DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 140     <-- 140 -->        PDF

(3)cuM&ene nijeSti


KURS O NAČELIMA RACIONALIZACIJE
RADA I TEHNIČKOM NORMIRANJU U
ŠUMARSTVU


Savez inženjera i tehničara šumarstva i
drv. industrije Hrvatske, putem svoje Komisije
za produktivnost, pokrenuo je akciju
za skraćenje radnog vremena u šumsko-
privređnim organizacijama i poduzećima
industrijske prerade drva. U okviru
te akcije predviđeno je, da veći broj inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije,
putem seminara, kurseva i si., ovlada
pravilima praktične racionalizacije,
tehničkim normiranjem te standardnim
radnim postupcima. Komisija za produktivnost
rada SITŠDIH dala je inicijativu
za održavanje kursa iz racionalizacije rada
u šumarstvu. S tim u vezi Zavod za organizaciju
proizvodnje u šumarstvu Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
i Komisija za produktivnost rada SITŠDIH
iz Zagreba, putem Poslovnog udruženja
šumsko-privrednih organizacija Hrvatske
— organizirali su Kurs o načelima racionalizacije
rada i tehničkom normiranju u
šumarstvu. Kurs je održan u Zagrebu i na
fakultetskim šumskim objektima u Lipovljanima
od 25. listopada do 10. studenog
1965. pod rukovodstvom prof, dr Branka
Kraljića.


Kurs su pohađali slijedeći inženjeri i
tehničari.
1) Bedžula inž. Drago, Kombinat »Spačva
« — Vinkovci;
2) Bogunović inž. Rajko, Šumsko gospodarstvo
Karlovac;
3) Čokić inž. Veljko, Šumsko gospodarstvo
Kutina;


4) Faber inž. Vlado, Poslovno udruženje
šumsko-privrednih organizacija Hrvatske;
5) Has Krešimir, Šumsko gospodarstvo


Kutina;
6) Hribljan inž. Bogomil, Šumsko poljoprivredno
gospodarstvo Bjelovar;
7) Husnjak inž. Vladimir, Šumsko gospodarstvo
Varaždin;
8) Klepac inž. Vladimir, Šumsko gospodarstvo
Delnice;
9) Koletić inž. Berislav, Šumsko gospodarstvo
Slavonska Požega;
10) Koščević inž. Zvonimir, Kombinat
»Spačva« — Vinkovci;
11) Krajačić inž. Stevo, Lovno šumsko
gospodarstvo »Jelen« — Beograd;
12) Lukačić inž. Radovan, Šumsko gospodarstvo
Buzet;


13) Marković inž. Jovan, Zavod za topole
Novi Sad;
14) Mikinac inž. Ivan, Šumsko gospodarstvo
Kutina;
15) Miščević Milan, Šumsko gospodarstvo
Sisak;


16) Radulović inž. Slobodan, Šumsko industrijsko
poduzeće »Sana« — Sanski
Most;


17) Ribar Nikola, Šumsko gospodarstvo
Gospić;
18) Skorup inž. Vladimir, Šumsko gospodarstvo
Senj;
19) Šimić inž. Marko, Šumsko gospodarstvo
Osijek;
20) Šinik inž. Jovan, Šumsko gospodarstvo
Slavonska Požega;
21) Štraser inž. Rudi, Šumsko gospodarstvo
Zagreb;
22) Terzin inž. Vlado, Šumsko gospodarstvo
Slavonski Brod;
23) Trbojević inž. Uglješa, Šumsko gospodarstvo
Podravska Slatina;
24) Ude inž. Jernej, Biotehnički fakultet
Ljubljana;
25) Vojt inž. Pavel, Šumsko gospodarstvo
Zagreb;
26) Vorkapić Jovan, Šumsko gospodarstvo
Slavonski Brod;
27) Vrancš inž. Vojislav, Šumsko gospodarstvo
Zagreb;
28) Winkler inž. Iztck, Biotehnički fakultet
Ljubljana.
Predavanja i terenski radovi su izvođeni
po ovom programu:


1. dan:
1. sat — Uvod: temeljni pojmovi o racionalizaciji,
razvitak racionalizacije.
2. sat — Osnovi psihofiziologije rađa:
mišići, kosti, receptorni aparat i nervni
sistem;
3. sat — promet materije i energije u
organizmu;
4. sat — fiziološki procesi u organizmu
i njihovo reguliranje pri radu te tzv. uređivanje:
disanje, krvotok, termoregulacija;
5. sat — umor;
6. sat — odmor;
2. dan:
1. sat — uvježbanost i treniranje;
2. sat — »psihološka atmosfera« pri radu;


ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 141     <-- 141 -->        PDF

