DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 26 <-- 26 --> PDF |
izvoda domaće prateće industrije. Sa uvozom ovih proizvoda uvijek je bilo za tadašnje vrijeme razumljivih poteškoća, pa i taj momenat treba imati u vidu kod ocjene postignutih rezultata grane. Unazad nekoliko godina očiti su uspjesi napora na poboljšavanju kvalitete proizvodnje, posebno finalnih djelatnosti. Porast proizvodnje više je rezultat organizacijskih zahvata i sređenja unutarnje organizacije poduzeća. To potvrđuju podaci o stalnom razmjerno visokom porastu proizvodnosti rada u našoj grani. Razumljivo, bilo je rezervi, ali ima ih još i sada. Dosadašnje probleme rentabiliteta privređivanja grane rješavale su dobrim dijelom društvene olakšice. Dugo se ukazivalo da te mjere više štete nego što koriste grani, jer otupljuju oštricu borbe za otklanjanje suštinskih problema. U tim okolnostima došlo je do reforme, do izjednačavanja uslova privređivanja, u kojima će naročito teško biti upravo drvarskoj industriji. Ona je — u velikoj mjeri ne svojom krivicom — reformu dočekala organizacijski, tehnički i tehnološki nespremna za privređivanje na konkurentskoj bazi s razvijenom industrijom zemalja daleko siromašnijim na drvetu kao osnovnoj sirovini za preradu. I taj se momenat mora imati u vidu u zbivanjima koja se odvijaju i koja će slijediti. Naravno, drv. je industrija pozdravila reformu, jer u njoj ipak, uz sve poteškoće, vidi svoju punu šansu. Osnovni uslovi razvoja su tu, iskustvo je stečeno. Radi se samo o neophodnim sredstvima, a njih će morati biti. Re;forma će investicijska ulaganja i u preradi drveta usmjeravati tamo gdje je najprobitačnije. Time će u velikoj mjeri doprinijeti brzoj ekonomskoj konsolidaciji grane. Orijentacijska sagledavanja sadašnjeg stanja ukazuju na to da jedan dinar deviznog ulaganja daje preko tri dinara povećani izvoz. Društvo će nesumljivo reagirati pozitivno na ove mogućnosti. Sve u svemu, dosadašnji razvoj grane je ipak solidna osnova za snažan općenito kvalitetni skok grane u privredi Republike. Otvorene su mogućnosti za jači prodor na šira svjetska tržišta, gdje nam je — s obzirom na sirovinske mogućnosti — s pravom mjesto. Kooperativne mogućnosti nisu još ni otvorene, a za njih ima velikih izgleda. Sadašnji nivo razvoja i grane u cjelini i pojedinih djelatnosti zahtijeva daleko intenzivnija vlastita istraživanja razvojnih mogućnosti. I za ovu neophodnost postoje svi uslovi. Manjka samo veće i svestranije sagledavanje tih potreba po privrednim organizacijama. Nadati se je da će reforma i u tom pogledu blagotvorno djelovati. Kroz dosadašnji razvojni put sazrijevala su i sagledavanja nužnosti koncentracije snaga koje su od presudnog značaja za postizavanje boljih privrednih rezultata. I u tom pogledu treba ubrzo očekivati konkretne rezultate. To u jednakoj mjeri vrijedi za zbivanja u grani, kao i za odnose sa šmmarstvcm. Neophodnost jedinstva i sinhronizacije razvojnih planova sirovinske baze i njene preradbene industrije potrebna je sada više no ikad. Razvo j šumarstva i prerade drveta došao je potpuno u fazu pune međusobne ovisnosti i uslovljenosti. Svi drugi modenti su sporednog značaja i moraju biti podređeni zajedničkom cilju. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 25 <-- 25 --> PDF |
