godišnjice prvog sastanka šumarskih stručnjaka Hrvatske i Slavonije iPrečee, 26. XII 1846). Proslava je bila zamišljena u vidu Kongresa šumarskih stručnjaka, ali se odustalo cd toga, te je dne 6. i 7. srpnja 1947. god. održano u Zagrebu I Savjetovanje šumarskih inženjera i tehničara FNRJ. Za ovu je prigodu Šumarska sekcija DITH-e objavila Šumarsku bibliografiju (1846—1946), koju je sastavio prof. inž. Alfons K a u d e r s . Tematika savjetovanja kretala se u okviru Petogodišnjeg plana razvitka narodne privrede FNRJ i zadataka u samom šumarstvu (obnova, njega i zaštita šuma, uvođenje brzorastućih vrsta drveća, otvaranje šuma, podizanje proizvodnosti rada, uređenje šuma, stručno školstvo, propaganda i si., rezolucija objavljena u Š. 1. 1947, str. 194). Pred kraj 1947. god., 6. i 7. prosinca, održana je u Zagrebu Konferencija Šumarskih sekcija republičkih DIT-ova, koju je sazvala Šumarska sekcija DITH-e. Kao rezultat Konferencije, donijeti su zaključci o oživljavanju rada Šumarskih sekcija republika, o potrebi planskog izdavanja stručne literature i o poteškoćama izdavanja (tada) saveznog stručnog glasila Šumarski list (Š. 1. 1947, str. 405). Šumarske su sekcije republičkih DIT-ova surađivale i zajednički nastupile i na II Kongres u inženjera i tehničara Jugoslavije (Beograd, 31. X 1948) izradivši »Zaključke inženjera i tehničara šumarske struke« (Š. 1. 1948, str. 445). U radu sekcije javljala su se u to vrijeme dva problema: aktiviranje u društveni rad članova izvan Zagreba, te aktiviranje stručnjaka zaposlenih u drvarskoj industriji. Ovaj drugi problem je bio raspravljan na 70. god. skupštini (IV Plenum sekcije) dne 15. ožujka 1949. god. Na istoj skupštini pada prijedlog da sekcija promjeni svoj dotadanji naziv u Sekcija šumarstva i drvne industrij e DITH-e, koji nova uprava prihvaća. Promjena naziva trebala je da dade vanjski poticaj na veće društveno angažiranje stručnjaka iz drvarske industrije. Uprava sekcije se potrudila, da se to ostvari zaokretom i u samoj tematici koja se u sekciji razmatrala. U tom je pogledu važan uspjeh postignut u organiziranju savjetovanja stručnjaka šumarstva i drvne industrije, koje je održano 27—29. travnja 1950. god. u Crikvenici uz prisustvo preko 300 stručnjaka. Osnovna je tema savjetovanja bila Šumarstvo i drvna industrija u borbi za visoku produktivnost rada. 584 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 113 <-- 113 --> PDF |
^ Savjetovanje je zatalasalo stručnjake šumarstva i drv. industrije sa cijele teritorije republike, ali unatoč tome, nisu postojali organizacijski uvjeti za aktiviranje stručnjaka izvan Zagreba. Osnovna je karakteristika djelovanja sekcija u cijelom tom prvom periodu bila ograničenost njena na području Zagreba. Broj članova je bio malen, svega 149 članova u 1950. god. Problem je bio u organizacijskog strukturi DTT-ova uopće, pa tako i DITH-e, koji je trebao osnovati svoje teritorijalne podružnice, u kojima bi, u okviru´podružničkih sekcija, djelovali stručnjaci pojedinih struka. Ta organizacija, međutim, Šumarski Dom u Zagrebu nije uspješno provedena, pa stručnjaci izvan Zagreba nisu imali stručnih organizacija koje bi ih okupile. Zbog toga je 72. godišnja skupština (VI Plenum sekcije) imala poseban značaj: ona se pretvorila u osnivačku skupštinu stručnog druä´tva sa djelovanjem na cijelom području republike. Sekcija je ujedno promijenila i naziv u Šumarsko društvo NR Hrvatske. Šumarsko društvo postaje osnovno društvo u koje će se učlanjivati stručnjaci šumarstva i drv. industrije sa cijele teritorije republike, a ne samo sa uskog područja |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Zagreba. Reorganizacija je bila omogućena načelnom odlukom V Proširenog Plenuma uprave Saveza DIT-ova na ljubljanskom sastanku (12—14. X 1950), da se u svim republikama osnuju posebna republička društva inženjera i tehničara pojedinih struka. Ovom je cdlukom omogućeno vertikalno povezivanje tehničkih kadrova u njihova republička stručna društva. Sa 72. god. skupštinom, održanom u Zagrebu dne 20. prosinca 1950. god., prestaje prvi period stručno-društvenog