DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 46 <-- 46 --> PDF |
O 20-GODIŠNJICI SLUŽBE UREĐIVANJA ŠUMA Ing. DRAGO MAJER Potreba službe uređivanja šuma izvire iz zakonskih propisa o gospodarenju šumama — »kao dobrom od općeg društvenog interesa« — jer su šume i šum. zemljišta osnovna sredstva (Cl. 1. Osnovnog zakona o šumama, St. br. 26/65). Sume se moraju održavati i obnavljati tako, da se trajno očuva njihova vrijednost i osigura trajnost i stalno povećanje prirasta i prinosa, kao i njihove opće korisne funkcije (gospodarenje šumama čl. 2.), te da se ostvari njihova namjena (prirodne, zaštitne i s posebnom namjenom, čl. 3.). Šumama se gosopdari na osnovu šum. privredne osnove, a ovom se moraju propisati mjere, kojima se osigura održavanje i obnova šuma, kao i mjere, kojima se unapređuju šume i šumska proizvodnja (čl. 14). U svrhu evidencije o stanju i promjenama u šumama ustanovljuje se katastar šuma, koji treba da sadrži podatke o površini, drvnoj masi, prirastu, prinosu i tehničkoj opremljenosti šuma, kao i o promjenama koje u njima nastanu (čl. 17). Šumsko privredna osnova je osnova za dugoročno gospodarenje šumama u kojoj je prikazano stanje šuma i određeni ciljevi gospodarenja, vrsta i opseg radova, mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja kao i ekonomskofinancijska osnova gospodarenja (čl. 25). Šumsko privrednom osnovom mora se odrediti minimalni opseg radova na gajenju šuma i minimalni opseg sječa, u skladu sa zakonom (čl. 25). Za sve šume moraju postojati šum. privredne osnove, ako na osnovi zakona republike nije drukčije određeno. Odredbe šumsko privredne osnove su obavezne (čl. 26). Šum. privredne osnove donose organizacije koje gospodare šumama, a odobravaju ih nadležni organi Opć. skupštine (čl. 27). Iz citiranih zakonskih propisa nužno se nameće obavezni zaključak: Šumsko- privredne osnove donose organizacije, koje gospodare šumama, propisi (snova su obavezni, nadzor nad izvršenjem propisa vrši šum. inspekcija (čl. 51, 55/2) uz određene sankcije (čl. 57/5, čl. 59/1, 5, 6, 7, 9, čl. 60/1). Iz citiranih zakonskih propisa, te postojećih uputstava za uređivanje šuma, zadatak službe uređivanja šuma bio bi: Za izradu šumsko privrednih osnova potrebno je posebno specijalizirana služba uređivanja šuma sa zadatkom: — utvrđivanje šumskog fonda po prostoru i površini, s time u vezi potrebno je poznavanje osnova geodetskog promjera i kartiranje zemljišta, poznavanje arondacije, komasacije i razgraničenje šumskog od ostalog zemljišta, poznavanje reambulacije međa, organizacije i rada zemljišno-knjižnih ureda (katastar, gruntovnica), poznavanje imovinsko pravnih propisa (zamjene, zakupi, otkupi) i dr., |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— ispitivanje šumskih i ostalih tala pedoloških, hidroloških i ekoloških uslova u svrhu povećanja proizvodne sposobnosti tla, — fitocenološka ispitivanja biljnih zajednica u svrhu primjene najrentabilnijih vrsta i biljnih zajednica na određenom području, — utvrđivanje šum. fonda drv. masa i prirasta po prostoru i vrsti drveta, — utvrđivanje etata glavnog i prethodnog prihoda po količini, vremenu, prostoru i vrsti drveta, — izračunavanje vrijednosti šuma kao osnovnog sredstva, — izrada lokalnih prirasno-prirodnih i drvno-gromadnih tablica, — izrada elaborata dugoročnih planova osvajanja napuštenih poljoprivrednih površina izvan šumskih površina u svrhu plantažiranja i osnivanja intenzivnih kultura brzorastućih vrsta drveća, — proučavanje novih metoda i dostignuća u šumskoj proizvodnji, a u cilju povećanja prinosa u što kraćem vremenu sa što manje troškova, — proučavanje potreba na drvu i drvnih proizvoda na domaćem i stranom tržištu za neposrednu potrošnju i za potrebe prerađivačke drvne industrije, — proučavanje i izradba tehničkih uputstava za izradu i sastav elaborata šumsko-privrednih osnova primjenom novih dostignuća u nauci u svrhu racionalizacije rada, — određivanje načina