ovom području za sada, naravno, veoma skromna i napori su usmjereni na svladavanje brojnih poteškoća, vezanih na što uspješniju zamjenu klasičnih materijala i utvrđivanje prednosti novih, kako u kompletnoj izvedbi stambenog objekta, tako i u kooperativnim odnosima sa uobičajenim sistemima građenja. I jedan i drugi vid proizvodne orijentacije ima zaista realne razvojne mogućnosti i na domaćem i na stranom tržištu. Utoliko više zaslužuje i treba intenzivnija i svestranija istraživanja. Najjaču proizvodnju u ovoj djelatnosti ima sada SR Bosna i Hercegovina. Krajem 1964. godine ona je oko 4,5 puta veća od proizvodnje u SR Hrvatskoj. Po obujmu proizvodnje u građevnoj stolariji nalazimo se na trećem mjestu, iza SR Srbije i SR Slovenije, koja s obzirom na daleko povoljniju strukturu sirovine ima najveću proizvodnju ove vrsti, cea 85% veću od proizvodnje u našoj Republici. Karakteristično je da u ovoj djelatnosti naši proizvodni kapaciteti ne predstavljaju savremena, visoko mehanizirana i specijalizirana industrijska postrojenja, čije su inače odlike veoma velika proizvodnja i visoka produktivnost. Za sada građevna stolarija nije predmet značajnijeg izvoza drv. industrije naše Republike. Buduća gotovo neograničena sirovinska baza mekih lišćara može i na ovom području prerade, uz odgovarajući način i intenzitet impregniniranja, dati neslućene mogućnosti. Ostala proizvodnja U ostalim djelatnostima grane razvoj je kroz proteklih đvadest godina tekao različitim intenzitetom. Neke od njih su također novijeg vremena — proizvodnja radio i televizijskih kutija, raznog športskog pribora, lamelirani parket i niz drugih finalnih proizvoda. Njihova proizvodnja, razumljivo, naglo raste u skladu s porastom potrebe na ovim proizvodima. Svi su oni našli odgovarajuće mjesto i u listi izvoznih proizvoda grane, pod identičnim okolnostima koje su karakteristične i za ostale proizvode. Taj se momenat naročito odnosi na proizvodnju radio i televizijskih kutija, te na proizvodnju raznog športskog pribora, dakle, na proizvode kod kojih je izvanredno oštra konkurencija na vanjskim tržištima. Naša puna, ali inače moguća afirmacija ovisi opet jedino o što bržem uspostavljanju istih proizvodnih uslova vanjske konkurencije. Neke od ranije značajnih djelatnosti gube iz godine u godinu svoje mjesto u ukupnoj proizvodnji grane ne samo zbog naglog rasta ostalih, nego i zbog stvarnog količinskog smanjenja obujma njihove proizvodnje. Među njima su proizvodnja vegetabilnih štavila i nekih derivata suhe destilacije drveta. Tu je proizvodnju više nego uspješno nadomjestila proizvodnja sintetskim putem. Proizvodnja šibica je u najnovije vrijeme i kod nas proširila svoj asortiman. Osječka tvornica je instalirala postrojenje za proizvodnju šibica na bazi kartona. Donekle je modernizirana i proizvodnja klasičnog sistema, tako da je obujam proizvodnje počeo cd 1963. godine opet jače rasti. ZAKLJUČAK Razvojna stremljenja drvarske industrije Republike kroz zadnjih nekoliko godina dovela su do izbalansirane situacije između primarne, polufinalne i finalne prerade. To nije bio slučaj u ranijim periodima, zbog čega su i poteškoće bile veće. No, kroz cijelo poslijeratno vrijeme suočavala se prerada drveta sa pomanjkanjem, nezadovoljavajućem kvalitetom i veoma visokim cijenama pro |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 22 <-- 22 --> PDF |
iiička i tehnološka opremljenost ove djelatnosti u našoj Republici nalazi osjetno ispod sadašnjeg nivoa pilanske prerade u SR BiH i SR Sloveniji. Rentabilnost ove proizvodnje u Republici rezultira iz niske cijene osnovne sirovine i niskih osobnih dohodaka. Rekonstrukcije su neophodne zbog toga da se pilanska prerada na vrijeme pripremi za momenat nastupa potpune normalizacije spomenutih odnosa u privređivanju, na kojoj upravo inzistira reforma. Rekonstrukcije su i vremenski utoliko potrebnije, jer će problemi rentabiliteta u novim uslovima biti jednako teški, kao što je to slučaj i u zemljama s čijom se konkurencijom u