DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 148 <-- 148 --> PDF |
dirani dio Krčkog područja (južno od linije koja obuhvaća Grahovsko i Livanjsko polje te južno od linije nešto sjevernije od Suice, Prozora, Konjica, Uloga i Gacka); ostale oko 2/3 površine čine srednjebosansku sjemenarsku oblast. Svaka oblast podijeljena je na po 2 područja i to na veću zapadnu i manju istočnu s graničnom linijom Samac—Gračanica—Kladanj— Olovo—Sarajevo—Konjic, a III na sjever no i južno tj. na toplije i na hladnije područje medunčevih šuma. Izbor sjemenskih sastojina zasada je izvršen samo za četinjače: ariš (0,5 ha — jedini nasad ove vrste u BiH-u), crni bor (345,5 ha), obični bor (358,5 ha), jelu (2025,5 ha) i smreku (947,5 ha). Navedene površine su ukupne, dok su reducirane oko 5G!´/o manje. Izbor sjemenskih sastojina listača nije vršen, jer Perspektivni plan šumsko-uzgojnih radova u Bosni i Hercegovini nije planirao upotrebu listača, ali autori smatraju, da su potrebne i sjemenske sastojine listača i to u ukupnoj površini od oko 200 ha (bukovih 80 ha), hrastovih 60 ha, crnojohovih i bijelojasenovih po 5 ha, javorovih 25 ha i jasenovih — crnog? — 25 ha ukupne površine, a reducirane za oko 3G°/o manje). Od ostalog materijala naglasiti mi je još pitanje lokacije trušnica. Autori smatraju, da ih je potrebno više, a manjih i to prvenstveno radi toga, da se može osigurati sigurnost provenijencije sjemena, a o čemu se do sada nije vodilo dovoljno računa. Uostalom, danas postoji već više tipova manjih, i prenosnih, trušnica od kojih npr. G. M. Saralidže-a trusi češere posve mehanički bez zagrijavanja (vidi skicu u ovoj publikaciji ili u skriptama Šumskog sjemenarstva Šumarske škole u Karlovcu, odnosno u časopisu Lesnoje Hozjastvo br. 12/61). Bez obzira na ograđivanje autora, da su pojedini zaključci samo orijentacione vrijednosti« (str. 5), ako se konstatacije i rezultati kako analiza tako i sinteza u ovom radu primijene u praksi (a na tu primjenu obavezuje i Opći zakon o proizvodnji i prometu sjemenskom robom) učinit će se znatan korak naprijed u osiguranju dobrih sastojina. A mjesto konstatacije, da će sjeme iz sjemenskih baza biti »znatno skuplje nego što je bilo u doba kada se sakupljalo bez nadzora« (str. 64), dakle da će i podizanje novih sastojina, pošumljavanje ili pomlađivanje, biti »skuplje«, bolje bi odgovarala, da će cijena sjemena, kao i cijena podizanja novih sastojina, biti realnija u odnosu na cijenu ostalih roba nego li je to danas. Naime, već je vrijeme, da mi sami ne naglašavamo, pa i u izvanšumarskim krugovima, da su radovi po šumljavanja skupi iako troškovi pošumljavanja i u težem Kršu iznose oko 400.000 din. po ha, a u terenski boljim uvjetima ni lOO.OOOdin. Troškovi pošumljavamja nisu visoki uspoređujući s troškovima drugih investicija kao npr. gradnje hotela, gdje trošak po 1 krevetu iznosi koliko i pošumljavanje najmanje 5 ha teškog terena. Rezultat komparacije bit će u korist naših radova i onda, ako se usporede i prihodi te budući troškovi (troškovi uzdržavanja i obnove). Zašto da podcjenjujemo vrijednost vlastitog rada! O. Piškorić Dr Stojan Pagon: ANTIBIOTSKE SUPSTANCIJE U BILJKAMA SA PODRUČJA DALMACIJE (Doktorska dizertacija). Doktor opće medicine Stojan Pagon, mikrobiolog Opće bolnice i ranije Vojne bolnice u Splitu s uspjehom je odbranio doktorsku disertaciju u novembru 1964. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njegov rad, koji se odnosi na istraživanja antibiotskih supstancija (fitoncida) u višim biljkama vrlo je interesantan, tim više što su obrađene minoge šumske vrste, uglavnom sa područja česmine te bijelog i crnog graba. U kratkom uvodu prikazana su nastojanja ruskih autora, koji su 1928. započeli sa svestranim obrađivanjem tog problema te izgotovili i prve ljekovite antibiotske preparate dobivene iz viših biljaka. U vezi sa prikupljanjem svježih biljnih uzoraka dat je kratak opis ispitivanog područja sa kartom biljno-geografskog rasčlanjenja Krša Jugoslavije na kojem su naznačena mjesta sa kojih su uzorci sabrani. Osim rijetkih iznimaka (Vel. Paklenica i planina Cincar) to je priobalni pojas i otoci od Zadra do Dubrovnika. Najviše pažnje posvećeno je samom laboratorijskom određivanju antibiotika u višem bilju. Prikazano je nekoliko metoda ruskih autora koje su upotrebljavane u početku samog