3. sat — »fizikalna atmosfera« pri radu;
4. sat — Načela racionalizacije živog rada:
»optimalan rad«;
biološka načela


5. sat — prilagođavanje rada radniku:
sredstva, načina i tehnike te vremena, psihološke
i fizikalne atmosfere;
6. sat — nastavak;
3. dan:
1. sat — prilagođavanje radnika radu:
profesionalna orijentacija, profesionalna
selekcija i praktično odabiranje najprikladnijih
radnika za pojedine radove;
2. sat — tehničkc-zaštitna načela: afinitet
za nezgode i razlozi nezgoda; načela za
sječu i izradu, šumski transport;
3. sat — za šumsko-kuiturne radove i
šumsko građevinarstvo;
4. sat — načela grupnog rađa: skupni
rad, jednostavna kooperacija, specijalizacija
(manufaktura, mašinski rad), mnogomajstorstvo;
5. sat — lančani sistem rada; brigadni
sistem;
6. sat — pojedinačna proizvodnja, maloserijska
proizvodnja, velikoserijska proizvodnja,
masovna proizvodnja, sistem različitih
radilišta (tipovi: domaće radinosti,
industrijski); postupično, paralelno i kombinirano
kretanje komada serije.
4. dan:
1. sat — Načela racionalizacije oruđa za
rad: mala tehnička racionalizacija (oruđa,
tehnike rada, tehnologije);
2. sat — mehanizacija, automatizacija,
automacija;
3. sat — Načela racionalizacije predmeta
rada: sirovine, pomoćnih materijala;
4. sat — Načela usklađivanja svih faktora
rada, odnosno proizvodnje: načelo
uklanjanja štetnih razmaka ( u vremenu i
prostoru); načelo uklanjanja povratnih hodova;
načelo uklanjanja praznih hodova;
5. sat — načelo susmještavanja; načelo
ujednačenosti (standardizacije i tipizacije)
i diversifikacije;
6. sat — načelo predviđanja;
5. dan:
1. sat — načelo pripreme rada;
2. sat — načelo pripreme radilišta;
3. sat — načelo pripreme radnog mjesta;
4. sat — načelo planiranja;
5. sat — načelo reda i čistoće;
6. sat — načelo nadzora, kontrole, evidencije,
analize i koordiniranja.
6´. dan:


1. sat — Proučavanje rađa: radni pokus;
studij rada; podjela rada;
2. sat — glavne karakteristike psihofizioloških
metoda proučavanja rada: kalorimetrijske
metode, metode mjerenja pulsa,
metode mjerenja temperature, metode
mjerenja znojenja, metode mjerenja umora;
3. sat — metode mjerenja: snage, brzine;
količine i kvalitete učinka; objektivnih
uvjeta rada;
4. sat — metode studija toka rađa i pokreta
(metode, stila);
5. sat — pojednostavljenje rada;
6. sat — informacija o sistemima MTM,
QSK, BTE i si.;
7. dan:
1. sat — metode studije vremena: podjela
radnog vremena; mjerenje;
2. sat — kronografija i fotosnimka radne
smjene;
3. sat —
kronometraža;
4. sat — metode trenutačnih zapažanja;
5. sat — metode procjene radnog mjesta
i radne osobe;
6. sat — nastavak.
8. dan:
1. sat — Diskusija o prijeđenom gradivu;
2. sat — nastavak.
3. sat — Normiranje rađa: metode normiranja,
tj. iskustvene, statističke, proračunsko-
analitičke (tehničke);
4. sat — normativ materijala, normativ
oruđa za rad tj. kapacitet oruđa za rad,
normativ radne snage tj. radne norme —
općenito, vrste normi žive radne snage;
5. sat — koristi od poznavanja navedenih
»normativa«;
6. sat — Konzultacije i diskusija.
9. dan:
1. sat — Kapacitet agregata za obradu
tla;
2. sat — nastavak;
3 sat — kapacitet kamionskog voznog
parka i si. strojeva;


4. sat — nastavak;
5. sat — kapacitet animalne vozne zaprege;
6. sat — nastavak.
10. dan:
1. sat — kapaciteti oruđa za rad prikladnih
za razne vrste radova;
2. sat —
Diskusija i konsultacije.
3. sat — Tehničko normiranje žive radne
snage: 5 faza karakterističnih za svako
naučno istraživanje;


ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 142     <-- 142 -->        PDF