rezanoj gradi susrećemo na međunarodnom tržištu. Problem optimalne mogućnosti razvoja pilanske prerade u SR Hrvatskoj predmet je posebnog izučavanja, na kome intenzivno radi Institut za drvo u Zagrebu, zajedno sa zainteresiranim privrednim organizacijama drv. industrije Republike. Od te studije se očekuje odgovor na nekoliko ključnih pitanja daljnjeg razvoja ove djelatnosti u Republici. Među njima i na ova: — koje su to optimalne veličine preradbenih kapaciteta u odnosu na raspoloživu sirovinu, i njenu prostornu dislociranost, — gdje bi bile približne lokacije tih preradbenih postrojenja, u odnosu na ekonomiku transporta osnovne sirovine, pretežnu potrošnju rezane građe, te druge činioce koji utječu na izbor najpovoljnije lokacije, — koja tehnološka oprema najbolje odgovara za preradu raspoložive količine drvne mase po ekonomičnosti iskorištenja osnovne sirovine i općem rentabilitetu prerade, — koji tehnološki sistemi daju najveći ekonomski efekat u ovoj preradi i si. Ako bi se daljnja ulaganja u rekonstrukcije pilanskih postrojenja vršila na osnovu rezultata ove studije sigurno bi i rezultati toga bili barem ravni onima koji se postizavaju u zemljama s razvijenom drvarskom industrijom. S obzirom da je i pristup ovom problemu ekonomski svestraniji u odnosu na domaću sirovinu, realno bi bilo očekivati i veće rezultate. Proizvodnja furnira i raznih vrsta ploča Kao što je naprijed rečeno, raspoložive količine kvalitetne sirovine kapacitirale su uz pilansku preradu i proizvodnju šperploča i proizvodnju plemenitog furnira. Za relativno kratko vrijeme i jedna i druga proizvodnja će u današnjoj količini biti nedovoljna za domaće reprodukcione potrebe. Orijentacija na iskorištenje egzotičnog drveta u jednom i drugom slučaju bila je do sada neznatna i sporadična, a da za to nije bilo opravdanih razloga, čak ni sa deviznog stanovišta. Zbog toga su bila sasvim na mjestu nastojanja da se barem jedno postrojenje (Rijeka) usmjeri na znatnije iskorištenje odgovarajućih egzota u proizvodnji šperploča i za proizvodnju plemenitog furnira iz traženih vrsta drveta ove provenijencije. Sto nije učinjeno do sada, treba ostvariti što prije u idućem periodu. No, ostalo je neiskorišteno ili nedovoljno iskorištavano drugo, široko područje proizvodnje ostalih vjcštačkih ploča — vlaknatica i iverastih ploča. U Republici ne postoji ni jedna tvornica ploča vlaknatica, a proizvodnja iverastih ploča je tek počela. U svim slučajevima proizvodnje šperploča i iverica, pa i plemenitog furnira, radi se o razmjerno veoma malenim kapacitetima, koji se — izuzev kod proizvodnje furnira (za sada) — stalno bore sa problemima vezanim za rentabilitet njihove proizvodnje. 494 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 21 <-- 21 --> PDF |
SR Hrvatska 41% SR Srbija 47´% SR Slovenija 44´% SR Bosna i Hercegovina 42´% SR Makedonija 68% SR Crna Gora 52% U međuvremenu su vršena najnužnija ulaganja da ne dođe do pada proizvodnje i situacija je popravljena, no ne toliko kao u drugim republikama. Otuda i nezadovoljavajuće stanje odnosa radne snage prema nivou ukupne proizvodnje. On je kod nas osjetno nepovoljniji nego što je to u drv. industriji SR Srbije, a pogotovu SR Slovenije. KARAKTERISTIČNOSTI RAZVOJA POJEDINIH DJELATNOSTI GRANE Pilanska prerada Poslijeratni razvoj pilanske prerade pratile su značajne promjene u sirovinskim okolnostima. One su se očitavale u stalnom pogoršavanju kvalitetne strukture raspoložive oblovine lišćara. Kako je raslo iskorištenje sirovine u proizvodnji plemenitog furnira raznih vrsta lišćarskog drveta i upotreba bukovine u proizvodnji šperploča, ostajalo je pilanskoj preradi