djelovanja, ograničenog na teritoriju Zagreba, i počinje drugi period, u kojem se postepeno aktiviraju u društvenom radu i stručnjaci van Zagreba, prvenstveno na njihovu lokalnom području, a neki i u upravi Društva. Materijalno je stanje Društva u prvom periodu bilo veoma skromno. Uprava se trudila da pribavi najnužnija sredstva za tiskanje Šumarskog lista i za odvijanje poslova. U tome su mnogo pripomogli savezni i republički stručni šumarski resori, budući da je list u to vrijeme bio savezno g karaktera. Materijalno stanje se popravilo izdavanjem Tablica za kubiranje trupaca, a pogotovu izlaženjem Malog šumarsko-tehničkog priručnika u dva dijela (1949. god.) koji je ubrzo rasprodan. U tom su prvom razdoblju predsjednici bili: prof, dr Đuro Nenadić (1945— 1946), prof, dr Milan Anić (1946—1949), inž. Josip Radošević (1950—1951); tajnici: inž. Zrinko Grohovac (1945—1946), inž. Rudolf Antoljak (194G—1952); urednici Šumarskog lista: prof, dr M. Anić (1945), inž. Zlatko Bunjevčević (1946. i 1947), inž. Roko Benić (1948. i 1949). inž, Josip Safar (1950. i 1951). U organiziranju i razvijanju društvene djelatnosti u tom periodu naročito su se isticali inž. J. Šafar, inž. R. Antoljak, prof, dr M. Anić, inž. Zv. Spoljarić, inž. B. Čop, dr I. Horvat, i posebno prof. inž. A. Kauders (kao prvi podpredsjednik i kao obrađivač Šumarske bibliografije 1846—1946). Drug i perio d društvenog djelovanja počinje širokom akcijom nove uprave Šumarskog društva NR Hrvatske: u svim je većim sjedištima šumskoprivrednih i drvnoindustrijskih organizacija trebalo osnovati Šumarsk e klubove , u kojima se imao dalje razvijati društveni rad stručnjaka tih struka. Za Šumarske klubove je sastavljen pravilnik od 9 članova, vezan odredbama uz pravila Šumarskog društva. Prvi je Šumarski klub osnovan u Gospiću (10. II 1951), zatim je slijedio Osijek (11. II), Vinkovci ,(17. II), Rijeka (18. II), Bjelovar (26. II), Đurđenovac (4. III). Novoselec (12. III), N. Gradiška (12. III), Ogulin (4. V). Kasnije su osnovani klubovi u Karlovcu, Splitu (u okviru splitskog DIT-a) i u Zagrebu. Tako je i u djelovanju Društva postepeno ostvarivana decentralizacija, koja je kao proklamirani princip privrednog i društvenog sistema u našoj zemlji zauzimao sve veći mah. Upravo je taj princip decentralizacije (deetatizacije) i načela samoupravljanja, radničkog u poduzećima i društvenog u drugim institucijama, unio probleme u šumarsku struku s kojima se Društvo u tom periodu naročito mnogo bavilo. Gotovo nije bik» ni jednog većeg sastanka, plenuma ili skupštine, a da ti problemi nisu bili, na ovaj ili na onaj način poticani. Tako je već u 1952. god. na I Kongresu šumarskih i drvarskih stručnjaka FNRJ u Sarajevu prvi referat posvećen problemima organizacije (inž. Zv. Potočić : Problemi organizacije šumarstva kod nas). Pod pritiskom općedruštvenih kretanja u traženju novih odnosa ljudi u proizvodnji, uzdrmala se cijela dotadašnja, kod nas decenijama ustaljena, a u cijelom ostalom svijetu tradicionalno uobičajena organizacijska forma »šumarske službe«. Kroz cijeli ovaj drugi period tražio se 586 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 115 <-- 115 --> PDF |
izlaz iz administrativno-budžetskog upravljanja šumama i prijelaz na stimulativnije privredne oblike gospodarenja; u tom pogledu u to vrijeme nije bilo jedinstvene forme u zemlji, premda je prevladavao status ustanova sa samostalnim financiranjem (sa društvenim organom upravljanja). Na sarajevskom Kongresu (9—12. novembra 1952) ustanovljena je čvršća i stalna povezanost šumarskih društava pojedinih republika osnivanjem save znog tijela s nazivom Savez šumarskih društava FNRJ. Ovime je bila uspostavljena vertikalna povezanost šumarske i drvarske struke u zemlji, pa su i stavovi ujedinjene struke dobili na društvenoj snazi. Šumarsko je društvo NR Hrvatske u tom drugom periodu uzelo u pretres i niz ostalih problema: organizacija naučno-istraživačkih institucija, školovanje nižih, srednjih i visokoškolskih kadrova (planovi, škole, financiranje), stručna štampa, organiziranje stručnih savjetovanja