DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 147 <-- 147 --> PDF |
ha) i drugih rijeka te oko vodotoka i vodoprivrcdnih objekata 4.500 km drvoreda. U poglavljima o izboru staništa pisac kategorizira tla prema njihovim proizvodnim mogućnostima za najintenzivnije, intenzivno i ekstenzivno uzgajanje topola. U poglavlju o vrstama i svojtama topola pogodnima za područje BiH preporuča za određena staništa ove topole, s obzirom na njihove ekološke uslove, proizvodnost i otpornost: 1-214, robustna topola, 1-154, 1-45/51, pozna topola-serotina, osječka topola- marilandica. Zatim se daju upute o izboru sadnog materijala. Opsežnije i metodički su razmotreni glavni tipovi uzgoja topola: namjenske plantaže, savremene plantaže, šumske sastojine, drvoredi pokraj vodotoka i vedoprivrednih objekata, drvoredi uz putove i pruge, u seljačkim domaćinstvima. U uputama o tehnici rada pisac ističe da se ne smije izostaviti nijedna faza propisana za odgovarajući način uzgoja. Te faze rada sažeto su opisane u sedam poglavlja: općenito, manipulacija sadnicama, prethodna obrada tla, prethodno đubrenje, sadnja, njegovanje i postupci zaštite. Na kraju svega nalazi se »Kalendar radova« za svaki mjesec. Preporučujemo tu publikaciju svima uzgajačima topola. Trebalo bi provesti agitaciju i propagandu da tu knjižicu nabave seljačka domaćinstva u krajevima u kojima postoje mogućnosti za proizvodnju topolovine. J. Šafar D i k i ć S., Jovančević M. i Panov A.: PRINCIPI I PERSPEKTIVE UNAPREĐIVANJA PROIZVODNJE ŠUMSKOG SJEMENA U BOSNI I HERCEGOVINI, Sarajevo 1965. (str. 78, 27 slika). Radovi prve faze podizanja kvalitetnih sastojina privedeni su kraju. Ta prva faza ie izbor sjemenskih baza i rajoniziranje korištenja sjemena. Sjemenske baze gotovo su isključivo sjemenske sastojine tj. sastojine koje će se prvenstveno koristiti za proizvodnju (sakupljanje) kvalitetnog sjemena odnosno, tačnije, sjemena s dobrim nasljednim svojstvima. Te sastojine koristit će se, bez sumnje, i za daljnju fazu osiguranja kvalitetnog sjemena, za uzimanje plemki potrebnih za osnivanje sjemenskih plantaža. Pored popisa sjemenskih baza i sjemenskih rajona za cijelu državu*, takvi popisi objavljeni su i za po * Predlog za Registar šumskih semenskih objekata Jugoslavije: I deo Četinari (Coniferae), Jugoslo vensko poljoprivredno šumarski centar, eBograd 1964. jedine republike. Za SR Bosnu i Hercegovinu taj materijal nalazi se u naslovu navedenoj publikaciji. Ova publikacija je, međutim, više nego samo popis sjemenskih baza i sjemenskih rajona, jer sadrži i kriterije i prikaz postupka izdvajanja ovih sjemenskih sastojina (a što se može primijeniti i u drugim slučajevima) te »upute« za proizvodnju šumskog sjemena. Prvi dio, kriteriji za izdvajanje i postupak izdvajanja sjemenskih sastojina, sadržan je u slijedećim dijelovima ove publikacije: I Dosadašnja proizvodnja i potrošnja šumskog sjemena u Bosni i Hercegovini (1. Proizvodnja šumskog sjemena i 2. Upotreba šumskog sjemena), II Solidna sjemenska baza kao preduslov za unapređivanje proizvodnje šumskog sjemena, III Izdvajanja sjemenskih sastojina, IV Broj, površina i lokacija sjemenskih sastojina, V Rejonizacija i upotreba šumskog sjemena. Drugi dio, proizvodnja šumskog sjemena, sadržana je u ovim dijelovima radnje: VI Gospodarenje izdvojenim sjemenskim sastojinama (1. Opća načela, 2. Mjere za povećanje prinosa sjemena, 3. Mjere za poboljšanje genetskog sastava sjemenskih sastojina), VII Proizvodnja sjemena u sjemenskim plantažama (1. Izdvajanje plus-stabala, 2. Kalemljenje pius-stabala, 3. Osnivanje sjemenskih plantaža, 4. Proizvodna sposobnost sjemenskih plantaža, 5. Važnost sjemenskih plantaža za Bosnu i Hercegovinu), VIII Sakupljanje šumskog sjemena i racionalizacija tog procesa, IX Trušenje sjemena četinjača, X Čuvanje šumskog sjemena. Ova publikacija sadrži, dakle, ustvari, sve što je potrebno za proizvodnju kvalitetnog sjemena, ona je udžbenik i priručnik za suvremeno sjemenarstvo šumarstva. Uz tekst se nalazi dobar fotomaterijal (S. Dikića, P. Fukareka, M. Jovančevića i C. Šilića), crteži (shema selekcije šumskog sjemena na genetskim osnovama, shematski prikaz osnivanja sjemenskih plantaža, neki suvremeni tipovi, svakako praktičnih, trusnica) te preglodna karta sjemenskih oblasti i područja. Područje Bosne i Hercegovine podijeljeno je u 3 šumsko-sjemenske oblasti sjevernu, srednju i južnu. Sjeverna ili I o- blast je brežuljkasto-ravničarska oblast sjeverne Bosne (sjeverno od linije Bosanski Novi—Banja Luka—Doboj—Gračanica —Zvornik), južna ili III obuhvaća degra |