toliko manje ove kvalitetne sirovine. Podsjetimo li se da je proizvodnja plemenitog furnira od 2.800 m:! u 1939. godini narasla na 5.000 m3 u 1964. godini, a proizvodnja šperploča od 9.000 m3 na gotovo 17.000 m3 u istom periodu, zatim da izvjestan dio raspoložive sirovine republike podmiruje rastuće kapacitete u drugim republikama, može se potpuno sagledati spomenuta sirovinska problematika u pilanskoj preradi. Daljnje otežavajuće okolnosti u razvoju ove djelatnosti odnose se na u početku napomenuto zatečeno stanje u strukturi drvne zalihe neposredno pqslije rata. Veliki nesrazmjer dobnih razreda, posebno u površinama šuma zrelih za sječu, zahtijeva intenzivnije zahvate u mlađe sastojine, koje — razumljivo — daju tanju oblovinu. Jedan i drugi momenat je nesumnjivo imao znatan utjecaj na postotak iskorištenja u preradi raspoložive sirovine. Napori poduzeća bili su usmjereni na iznalaženje odgovarajućih rješenja, koja bi omogućila podmirivanje neophodnih potreba na rezanoj građi. Iako iz već spomenutih razloga nisu poduzete sve inače moguće mjere za razvoj grane u cjelini, pa tako ni na području pilanske prerade, učinjeno je barem toliko da je zadržan, čak nešto i povećan, postotak iskorištenja raspoložive sirovine. To još u situaciji osjetnog smanjenja prerade četinjača, koje — kao što je poznato — daju prilično veći randman po jedinici sirovine. Kao što je vidljivo iz tabele koja prikazuje dinamiku promjena u strukturi drv. industrije Republike, pilanska prerada, uz proizvodnju namještaja, predstavlja još uvijek jednu od dominantnih djelatnosti grane. Unatoč toga, njenom razvoju u pogledu tehničke opremljenosti, a kroz to i mogućem rentabilitetu proizvodnje nije poklanjana dovoljna pažnja. Dobar dio razloga tome leži u suprotnostima činjeničnog stanja i investicijskih koncepcija Jugobanke, kojima se preferiraju devizna ulaganja za neposredno povećanje izvoza. S obzirom da ulaganja u rekonstr. pilan. postr. manjim dijelom rezultiraju neka značajnija povećanja izvoza, banka je za njih malo zainteresirana. Iz tih se razloga tch |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 18 <-- 18 --> PDF |
ricda. Rezultat ove širine je činjenica, da danas u priličnom broju djelatnosti, posebno onih na području primarne prerade drveta, imamo najveći broj proizvodnih kapaciteta na istu količinu proizvoda, odnosno po poduzeću najmanju proizvodnju. Evo samo nekoliko uporednih pokazatelja po republikama za neke značajnije proizvode u 1964. godini (u % proizvodnje): m: 1 po SR SR SR SR pod´.: izeću B i H Hrvatska Slovenija Srbija rezana građa četinjara 98 43 100 — rezana građa bukve 218 143 100 61 rezana građa mekih lišćara — 78 — 100 šperploče 196 117 100 125 iveraste ploče 112 97 100 74 spavaće sobe 33 28 100 80 kombinirane sobe 102 101 100 125 kuhinje 22 50 100 89 komadni namještaj krupni 76 43 100 41 građevna stolarija 32 65 100 37 kuće, barake i dijelovi 254 105 100 48 Nema sumnje da su ovi momenti imali, a da imaju još i sada, znatan utjecaj na rentabilnost proizvodnje, osobito u djelatnostima više faze obrade drveta, gdje su i investicijska ulaganja bila osjetno veća. U sklopu svih ovih i niza drugih razvojnih okolnosti treba istaći činjenicu, da je u predratnom periodu najvredniji dio drvne mase lišćara bio toliko pretjerano eksploatiran u otvorenim šumskim područjima, da je u periodu obnove ratom opustošene zemlje trebalo u isto vrijeme obnavljati postojeće kapacitete i podizati nove, a za jedne i druge otvarati nova šumska područja, u pravilu mnogo udaljenija i sa inače slabim dostupnim komunikacijama. U to 60´%, da bi već u 1947. godini palo na cea OS0/!), iako je pilanska prerada porasla za preko 30%! Daljnje promjene u strukturi prerade drv. industrije, u inače karakterističnim godinama razvojnog ciklusa grane, pokazuje slijedeća tabela: 1939. 