saveznog karaktera, društveno organiziranje stručno-tehničkog pomoćnog osoblja, priređivanje stručnih savjetovanja uz plenume i godišnje skupštine, izdavačka aktivnost (Šumarski list i dr.) itd. Osnivanjem Šumarskih klubova porastao je broj članova već u 1952. god. na više od 400. Započeta je akcija uključivanja lugara u okvire društva (sa statusom izvanrednih članova), pa je u organizaciji Društva 28. I 1952. izašao prvi broj Šumarskih novina, namijenjenih tom stručnom kadru. U 1954. god. bilo je već 575 redovnih i 1406 izvanrednih članova. Pomoćno šumsko-tehničko osoblje djelovalo je u okviru Šumarskih klubova u tzv. lugarski m sek cijama . Društvo je nastojalo da pomogne tom osoblju dok se ne osnuje njihovo samostalno društvo. Dne 21. X 1956. osnovano je Lugarsko društvo Hrvatske, ali je Šumarsko društvo izdavalo Šumarske novine do 1959. god., kada ih je preuzelo Lugarsko društvo. U 1953. god. održana su dva plenuma (sa delegatima Šumarskih klubova). Na plenumu od 16. IX razmatran je savezni nacrt Uredbe o upravljanju šumama općenarodne imovine. Nakon diskusije doneseni su zaključci (Š. 1. 1953, str. 416). Plenum je uglavnom podržao nacrt Uredbe i izjasnio se, da se šumska proizvodnja organizira kao poduzeće, i da se uzgoj i eksploatacija objedine. U 1953. god. održana su dva plenuma (sa delegatima Šumarskih klubova), istraživanja fuzionira sa Institutom za drv. industriju. Unatoč tome, što su na plenumu bili osim delegata šum. klubova, još i predstavnici šumskih gospodarstava i drvno-industrijskih poduzeća i samih instituta, do fuzije nije došlo. Godina 1954. je obilovala stručnim savjetovanjima. Najvažnije je održano 3—7. oktobra u Ohridu prilikom II Kongres a inženjera i tehničara šumarstva i drvarske industrije FNRJ. Savjetovanje je bilo posvećeno problemu proizvodnje i potrošnje drveta u FNRJ (obrađeno u 7 svezaka). Na Kongres i Savjetovanje je nagrnulo oko 800 stručnjaka, od kojih je iz Hrvatske bilo oko 200 (Š. 1. 1955, str. 55). Krajem studenog održano je u Osijeku stručno savjetovanje o problemima šumarstva i drv. industrije NR Hrvatske na inicijativu Društva ekonomista NR Hrvatske, ali su referate obradili članovi Šumarskog društva. Te je godine održan i plenarni sastanak šumarskih stručnjaka iz NR Hrvatske, zaposlenih na poslovima projektiranja i izvođenja građevinskih radova. Sastanak je održan povodom donošenja opće Uredbe o projektiranju, u kojoj je trebalo osigurati šumarskim stručnjacima dotadašnja prava na te poslove za potrebe šumske proizvodnje. Akcija Društva je bila uspješna. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 122 <-- 122 --> PDF |
U tom svojem konstruktivnom djelovanju preden je dosada velik dio puta. Naši su današnji zadaci usmjereni na proizvodnju, na njeno povećanje i poboljšanje, i na njenu što uspješniju organizaciju. Na mnoga važna pitanja nije još dobiven definitivan odgovor. Formiranje asocijacije proizvađaca, preuzimanje svoje sudbine u svoje ruke, pronalaženje mjera i sredstava za puno oslobođenje i stimuliranje stvaralačkih snaga neposrednih proizvađaca, sve to su još otvorena pitanja, na koja će struka morati dati svoj odgovor; a uz to, i na sva ostala pitanja daljnjeg razvoja i napretka proizvodnje. Snage za to postoje, i stručne i društvene! ISFRAVAK 1. U Š. L. 9/10-1965. na 425 str. ispušten je deblj. stepen jele od 27,5 cm u Tabeli 3. treba biti u 2. retku: 27.5 36 400 95 19 481 87, a na str. 426. u naslovu Tab. 4. mjesto tehenološko, treba biti tehnološko. 2. Na str. 465. u 16. retku II stupca treba ispustiti negaciju »ne«. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 116 <-- 116 --> PDF |