4. sat — stupanj optimalnosti rada (normalnosti,
zalaganja): utvrđivanje, procjena
vježbanjem, primjena;
5. sat — suština projektiranja normi (na
temelju faktičnog stanja (realna metoda)
projektirati optimalno stanje (idealna metoda).
6. sat — Dogovor za terenske 5-dnevne
vježbe.
11. dan:
1. sat — Konkretni obrasci i metoda za
tehničko normiranje vuče trupaca po tlu
(saonicama ili papučama) animalnom snagom
putem kronografije;
2. sat — snimanje podataka na terenu u
šumi;
3. sat — isto;
4. sat — isto;
5. sat — isto;
6. sat — (popodne) obračun snimljenih
podataka u konačištu;
7. sat (popodne) isto;
8. sat (popodne) isto;
9. sat (popodne) projektiranje odnosne
radne norme.
12. dan:
1. sat — Konkretni obrasci i metoda za
tehničko normiranje ručnog utovara i istovara
drva putem grupe radnika na temelju
kronografije;
2. sat — snimanje podataka na terenu u
šumi;
3. sat — isto;
4. sat — isto;
5. sat — isto;
6. sat (popodne) obračun snimljenih podataka
u konačištu;
7. sat (popodne) isto;
8. sat (popodne) projektiranje odnosne
radne norme.
13. dan:
1. sat — Konkretni obrasci i metoda za
tehničko normiranje sječe i izrade drva
putem dva ranika samo s ručnim, oruđem
— na temelju — kronografije tipa kontiranja
(po IFF A);
2. sat — isto;
3. sat — snimanje podataka na terenu u
šumi;
4- sat — isto;


5. sat — isto;
(i. sat — isto;
I. sat (popodne) obračun snimljenih podataka
u konačištu;
i. sat (popodne) isto;
9. sat (iza večere) isto;
10. sat (iza večere) projektiranje odnosne
radne norme.
14. dan:
1. sat — Konkretni obrasci i metode za
tehničko normiranje sječe i izrade drva,
koje vrši grupa od tri ili više radnika s
jednom motornom pilom i ostalim ručnim
oruđem — na temelju kombinirane metode
putem kronografije i multimomentne
metode (metode trenutačnih zapažanja),
2. sat — snimanje podataka na terenu u
šumi;
3. sat —isto;
4 sat — isto;
5. sat — isto;
´i sat (popodne) obračun snimljenih podataka
u konačištu;


7. sat (popodne) isto;
Si. sat (popodne) projektiranje odnosno
norme.


15. dan:
1. sat — Frikazivanje glavnih karakteristika
sistema okvirnih diferenciranih tehničkih
noimi za sječu i izradu drva iz Zap.
Njemačke, Austrije i ČSSPi (u konačištu);
2. sat — nastavak;
3. sat — prijedlozi G. 3peidel-a i Ir. Geritson-
a o sistemima diferenciranih tehničkih
normi za sječu i izradu drva
4. sat — Vježbe procjene stupnja optimalnosti
hodanja bez tereta i trupljenja
dvorukorn ručnom pilom;
5. sat — isto;
6. sat (popodne) — Konzultacije i diskusija;
7. sat (popodne) — Zaključak i dogovor
o primjeni i naknadnoj pomoći.
Prvi (teorijski) dio Kursa održao se je
od 25. listopada do 5. studenog I960, u prostorijama
SITŠDIH u Zagrebu. Ondje su
učesnici Kursa — putem predavanja prof,
dr Branka Kraljića , predočene najnovije
literature iz područja naučne organizacije
rada uopće i posebno u šumarstvu
te prikazanih projekcija — apsolvirali pravila
praktične racionalizacije, standardne
radne postupke te osnove tehničkog normiranja.


Drugi (praktični) dio Kursa održao se je
od 6. do 10. studenog 1965. na fakultetskim
objektima u Lipovljanima. Tom prilikom
su učesnici Kursa — putem neposrednih
terenskih snimanja i obračuna snimljenih
podataka — upoznali metode, tehniku snimanja
i obračuna podataka te projektiranja
pojedinačnih (konkretnih) tehničkih
normi. Na terenu su se snimali radovi pri:
izvlačenju oblovine po tlu iz sječine do po




ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 143     <-- 143 -->        PDF

moćnog stovariššta animalnom zapregom,
ručnom utovaru oblovine u gipove. ručnoj
sječi i izradi drva te sječi i izradi drva uz
pomoć motorne pile.