1947. 1950. 1951. 1953. 1956. 1960. 1964. Rezana građa 60,3 58,0 57,2 55,7 53,0 43,1 33,0 27,6 Furniri i ploče 14,3 11,0 7,6 7.3 7,5 8,4 11,0 11,6 Ambalaža 2,0 3.4 3,0 3,2 3.4 4.2 2.9 1,8 Namještaj 4.0 9,3 11,6 15,5 14,7 19,9 26,1 33,7 Kuće i građevna stolarija 0,6 1,6 7,9 4,2 1,3 1,8 3,6 7.2 Parket 2.3 2,9 1,8 2,0 2,6 2,7 3.1 1.8 Štavila 8,6 6,0 3,3 4,7 5,2 4.8 3,7 1,3 Ostalo 7,6 7.8 7,6 7,4 12,3 15,1 16,6 15,0 Ukupno: 100 100 100 100 10O 100 100 100 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 17 <-- 17 --> PDF |
MEHANIČKA PRERADA DRVA SR HRVATSKE 1945—1965. Ing. BOŽIDAR MAĆEŠlC OSNOVNE ZNAČAJKE RAZVOJA GRANE U CJELINI Raspoloživa drvna masa Republike predstavlja 20% ukupne jugoslavenske drvne zalihe. Po tome učešću SR Hrvatska se nalazi na trećem mjestu u SFRJ razmjerima, iza SR BiH sa 30% i SR Srbije sa 22%. Po šumovitosti je nešto iznad jugoslavenskog prosjeka. Polazeći od ovih sirovinskih karakteristika i činjenice da je Jugoslavija po drvnoj zalihi treća zemlja u Evropi — iza Švedske i Finske — drv. industrija Hrvatske je imala i ima neosporne uslove za puni industrijski razvoj. U dvadesetogodišnjem poslijeratnom periodu povećana je ukupna industrijska proizvodnja grane za 4,3 puta u odnosu na 1946. godinu, ili za 3,6 puta prema proizvodnji u 1939. godini. Poređenje ovog porasta proizvodnje sa razvojem ostalih grana pokazalo bi osjetno slabiji razvojni trend drvarske industrije (elektroenergija 7 puta, proizvodnja i prerada nafte 35 puta, isto toliko i elektroindustrija, crna metalurgija 143 puta, metalna i papirna industrija 8 puta, kemijska industrija 17 puta, prehrambena industrija 5 puta — sve u odnosu na 1939. godinu). To zbog toga što je jedna od najznačajnijih djelatnosti grane i dugogodišnji pretežni nosilac njene ukupne proizvodnje — pilanska prerada — i u predratnom periodu bila veoma razvijena. U 1939. godini bila je 53% manja nego u 1964. godini. Izuzme li se učešće pilanske prerade u ukupnoj proizvodnji drv. industrije, onda porast ostale proizvodnje iznosi 6,7 puta. Velike disproporcije općeg privrednog razvoja Jugoslavije u periodu neposredno pred drugi svjetski rat, a u njemu — naravno — i industrijskog razvoja, zahtijevale su ogromne napore zajednice nakon Oslobođenja, da se razlike što prije svedu na snošljive i zadovoljavajuće odnose. Te okolnosti su bile osnovni razlog neravnomjerne razvojne dinamike industrijskih grana, a time i sadašnjeg nivoa drv. industrije. U odnosu na domaće sirovinske mogućnosti postignuti su gotovo maksimalni proizvodni rezultati na području pilanske prerade, proizvodnje plemenitih furnira i šper ploča. Što više, proizvodnja šperploča na bazi bukovine prelazi realni kvalitetni sirovinski potencijal Republike. U ostalim djelatnostima to u glavnom nije bio slučaj. Koliko god iz poznatih spomenutih razloga nužnosti forsiranja razvoja drugih industrijskih grana u proteklom periodu možemo biti zadovoljni ukupnim proizvodnim dostignućima drv. industrije, treba istaći širinu investicijskih usmjeravanja kao negativnu značajku ovog razvojnog pe 489 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Krajem 1964. godine učešće pojedinih republika u proizvodnji namještaja je slijedeće: SR Bosna i Hercegovina 13,8% SR Crna Gora 0,9% SR Hrvatska 21,7% SR Makedonija 3,0% SR Slovenija 26,6% SR Srbija 34,0%. Naša današnja pozicija u proizvodnji namještaja posljedica je u prvom redu nedovoljne orijentacije na specijalizaciju