U vezi sa novom organizacijom kotareva i općina, koja je uslijedila u 1955. god., pristupilo se organizaciij Šumarskih klubova u kotarevima Daruvar, SI. Požega, Virovitica, SI. Brod, Kutina, Varaždin, Sisak, Pula i Koprivnica. Time je broj šumarskih klubova porastao (u 1956) sa 12 na 20 (u međuvremenu je klub Novoselec prestao sa radom). Tokom 1956. i 1957. spremao se opširan materijal za posebno savjetovanje saveznog karaktera o Kršu FNRJ. Inicijator za to savjetovanje bio je Šumarski klub Split. Na referatima, koji su objavljeni u 5 knjiga, radilo je oko 80 obrađivača. Područje Krša je obrađeno kompleksno, geografski i privredno. Savjetovanje se trebalo održati još 1956. god., ali je materijal obrađen i umnožen sa zakašnjenjem, pa je održano tek 1958. (Split, 30. VI — 3. VII). Savjetovanje je prikazano u Sum. listu (1959. god., str. 57). Glavni referati koji su održani na samom savjetovanju, i diskusija, objavljeni su u posebnoj knjizi Savetovanje o Kršu Jugoslavije, Beograd, 1958. U međuvremenu održano je Savjetovanje o stručnoj štampi u društvenim prostorijama u Zagrebu dne 16. III 1957. Savjetovanje je organizirao Savez šumarskih društava FNRJ. Prisustvovali su urednici stručnih listova iz svih republika (osim Slovenije). Međutim, najvažniji dijelovi donesenih zaključaka nisu ostvareni. Na III Kongres u (Bled, 26.-29. V 1958) dolazi do promjene u Statutu Saveza šumarskih društava FNRJ i promjene naziva u Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije (Savez ITSlDJ).Republička šumarska društva prilagođavaju tome svoje nazive i postaju Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije osim Šumarskog društva NR Hrvatske, koje zadržava svoje ime. Dne 3. XI 1958. održana je svečanost u prostorijama Šumarskog Doma povodom 60 godišnjice otvorenja Doma. Prigodan govor održao je prof. inž. A. Kauders , u kojemu je iznio povijest i namjenu izgradnje Doma (Š. 1. 1958, str. 437). U Domu je bio smješten Šumarski i Lovački muzej, koji su već za vrijeme okupacije i prvih godina nakon Oslobođenja, silom tadašnjih okolnosti, zbijeni u jednu prostoriju, pri čemu su mnogi predmeti uništeni, a sam muzej likvidiran. Danas je Društvo vlasnik samo istočne polovice zgrade, jer je zapadna polovica nacionalizacijom postala općedruštveno vlasništvo. Na 80. god. skupštini (Osijek, 30;. V 1959) izmijenjena su pravila Društva i prihvaćen naziv Šumarsko d r u š tv o Hrvatske. Po novim pravilima godišnju skupštinu društva sačinjavaju delegat i klubova (a ne kao do tada svi članovi); skupština će se održavati i dalje svake godine, a Upravni odbor će se birati na dvije godine. U Upravnom će se odboru formirati dv a pododbora : jedan za šumarstvo, a drugi za drvnu industriju. Broj redovnih članova je znatno porastao (preko 1000 članova), pa se nije moglo očekivati da će u dostatnom broju prisustvovati godišnjoj skupštini. Zbog toga se prešlo na delegatski sistem. Od pododbora za drvnu industriju se očekivalo, da će zatalasati redove drvarskih stručnjaka, koji su u priličnoj mjeri stajali po strani cd društvenog rada. Ta mjera nije donijela očekivane rezultate. Problem .]e u to vrijeme bio više u određenim suprotnim interesima između šumara i drvara; danas je situacija mnogo povoljnija, budući da su na mnogim lokalitetima ove dvije struke upućene jedna na drugu. Nešto prije godišnje skupštine održano je u organizaciji Društva u Zagrebu Prvo jugoslavensko savjetovanje o zaštiti šuma (24—26. III 1959). Materijali |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 117 <-- 117 --> PDF |
sa savjetovanja objavljeni su u posebnoj ediciji u režiji Saveza ITSIDJ (Š. 1. 1959, str. 241). Krajem 1959. održano je Savjetovanje o naučno-istraživačkom radu u šumarstvu i drv. industriji NR Hrvatske u društvenoj dvorani uz prisustvo predstavnika svih instituta i šumarskih institucija. Referat je održao inž. P. Dragišić . Sastanak je održan povodom opće akcije da se istraživački instituti uklope u fakultetske istraživačke institucije. U zaključcima (Š. 1. 1959, str. 463) je podvučeno, da oba postojeća instituta, s obzirem na svoju ulogu i značaj trebaju i dalje postojati, neovisno od istraživačkih institucija Šumarskog fakulteta. Povodom proslave 40<-gcdišnjice KPJ i SKOJ-a održan je dne 19. prosinca 1959. Svečani plenum Šumarskog društva Hrvatske. Prigodan govor je održao tadašnji predsjednik pref. dr M. Androić , a referat o revolucionarnoj djelatnosti članova Društva tajnik inž. O. Zunko . Inž. Fr. K n e b 1, sekretar Sekretarijata za šumarstvo, otkrio je tom prilikom u zgradi šumarskog doma spomen ploču palim borcima i žrtvama fašizma, članovima Društva (Š. 1. 