ispitivanja. Kako su one medutim pokazale izvjesne nedostatke, autor je sastavio iz poznatih laboratorijskih tehnika vlastitu kvantitativnu metodu takozvanu »kombiniranu metodu«, kojom se određuju fitoncidi u hladnim sterilnim vodenim ekstraktima biljnog materijala. Antibiotsko djelovanje tih ekstrakata određuje se prema dva odabrana mikroorganizma, od kojih je jedan pred stavnik gram-pozitivnih kola (Staphylococcus aureus), a drugi gram-negativnih bacila (Escherichia coli). Ukoliko je djelovanje uopće izraženo, biljni ekstrakti djeluju u jačim koncentracijama baktericidno, a u slabijima bakteriostatski. Da bi |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 149 <-- 149 --> PDF |
kvantitativno određivanje bilo što preciznije, istovremeno sa spomenutim vodenim ekstraktima ispituje se baktericidno i bakteriostatsko djelovanje klasičnih antibiotika penicilina i streptomioina. Pomoću te usporedbe moguće je rezultat fitoncidnog djelovanja ispitivanih biljaka izraziti u ekvivalentu sa klasičnim antibioticima, koji u ovom slučaju služe kao mjera za jačinu baktericidnog i bakteriostatskog djelovanja. Ovom »kombiniranom metodom« pregledano je bilo 267 biljnih uzoraka, koji se odnose na 174 različite biljke. One su u disertaciji prikazane po porodicama, kojih ima 62 i u preko 8G´Vo pripadaju mediteranskim flornim elementima. U posebnoj tabeli su navedena i njihova nalazišta uz 4 priložene karte. Rezultati baktericidnog i bakteriostatskog djelovanja prikazani su tabelarno kod 96 uzoraka za penicilinski i streptomicinski ekvivalent što znači da 35.2´:l/o ispitanih biljaka pokazuje titoncidnu aktivnost, dok kod ostalih nema ni tragova antibiotika tipa penicilina ili streptomicina. Utvrđene količine fitoncida su uglavnom malene, pa tek 27 biljaka pokazuje ekvivalenat tipa penicilina iznad 10 jedinica i 7 biljaka ekvivalente iznad 100 gama streptomicina u 1 gr. biljne materije. Da bi se ipak na neki način pojačalo njihovo djelovanje, ekstrakti su podvrgnuti koncentraciji evaporacijom kod 37´1 C čime se je volumen smanjio za 8—10 puta a baktericidno djelovanje višestruko pojačalo. Usporedbom djelovanja između listova i plodova iste biljke, izrazito više fitoncida sadrže plodovi. Postoje indikacije, da su proljetni uzorci bogatiji na fitoncidima od ljetnih i zimskih. Za biljke sa izraženom fitoncidnom aktivnošću su prikazane ekološke karakteristike i date količinske procjene ukoliko bi ove došle u obzir za iskorištenje kao sirovinski materijal. U eksperimentalnom radu sa životinjama opisano je provjeravanje djelovanja vodenih ekstrakata biljaka, koje su u labora ci´lcano 3umactifv)f9 POSJETA ČEHOSLOVAČKOJ I POLJSKOJ Zajednica šumarskih fakulteta Jugoslavije, između ostalih, formirala je i »Odbor za fakultetska dobra« sa zadatkom da: torijskim pokusima pokazivale izrazitu aktivnost, pa su ti ekstrakti aplicirani na inficirane rane kod zečeva. Prethodno je bilo utvrđeno da su ekstrakti podnošljivi na parenteralnu primjenu. Ti su pokusi vršeni u usporedbi sa klasičnim antibioticima. Pokazalo se, da je zaštitno djelovanje fitoncida na inficirane rane kod zečeva u tom obliku neznatno, vjerovatno radi premalog sadržaja i nepročišćenosti primijenjenih vodenih ekstrakata. Na kraju disertacije je dat zaključak sa popisom upotrebi] ene literature. Ovaj rad gledan u sklopu problematike pošumljavanja i melioracije Krša je interesantan, jer je među ispitanim biljkama njih 80, koje su u tom pogledu značajne. Klasificirane po tipu uzrasta i po svojem fitoncidnem djelovanju prikazane su u tabeli: 11 o 0 ° 5 c Ö cg g Ss cSS g-s N p a u (DO V Stablo 23 V2 Manje stablo 4 2 Krupni grm 4 3 Grm 31 13 Manji grm 13 3 Ukupno 80 33 Kako se vidi iz gornje tabele antibiotsku aktivnost pokazuje 41.5ö/o vrsta što je oko Ö´/´o više od procenta svih ispitanih biljaka. Među ove spada Arbutus unedo, Quercus ilex, Pistacia terebinthus, Rhus coriaria, Ceratonia siliqua, Myrtus communis, Pinus pinaster, Erica sp. itd. Kod ovog ispitivanja, koje je trajalo 3 godine, surađivao je Institut za Jadranske kulture i melioraciju Krša u Splitu te Šumsko gospodarstvo u Zadru. D. Jedlowski — se upozna sadašnja organizacija i rad svih fakultetskih dobara u zemlji i pomogne njezino poboljšavanje — prostudira problematika iz oblasti: — statusa fakultetskih dobara — odnosa fakultet — dobro 621 |