proizvodnje. Usprkos očitih rezultata učinjenih nastojanja svake pojedine tvornice na sužavanju asortimana proizvodnje, nije postignuto ono što se na ovom području moglo učiniti. Problem je u neorganiziranom domaćem tržištu, a kroz to u bojazni da se proizvodnja neće moći plasirati. Mjesečne i periodične oscilacije u proizvodnji furniranog namještaja još su uvijek veoma visoke. Unatoč razmjerno visokog učešća u izvozu namještaja Jugoslavije (nešto preko 35%), poteškoće su, u odnosu na realnost još većih mogućnosti, osim već spomenutih, i u tome što tehnička opremljenost postojećih tvornica u znatnoj mjeri zaostaje za njihovim neposrednim konkurentima na svjetskom tržištu. Krajem 1964. godine bile su u rekonstrukciji svega dvije naše tvornice namještaja (Osijek i Ravna Gora). No i ta rekonstrukcija nije bila potpuna. Još uvijek ne mogu primati sve vanjske narudžbe u pogledu kvalitetnih zahtjeva, jer ne raspolažu potrebnom opremom. Činjenica je da sticajem ovih okolnosti nije postignut onaj stupanj kvalitetne proizvodnje, koji omogućava izvoz iz redovne, normalne proizvodnje. Taj do sada neriješeni krug međusobno vezanih problema moguće je uspješno prekinuti prvenstveno neophodnim investicijskim intervencijama. U tom slučaju otpada razlog nemogućnosti kvalitetne proizvodnje koju traži vanjsko tržište. Pitanje rentabiliteta proizvodnje je onda unutarnji problem tvornice. Sada više ne postoji problem deviznog osiguranja za razni reprodukcijski materijal, kao što je to do nedavna bilo, čime je uklonjena znatna poteškoća. Ako je riješeno pitanje kvalitete i problem uklapanja u cijene na vanjskom tržištu, onda ni izgledi za plasman proizvoda proizvedenih u novim uslovima ne bi smjeli predstavljati ozbiljnije poteškoće. Kretanje porasta potrošnje ovih proizvoda u svijetu to očigledno potvrđuje. Mogućnost proizvodnje zaista širokog asortimana proizvoda ove djelatnosti olakšava postojeću situaciju brojnosti proizvodnih kapaciteta. Taj momenat nije u proteklom periodu dovoljno iskorišten, zbog čega nikad nismo imali zadovoljavajući izbor funkcionalnih proizvoda koji bi odgovarali razvoju naše stambene stvarnosti. Poblemu kreiranja nije ni izdaleka poklanjana dovoljna i dužna pažnja. I taj nam je propust onemogućio postizavanje boljih izvoznih rezultata. S neophodnošću otklanjanja i ovih slabosti treba najozbiljnije računati želimo li do kraja iskoristiti sve proizvodne mogućnosti u idućem periodu razvoja ove prespektivne djelatnosti. Proizvodnja kuća, baraka i građevne stolarije Proizvodnja montažnih stambenih kuća predstavlja novu vrst proizvodne djelatnosti u grani. U svijetu je ova proizvodnja već postigla punu afirmaciju i razvila veoma interesantnu proizvodnu tehnologiju. Naša su dostignuća na |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 23 <-- 23 --> PDF |
S obzirom da je u proizvodnji i vlaknatica i iverica preferirana sirovina mekog drveta (zbog težine ploča), trebala je i prije i u većoj mjeri doći do izražaja koordiniranost napora šumarstva i prerade drveta na širenju sirovinske baze mekih lišćara u inače izvanrednim stojbinskim i klimatskim uslovima. Umjesto toga došlo je do podizanja dvaju kapaciteta iverica u području četinara, čime je u daljoj mjeri otežan i onako nepovoljan odnos i učešće četinjarskog drveta u proizvodnji celuloze i mogućeg oplemenjivanja velikih količina proizvedene celuloze iz drveta lišćara. Od jednog, stvorena su dva problema, na čijem hitnom rješavanju treba intenzivno raditi. Proizvodnja ambalaže od drveta Nema sumnje da je razvojem proizvodnje ambalaže na bazi papira i plastičnih masa došlo do odgovarajuće preorijentacije i u