Na završetku Kursa održala se je diskusija
o predenom gradivu i daljnjim zadacima,
koji stoje pred šumsko-privrednirn
organizacijama, naročito pred njihovim inženjerima
i tehničarima — na povećanju
proizvodnosti rada i skraćenju radnog vremena.
U diskusiji se je istaklo, da će se
mnogi zadaci oko racionalizacije rada, tehničkog
normiranja, povećanja proizvodnosti
rada i si. — mnogo lakše izvršiti, ako
to postane opća akcija. U toj akciji bi naročito
trebali pomoći Šumarski fakultet,
S1TŠDIH putem Komisije za produktivnost
i Poslovno udruženje šumsko-privrednih
organizacija Hrvatske.


cJiomaća Sltucna Uteeatuca


Oreščaninin, dr inž. Dušan: Trgovina
drvetom, Beograd, 1963. g. U izdanju
Zavoda za izdavanje udžbenika SR Srbije
objelodanjen je udžbenik za trgovinu drvetom
za studente šumarskih fakulteta.
Ovu stručnu publikaciju treba posebno
pozdraviti kao prvi udžbenik za ovu materiju
u našoj zemlji.*


Udžbenik ima nešto preko 400 stranica i
i podijeljen je na 4 glave.


Prva glava obuhvaća četvrtinu knjige
(114 str.). U toj glavi izlaže autor pojam
trgovine i tržišta (vrste, funkciju), neke
karakteristike unutrašnje trgovine uopće i
trgovine drvetom u zemlji (sa razvojem
cijena od 1945. do 1952.), oblike prodaje te
manipulaciju i otpremu drveta. Polovicu
prostora te glave autor posvećuje uzancama
i standardizaciji s prikazom općih i
posebnih standarda u šumarstvu i drv. industriji
koji važe u SFRJ, a od izvoznih
daje standarde za rezanu građu jele (smrče)
i bukve. Osim toga autor prikazuje
norme za sortiranje rezane građe lišćara


koje se primjenjuju u unutrašnjem prometu
u Rumuniji i Francuskoj (uz Jugoslaviju
glavni producenti lišćarskih proizvoda
u Evropi). Uz to je data i orijentacijska
specifikacija šperploča za britansko
tržište i na kraju te glave evropske


* Tu vrijednu knjigu trebao bi imati gotovo
svaki naš stručnjak. Kao udžbeniku,
cijena je knjizi razmjerno niska (1240 din.),
a naručuje se kod Zavoda za izdavanje
udžbenika SR Srbije, Beograd.
Na završetku Kursa je zaključeno:


— da je Kurs bio jako koristan i da je
vrlo dobro uspio;
— da se o održanom Kursu obavijesti Upravni
odbor Poslovnog udruženja šumsko-
privrednih organizacija Hrvatske;
— da svi učesnici Kursa informiraju organe
upravljanja i stručne kolegije u svojim
poduzećima o održanom Kursu i zadacima
koji stoje pred šumskim gospodarstvima
u vezi povećanja proizvodnosti rada
i skraćenja radnog vremena;
— da bi trebalo u svakoj šumariji osposobiti
po jednog normirca tako, da se organizira
služba normiranja;
— da će Šumarski fakultet pomoći svaku
akciju za povećanje proizvodnosti rada i
skraćenje radnog vremena u šumarstvu.
Inž. Simeun Tomanić


smjernice za sortiranje oblog i prostornog
drveta.


Druga glava predstavlja polovicu knjige
(208 str.); sadrži materiju o vanjskoj trgovini.
Uvodni dio glave prikazuje sisteme
vanjskotrgovinske politike. Režimima, instrumentima
i vanjskotrgovinskom plaćanju
posvetio je autor s pravom dosta prostora
(41 str.). U daljnjem izlaganju autor
sistematski obrađuje organe i institucije
koje djeluju na području vanjske trgovine
(trgovačke komore, sajmovi, burze, posrednici),
oblike vanjskotrgovinskih poduzeća,
problematiku sporova i sudskih postupaka
za sporove koji se javljaju kod izvršenja
vanjskotrgovinskih kupoprodajnih
ugovora. U ovoj glavi je autor dao dosta
prostora i međunarodnom robnom saobraćaju
(ugovori i dokumenti o prevozu, uskladištenju,
osiguranju i si. robe), a posebno
pomorskim otpremnim skladištima. Nešto
detaljnije je iznesena funkcija lučkog
špeditera i manipulacija drvetom u luci.
Druga glava završava tehnikom zaključivanja
ugovora o prodaji drveta i prikazom
drvnog tržišta, kojemu je autor dao 70
stranica. U tom su poglavlju obrađeni
svjetski i evropski promet drvetom (izvozuvoz)
i izvoz drveta iz Jugoslavije. Autor
je uložio mnogo truda da detaljno analizira
izvoz drveta iz Jugoslavije obradivši
najprije historijat izvoza drveta iz jugoslavenskih
zemalja, zatim izvoz drveta iz
bivše Jugoslavije i posebno, izvoz nakon
1945. Radi kompletnosti pregleda, možda bi
se moglo primijetiti, da bi dobro bilo, da


615