1959, str. 451). Drugi period društvenog djelovanja prestaje sa 81. god. skupštinom Šumarskog društva Hrvatske, održanom 27. i 28. lipnja 1960. god. u Zagrebu. Na toj je skupštini prihvaćen novi Statut, prema kojemu Šumarsko društvo Hrvatske prestaje funkcionirati kao osnovno i jedinstveno društvo za cijelu republiku, nego prerasta u Savez šumarskih društava Hrvatske (Savez ŠDH). Osnovna društva postaju dotadašnji Šumarski klubovi i poprimaju naziv Šumarsko društvo pojedinih kotareva (uglavnom teritorij bivših klubova). U drugom periodu su šumarski klubovi uhodavali svoje djelovanje, najčešće po inicijtavi Upravnog odbora Društva, a kasnije sve više i po svojoj vlastitoj. Dobrim su se dijelom, ipak, oslanjali na rad Upravnog odbora (centralnog) Društva, te su podnosili izvještaje o svem radu Društvu, a i na godišnjim, skupštinama Društva. Mnogi od njih su bili povremeno veoma aktivni (Bjelovar, Varaždin, Karlovac, Kutina, Vinkovci, Virovitica). Pogledi članova su se sve više svraćali na svoje lokalno područje, na svoje vlastite probleme, stručne i društvene. Taj je pozitivan proces postepeno jačao, sve više članova se društveno aktiviralo, društveni rad se širio, oslobađale su se nove snage i uključivale u društveni rad. Rad (centralne) Uprave Društva se nije smanjio. Publicistička djelatnost je nastavljala svoj tok, Šumarski list je ubrojio nove i nove godine u svoj vijek, a izlazile su i druge stručne publikacije: Skrižaljke za računanje drvnih zaliha u sastojinama (po metodi prof. Laera obradio inž. M. Fišer), lugarska službena knjiga, Lovački priručnik i Šumarska bibliografija (1946—1955) koju je obradio prof. A. Kauders a Društvo objavilo u čast 10-godišnjice Oslobođenja. Materijalno stanje Društva se znatno´ popravilo, posebno zalaganjem dugogodišnjeg blagajnika Društva, inž. Josipa Peternela (izabran za blagajnika 26. VIII 1952.). U drugom periodu bili su predsjednici Društva: inž. Stjepan Surić (1952— 1953), inž. Matej Butković (1954), inž. Vlado Supek (1955), inž. Ante Lovrić (1956), inž. Nikola Sepić (1957), inž. Matej Butković (1958), dr Milan Androić (1959—1962); tajnici su bili: inž. Ante Lovrić (1952), inž. Žarko Hajdin (1953), dr Roko Benić (1954), inž. Mladen Novaković (1955), inž. August Horvat (1956), inž. Žarko Hajdin (1957—1958), inž. Oto Zunko (1959), dr Zv. Potočić (1960); |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 118 <-- 118 --> PDF |
urednici Sum. lista: inž. Jure Krpan (1952), inž. Milan Androić (1952), inž. Đuro Knežević (1953), inž. Milan Androić (1954), dr Milan Androić (1955—1961). U društvenom radu tokom drugog perioda još su se posebno isticali inž. Petar Dragišić, inž. Nikola Goger, inž. Zvonimir Pere, inž. Adolf Šerbetić, inž. Vinko Lacković, inž. Vladimir Štetić i dugogodišnji blagajnik Društva inž. Josip Peternel (1952—1961). U organizaciji Šumarskih klubova i u razvijanju društvenog rada u njima istaknuli su se: Babogredac inž. Đuro, Hanzl inž. Dragutin, Harapin inž. Jugoslav, Jedlovski inž. Dušan, Jindra inž. Branko, Kramar inž. Andrija, Kulaš inž. Jure, Milas inž. Branko, Miletić inž. Šime, Petvović inž. Franjo, Piškorić inž. Oskar, Regent inž. Boris, Sekalec inž. Zeljko, Spoljarić inž. Vladimir, Šulentić inž. Ferdo, Tonković inž. Dragan, Vučetić inž. Vladimir, Vuković inž. Tomica, Zmijanac inž. Đuro, Zukina inž. Ivan i dr. Treć i perio d djelovanja stručno-društvenih organizacija šumarske i drvarske struke počinje nakon V Kongres a inženjera i tehničara Jugoslavije (Ljubljana, 2—4. III 1960.) i nakon 81. god. skupštine, na kojoj je prihvaćen Statut Saveza šumarskih društava Hrvatske, prilagođen novom ljubljanskom Statutu SITJ. Opća decentralizacija i demokratizacija u sistemu državnog i društvenog života u zemlji, nužno- je zahvatila i način djelovanja inženjersko-tehničkih društvenih organizacija, pa i šumarsko-drvarskih. Šumarski klubovi postaju osnovn e društvene organizacije u koje se vrši učlanjivanje, imaju svoja pravila (koja donosi njihova skupština), i sve svoje društvene