proizvodnji drvne ambalaže, kako u izboru vrsta drveta, tako i na području njene namjene. Došlo je i do još jedne promjene. Umjesto velike i svestrane potražnje na drvnoj ambalaži, nastupio je period kad je ova vrst proizvodnje u većoj mjeri počela tražiti nove korisnike. Interes za ovu vrst proizvodnje počeo je najviše slabiti u našoj Republici, iako zato nema sirovinskog opravdanja. U svijetu je ionako došlo do sve veće upotrebe lišćarskog drveta u proizvodnji drvne ambalaže za različite potrebe, za koje još nema izgledne supstitucije drugih materijala. Ova je proizvodnja u mnogim zemljama razvijena do veoma visokog stupnja mehaniziranosti, pa prema tome i zadovoljavajućeg rentabiliteta. Radi se, svakako, o masovnoj proizvodnji, proizvodnji koja prerađuje barem 40.000 m3 oblovine na jednom preradbenom postrojenju. Može se mirne savjesti reći da je velika šteta što se o tim novim sistemima proizvodnje kod nas ne vodi dovoljno računa. Rastuće potrebe i u zemlji i na vanjskim tržištima su više nego realna baza za jači razvoj ove djelatnosti. Proizvodnja bačava količinski oscilira više od svih ostalih djelatnosti grane. U odnosu na ostalu drvnu ambalažu to je i razumljivo, jer su potrebe na njoj u velikoj mjeri ovisne i o količinama godišnjeg uroda raznog voća i povrća. S tehnološke strane, to je proizvodnja kod koje ustvari i nije dolazilo do promjena na području unapređenja proizvodnje. Proizvodnja namještaja Među glavnim djelatnostima grane u Republici razmjerno je najveći porast zabilježila proizvodnja namještaja. U 1962. godini ona preuzima vodeću ulogu u ukupnoj proizvodnji grane i stalno će je dalje povećavati. Od svršetka rata, pa do 1954. godine ukupna proizvodnja namještaja bila je najjača u našoj Republici. Slijedeće godine preuzima vodstvo industrija na^ mještaja Slovenije. Godine 1962. na prvom je mjestu proizvodnja namještaja u SR Srbiji, a isto tako i 1964-te. Kretanje učešća SR Hrvatske u ukupnoj proizvodnji namještaja zadnjih pet godina bilo je slijedeće: 1960. godine 26,6% 1961. godine 25,4% 1962. godine 25,2% 1963. godine 23,1% 1964. godine 21,7% |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 20 <-- 20 --> PDF |
PROIZVODNJA PO GLAVNIM DJELATNOSTIMA U 1964. GODINI Kuće i Parket Rezana građa Ploče i furnir Ambalaža Namještaj građev. stolarija i brod. pod Ostalo Bosna i Hercegovina Crna Gora 32,9 3,8 32,5 4,8 24,8 0,5 13,8 0,9 19,5 2,8 23,9 3,0 9.9 0.6 Hrvatska 26 0 19,5 17,4 21,7 18,3 38,7 25,1 Makedonija Slovenija Srbija Ukupno 2,3 27,3 7,7 100,0 2,3 25,9 15,0 100,0 5,5 33,5 18,3 100,0 3,0 26,6 34,0 100,0 3,8 32,4 23,2 100,0 2,5 21,6 10,3 100,0 1,6 36,7 26,1 100,0 Iz prednjih tabela je vidljivo da je po ukupnoj proizvodnji drv. industrija Hrvatske još uvijek na drugom mjestu u SFRJ razmjerima, ali je sada sa veoma malom razlikom slijede SR Srbija i SR Bosna i Hercegovina. Odnos između ukupnog nivoa proizvodnje naše Republike i SR Bosne i Hercegovine ostao je isti na početku i na kraju 20-godišnjeg razvoja. Nakon prvih pet poslijeratnih godina nivo ukupne proizvodnje u našoj Republici bio je dostigao proizvodnju Slovenije, a koncem 1956. godine bio je čak i nešto viši. No, tada počinje nagli razvoj finalnih djelatnosti u SR Sloveniji, a naročito u SR Srbiji. U prikazu općih razvojnih dostignuća drv. industrije u SR Hrvatskoj potrebno je istaći još nekoliko pokazatelja koji karakteriziraju značaj i mjesto ove grane u industriji Republike. Drv. industrija SR Hrvatske zapošljava nešto ispod 10´%* ukupno zaposlenih radnika u industriji Republike. Po ovom kriteriju nalazi se na četvrtom mjestu među industrijskim granama. Po visini narodnog dohotka nalazi se na 6 mjestu* u Republici, a na prvom mjestu drv. industrije Jugoslavije. Po visini društvenog proizvoda, drv. industrija je na petom mjestu industrijskih grana Republike. Visinom ukupnog izvoza drv. industrija zauzima stalno drugo mjesto u industriji SR Hrvatske, a po deviznom efektu je konstantno na prvom mjestu. Učešće drv .industrije SR Hrvatske u ukupnom izvozu drv. industrije SFRJ iznosilo je u 1964. godini 32´%. To je znatna obaveza u odnosu na proizvodne proporcije po republikama, ali u toliko i ispravnija orijentacija za osiguranje plasmana industrijskih proizvoda u idućem periodu proizvodne ekspanzije finalnih djelatnosti. Treba istaći da je učešće finalnih proizvoda u ukupnom izvozu grane dostiglo 35% izuzme li se izvoz pietarskih proizvoda i olovaka. Mogućnosti su, naravno, osjetno veće, ali vezane za neophodno osposobljavanje ovih djelatnosti u pogledu tehničke opremljenosti i primjene savremenih tehnoloških koncepcija, identičnih vanjskim dostignućima. Koliko se u tom pogledu bude napredovalo, rast će i izvoz. Na ove zabrinjavajuće okolnosti najbolje ukazuje stanje opremljenosti drv. industrije u odnosu na druge grane. Po raspoloživim podacima iz 1960. godine*, tadašnja je vrijednost opreme drv. industrije SR Hrvatske bila najniža među svim ostalim republikama, kako je to vidljivo iz slijedećeg pregleda: * Statistički godišnjak 1965. g. * Industrija 236 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Inače, razvoj proizvodnje ovih grupacija u naznačenim godinama kretao se ovako (1964 = 100): Index 1939. 1947. 1950. 1951. 1953. 1956. 1960. 1964. 64/39 Rezana građa 59,3 77,3 122.2 100,4 82,1 76,4 84.2 100 169 Furnir i ploće 33,4 34,9 38,8 31,0 27,7 35,4 66,4 100 299 Ambalaža 29,8 67,6 95.0 88,4 79,7 113,0 110,3 100 336 Namještaj 3,3 10,1 20,4 23,1 18,7 29,1 57,8 100 3030 Kuće i građevna stolarija 2.3 8,3 65.2 28,7 7,5 12,0 32,8 100 4348 Parket 20,1 33,3 34,8 31,1 34.8 42,7 78,3 100 498 Stavila 172,7 162,3 144,1 172,8 165,0 175,4 191,0 100 58 Ostalo 15,7 22,0 33,9 27,9 39,6 55,6 88,5 100 636 Ukupno grana 27,9 36,4 57,8 48,9 40,0 45,5 70,3 100 358 Godine 1951. i 1953. prikazane su zbog toga što predstavljaju dva posebno karakteristična momenta u poslijeratnom razvojnom periodu grane. 1951. godine došlo je zbog smanjenja obujma sječa, a odmah zatim i zbog prelaza na privredni račun u poslovanju poduzeća, do privremenog smanjenja proizvodnje. 1953. godina je za drv. industriju po proizvodnji najslabija u ovom periodu ekonomske konsolidacije. Godina 1954. je već za 6,7% bolja, tako da nakon porasta za daljnjih 6,3% u 1955. godini i istog nivoa u 1955. godini počinje konstantni porast ukupne proizvodnje do danas. U ovom općem pregledu 20-godišnjeg razvoja drv. industrije SR Hrvatske, sigurno su od interesa i upoređenja identičnih kretanja u drugim našim republikama, u istim vremenskim periodima. Te odnose pokazuje slijedeća tabela*: S R 1939. 1947. 1950. 1951. 1953. 1956. 1960. 1964. Bosna i Hercegovina 100 73 138 130 127 135 211 354 Crna Gora 100 240 280 273 307 320 483 1120 Hrvatska 100 131 207 175 143 163 252 358 Makedonija 100 157 344 348 360 440 1059 1543 Slovenija 100 102 157 104 99 118 209 342 Srbija 100 130 249 214 174 206 425 760 SFRJ 100 106 176 146 131 150 258 420 Odnose ukupne industrijske proizvodnje grane po republikama u 1939. i 1964. godini, kao i odnose po značajnijim djelatnostima u 1964. godini poka.zuju slijedeće dvije tabele: UKUPNA PROIZVODNJA S R 1939. 1964. Bosna i Hercegovina Crna Gora 24,9 0,8 21,2 2,2 Hrvatska 26,5 22,8 Makedonija Slovenija Srbija 0,7 35,0 12,1 2,7 28,8 22,3 UKUPNO 100,0 100,0 Industrija 81,357 |