organe (Upravni odbor, Nadzorni odbor, Sud časti). Šumarska društva žive svojim autonomnim životom, iznad njih ne postoji nikakav A.O.R. Savez šumarskih društava preuzima koordinacijsku ulogu i potiče probleme na nivou republike (školstvo, produktivnost rada, stručnu štampu, naučno-istraživački rad, i druge probleme šumsko-privredne i drvarske politike). Početak ovog perioda pada u vrijeme još jednog značajnijeg događaja u šumarstvu Jugoslavije: šumska su gospodarstva početkom 1961. god. počela djelovati kao privredn a poduzeć a sa radničkim samoupravljanjem. Time su se pojavili novi, do tada nepoznati problemi u vezi organiziranja radnih ljudi u radne organizacije koje treba da žive i da se uzdržavaju radom u šumama svog područja, a s druge strane treba da održavaju šume i da ih poboljšavaju u korist budućih generacija. Savez ŠDH organizirao je diskusiju i o tim problemima. Držeći se jednog ranijeg dogovora, Upravni je odbor za 81. god. skupštinu organizirao savjetovanje: dne 27. VI održao je inž. Ivo Podhorski referat Problemi i značajke plantažnog uzgoja stabala; dne 28. VI održali su inž. Božidar Maćešić referat Privredno ekonomski razlozi za najužu suradnju i prisne poslovne odnose šumarstva i industrijske prerade drveta, a inž. Bogomil Čop rererat Problemi i budući razvitak pilanske prerade u Hrvatskoj. Plenarni su sastanci također pružali prigodu za stručna ili društvena savjetovanja. Tako je na plenumu od 25. IV 1961. inž. B. Čo p održao referat Uloga i aktivizacija inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u izvršenju petogodišnjeg plana i sprovodenja novih privrednih mjera. Uz 82. godišnju skupštinu (20. VI 1961.) priređeno je savjetovanje za koje je inž. Jer. Kahle r izradio referat Metodologija raspodjele čistog prihoda po kompleksnom učinku. U dobro pripravljenoj diskusiji učestvovali su Gr g uri ć 590 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 119 <-- 119 --> PDF |
inž. Milivoj sa koreferatom Raspodjela čistog prihoda na ekonomske jedinice u šumarstvu, H r i b 1 j a n inž. Bogomil (Bjelovar) sa koreferatom Nagrađivanje po kompleksnom učinku, Tomiči ć inž. Vjekoslav (Ogulin) i inž. Božena Vujasinović. Na kraju je direktor tvornice olovaka drug Ivan Sifter iznio pred skupštinom iskustva i rezultate takvog nagrađivanja u njihovoj tvornici. Prije samoga savjetovanja održan je svečani dio skupštine, posvećen 20godišnjici narodne revolucije. Predsjednik dr Milan Androi ć održao je prigodan referat Povodom dvadesetgodišnjice narodne revolucije (Šum. list 1961. str. 308). Rad uprave Saveza ŠDH iza 82. godišnje skupštine bio je usmjeren uglavnom na pripreme i organizaciju IV Kongres a inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije; prema redoslijedu, organizacija ovog Kongresa pripala je Savezu SD Hrvatske (I Kongres Sarajevo 1952., II Kongres Ohrid 1954., III Kongres Bled 1958., IV Kongres Zagreb 1962.). Uz Kongres organizirano je savjetovanje koje je trebalo zauzeti stav u pogledu ocjene privednog položaja u kojemu su se našli šumarstvo i drvarska industrija. Inž. Mirko Sučevi ć (i saradnici iz NR BiH) izradio je referat Stanje i uslovi razvoja šumske privrede Jugoslavije, a inž. Bogomil Co p (i saradnici iz NRH) referat Položaj i uvjeti napredovanja drvne industrije. Uz ovaj drugi referat izradio je dr Dušan Oreščani. n koreferat Izvoz drveta, inž. Franjo Štajduhar koreferat Položaj i uvjeti za napredovanje industrije drvnih ploča a inž. Božidar M a ć e š i ć koreferat Stanje i razvojne mogućnosti industrije namještaja u FNRJ. (S. 1. 1962. str. 245). Držeći se važećeg Statuta, održan je te godine proljetni plenum Saveza ŠDH (19. V 1962.) sa savjetovanjem o naučno-istraživačkoj službi u šumarstvu i industrijskoj preradi drva (referati inž. Vilim Zivkovi ć i inž. Nikola G oge r (S. 1. 1962. str. 213). Ujesen je održan plenum u Velikoj (21.. i 22. XI) sa savjetovanjem o njegovanju visokih prirodnih šuma. Inž. Petar Dragiši ć održao je referat Problemi njege u prirodnim ekonomskim jednodobnim i prebernim visokim šumama listača i četinjača NR Hrvatske; dr Ivo D e k a n i ć koreferat Biološki gospodarski faktori njegovanja sastojina; inž. Tomislav Špalj Problemi njege prebornih šuma; inž. Vladimir Hre n Stanje šuma Hrvatske (S. 1. 1963. str. 64). Tokom 1963. god. održano je samo jedno savjetovanje, i to uz plenum od 19. XII iste godine. Tema je savjetovanja bila neposreno aktuelna, vezana upravo na materiju o 7-godišnjem planu, kojega su se smjernice tada raspravljale. Inž. Matej Butkovi ć je pripravio referat Razvoj šumarstva u 7-godišnjem planu (1964—2970. g.; inž. Božidar Maćešić Drvna industrija u 7-godišnjem planu SR Hrvatske, a dr Zv. Potočić Uloga naših stručnih organizacija i naših članova u 7-godišnjem planu šumarstva i drvne industrije (S. 1. 1963. str. 492). Nakon protekle 3 godine cd 82. god. skupštine (20. VI 1961.), za koje je vrijeme važio mandat Upravnog odbora Saveza ŠDH po tadašnjem Statutu, održana je 83. godišnja skupština (u stvari trebala bi biti 85. godišnja skupština) u Karlovcu dne 27. i 28. VI 1964. Uz skupštinu je organizirano savjetovanje, na kojemu je inž. Ferdo Š u 1 e n t i ć održao referat Problematika gospodarenja šumama na području Gorskog kotara i Like. Diskusija se odvijala i na terenu u šumskom predjelu Pištenica. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 120 <-- 120 --> PDF |
Na skupštini je ponovno došlo do izmjena u Statutu Saveza SD Hrvatske, te je skraćeno trajanje mandata Upravnog odbora Saveza sa tri na dvije godine. Tom je prilikom izmijenjen dotadašnji naziv Saveza u Save z inže njera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske (Savez ITŠIDH). Novi je naziv prihvaćen zbog toga, što bolje odražava profesionalnu strukturu članstva; tim je ujedno usaglašen sa nazivima odgovarajućih Saveza drugih republika i federalnog Saveza. U istoj je godini održano savjetovanje na Strmcu, uz plenum Saveza dne 14. studenog. Inž. Zvonko Ca r je podnio referat Problem usklađenja interesa lovne proizvodnje sa interesima šumske proizvodnje u SR Hrvatskoj (S. 1. 1964. str. 476). Na slijedećem plenumu u Bjelovaru dne 26. VI 1965. održao je dr Zv. Potočić referat O integraciji u šumskoj proizvodnji i industriji za preradu drva (S. 1. 1965. str. 438). Osim ovih savjetovanja na kojima je učestvovala šumarska i drvarska struka cijele republike (a na Kongresima i cijele zemlje) održavano je mnogo savjetovanja lokalnog karaktera u pojedinim Šumarskim društvima »na terenu «. Otkako su klubovi postali pravno i materijalno samostalni u obliku Šumarskih društava, od tada je društveni rad dobio veoma široku bazu, postao je brojan i raznovrstan: od međusobnih posjeta i razmjena iskustava do stručnih ekskurzija u druge republike, pa i u druge zemlje. Od propagande šumarstva pisanjem u lokalnoj štampi do izdavanja povremenih biltena ili povremenih novina. Od predavanja na lokalnim narodnim sveučilištima, do organiziranja šumarskih izložbi, društvenih zabavnonpropagandnih sastanaka i si. I u tom su se periodu društvenog djelovanja istaknuli mnogi pojedinci, te se onim prijašnjim nanovo ili ponovno priključuju: Hribljan inž. Bogoslav, Husnjak inž. Vladimir, Koletić inž. Berislav, Kovač Dragutin, Nikolić inž. Nika, Smojver inž. Dragutin, Skorjanec inž. Vinko, Tomek inž. Rudolf i još mnogi drugi. U toku trećeg perioda predsjednici Saveza su bili: inž. Bogomil Cop (1963 —1964) i dr Zvonimir Potočić (1964—1965); tajnici su bili: inž. Rajo Mott (1961—1964), inž. Vilim Zivković (1964—1965) i inž. Branimir Prpić (1965); urednici Šumarskog lista: inž. Vjekoslav Cvitovac (1962—1964) i dr Zvonimir Potočić (1965). U djelovanju Saveza istaknuli su se svojom aktivnošću dr Branko Kraljić organiziranjem i izvođenjem kursa o pravilima racionalizacije i o tehničkom normiranju u šumarstvu, te na nivou Saveza ITŠIDJ i Saveza ITJ aktivnošću na problemima uvođenja 42-satnog radnog tjedna; inž. Petar Dragišić i inž. Božidar Maćešić referatima na savjetovanju i radom u Savezu; inž. Ivan Savor aktivnošću u komisiji za kadrove i školstvo. U tom je periodu izdavačka djelatnost nastavila svoj stalan zadatak na izdavanju Šumarskog lista, koji je u 1965. godini navršio 89 godina neprekidnog izlaženja. Valja napomenuti, da su nakon Oslobođenja dva dvobroja posvećena 10 odnosno 20 godišnjici Oslobođenja: broj 11—12 1955. (10 godišnjica) i broj 11—12 1965. (20 godišnjica). Osim redovnog izlaženja Šumarskog lista, Savez je objelodanio Tablice drvnih masa za hrast lužnjak u NR Hrvatskoj (sastavili inž. Mihovil M a r k i ć, inž. Mirko Špiranec i dr. Borivoj E mro vic), i djelo inž. Josipa Safara Uzgajanje šuma (Ekonomski i biološki temelji za uzgajanje šuma). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 121 <-- 121 --> PDF |
Mnogi su članovi našeg Društva primili priznanje za svoj stručni i društveni rad. Sigurno ih ima još dosta, spomenutih i nespomenutih, koji su takva priznanja zaslužili, ali još nisu došli na red zbog nesavršenosti izbornog sistema, nesavršenosti kriterija odnosno nesavršenosti ljudskih odluka. Prvo priznanje nakon Oslobođenja dato je prof. inž. Alfonsu K a u d e r s u; na III godišnjem Plenumu Šumarske sekcije DITH-e, dne 15. veljače 1948. (68 godišnja skupština), izabran je za počasno g člana za zasluge »na polju šumarstva i za rad u sekciji« (po čl. 28 tadašnjih Pravila). U svečanom dijelu 82. godišnje skupštine (20. VI 1961.) izabrani su za počasne članove prof, dr Đuro Nenadić i inž. Franjo K n e b 1, po Pravilniku za izbor počasnih i zaslužnih članova Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije. Na istoj skupštini izabrani su za zaslušne članove inž. Milan Crnadak, inž. Vilim Čmelik, Ivan Draščić, inž. Boris Giperborejski, inž. Mijo Korošec, inž. Ilija Lončar, inž. Ivo Podhorski, inž. Roman Sarnavka i Franjo Šnajder. Na 83. godišnjoj skupštini (Karlovac, 27. VI 1964.) izabrani su za zaslužne članove inž. Vjekoslav Birt, inž. Bogomil Cop, inž. Vid Fašaić, inž. Žarko Hajdin, inž. Đuro Knežević, inž. Božidar Maćešić, inž. Branko Manojlović, Pero Miočinović, inž. Zvonimir Pere, Đuro Savić, inž. Josip Šajar, inž. Nikola Sepić, inž. Vladimir Spoljarić, inž. Nikola Vrančić, inž. Đuro Zmijanac. Osim tih priznanja, koja je svojim članovima dao Savez šumarskih društava Hrvatske, bilo je članova, kojima su dale priznanje druge inženjerskotehničke organizacije za njihov rad na širem području. Na III Kongres u šumarskih i drvarskih stručnjaka Jugoslavije (Bled, V 1958) proglašen je za počasno g člana prof, dr Aleksandar Ugrenović, kao prvi počasni član Saveza ITSID Jugoslavije. Na IV Kongres u (Zagreb, VI 1962) izabrani su za počasne čla^ nove Saveza ITSID Jugoslavije prof, dr Milan Androić i inž. Franjo Knebl, a za zaslužne inž. Matej Butković, inž. Vjekoslav Cvitovac, inž. Nikola Goger, inž. Ante Lovrić, inž. Josip Peternel, prof, dr Zvonimir Potočić i inž. Dragan Tonković. Na IV Plenumu Centralnog odbora Saveza IT Jugoslavije a u ime V Kongresa izabran je za zaslužno g člana Saveza IT inž. Matej Butković za zasluge u društvenom radu. Prilikom održavanja V god. skupštine Saveza IT Hrvatske izabran je za počasno g člana Saveza ITH-e dr Milan Androić, a za zaslužne inž. Petar Dragišić, inž. Rafael Mott i dr Zvonimir Potočić. Djelatnost stručno-društvenih organizacija inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva bila je, kako se to vidi iz ovog kratkog pregleda, raznovrsna i obilna; raznovrsnija i obilnija u tih dvadeset godina negoli u onih mnogobrojnih godina prije toga. A to je i razumljivo, jer su i opći uvjeti djelovanja bili neuporedivo povoljniji. Kroz proteklih više od 100 godina, borili su se šumarski stručnjaci u okviru ove svoje stručne organizacije za napredak struke u različitim društvenim i političkim uvjetima, ali uvijek u jasno zacrtanim pravcima progresa, ponajprije na liniji nacionalnog oslobođenja od stručne i kadrovske zavisnosti o Austriji i Mađarskoj, zatim na liniji spašavanja nacio pa sve do najnovijeg vremena u pravcu mobilizacije struke na rješavanju različitih problema i zadataka u proizvcdnji. Struka, kao cjelina, uvijek je značila jaku moralnu snagu, i kao cjelina nije mogla ni prije, a ni poslije Oslobođenja vući kotač historije natrag, nego naprotiv, kao cjelina mogla je biti samo konstruktivna. |