melioracije, obnove i njege sastojina po vremenu i prostoru, — praćenje izvršenja odobrenih šumsko privrednih osnova, — unapređenje službe uređivanja šuma primjenom moderne opreme za terenske radove (moderan instrumentarij, fotogrametrijska snimanja) i obrada elaborata upotrebom mehanografskih strojeva, — sudjelovanje pri donošenju urbanističkih planova gradskih, prigradskih, turističkih i drugih rajona u svrhu projektiranja zelenih površina i parkova. PROSTORNO UREĐENJE DRUŠTVENIH ŠUMA Prostorno uređenje društvenih šuma u SRH prvi put je izvršeno 1947. godine u svrhu brze inventarizacije šuma. Tad je bilo formirano 11 oblasti i 44 područja. Kako se ova podjela u praksi pokazala neodrživom, jer nije udovoiljavala zahtjevu da trajno podmiruje sve lokalne potrebe na drvu i osigura potrajnost sječivog prihoda, to se prigodom revizije dugoročne osnove sječa za period 1957. do 1971. izvršila nova gospodarska podjela na oblasti (tri oblasti — jednodobne, preborne i primorske šume), područja, gospodarske jedinice. Oblast jednodobnih šuma podijeljena je na 4 nizinska područja (I Podravsko, II Podunavsko, III Posavsko i IV Pokupsko), te na 13 brdskih područja (V Dilj, VI Psunj, VII Papuk, VIII Moslavačka Gora, IX Bilo Gora, X Kalnik, XI Ivančica, XII Zagrebačka Gora, XIII Zumberačko Gorje, XIV Vukomeričke Gorice, XV Zrinjska Gora, XVI Petrova Gora i XVII Perjasička Kosa). Oblast pre b orni h šum a podijeljena je na sedam područja: I Risnjak, II Velika Kapela, III Mala Kapela, IV Sjeverni Velebit, V Južni Velebit, VI Lička Plješivica i VII Ličko Sredogorje. Oblast primorski h šum a podijeljena je fitocenološki na dva dijela: zimzelene (mediteranske) i listopadne (submediteranske šume). Podjela na područja izvršena je na osnovu geografsko-fitocenoloških kriterija, a ne privredno-ekonomskih. 519 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Najnovijom podjelom društvenih šuma izvršenom 1963. godine rješenjem Izvršnog vijeća Sabora broj 2072/2-21-1963. cd 6. II 1983. (N. N. br. 9/1963), utvrđena su na osnovu privredno-ekonomskog kriterija 24 šumska privredna područja koja se uglavnom poklapaju sa današnjim područjem poje dinih šumskih gospodarstava. Kao osnovna uređaj na gospodarska podjela svih društvenih šuma uzeta je gospodarska jedinica kao uređajna jedinica na osnovu gravitacije, vrste drveća, način sječe i gospodarenja (oplodna, preborna) i uzgojnog tipa. Oblast jednodobnih i prebornih šuma podijeljenja je na 451 gosp. jedinicu sa presjekom od 2.600 ha površine. Prema najnovijoj podjeli društvenih šuma osnovna uređajna jedinica trebala bi biti šumsko-privredno područje formirano na osnovu prirodnih i ekonomskih jedinstvenih kriterija kao ekonomska cjelina. No s obzirom da takvo područje obuhvaća znatnu površinu šuma od onog najmanjeg (Ivančica, Varaždin 16.000 ha), pa do onog najvećeg (Velebit, Gospić 2,51.500 ha), to se moralo odustati cd uređenja po područjima, dok se ne završe svi radovi po gospodarskim jedinicama, a tek na osnovu pojedinačnih elaborata po jedinicama treba se izraditi šumsko-privredna osnova po područjima sa težištem i obradom ekonomsko- privrednih pokazatelja. DOSADAŠNJA ORGANIZACIJA SLUŽBE UREĐIVANJA SUMA Godine 1946. osnovan je Ured za uređivanje šuma pri Ministarstvu šumarstva u Zagrebu, koji je izvršio prvu poslijeratnu inventarizaciju društvenih šuma u SRH. Početkom 1948. godine služba uređivanja šuma prelazi u novo osnovana šumska gospodarstva, kao poseban odjel. Godine 1954. ukinuta su šumska gospedarstva i osnovani šumski inspektorati, a služba uređivanja šuma čini poseban odjel tih inspektorata. Početkom 1956. god. ukidaju se šumarski inspektorati, a službe uređivanja šuma se osamostaljuje, te se u sjedištima ukinutih šumarskih inspektorata osnivaju Sekcije za uređivanje šuma kao republički organi Sekretarijata za šumarstvo — kao budžetske ustanove. Nakcn osnivanja novih šumskih gospodarstava 1960. god. služba uređivanja šuma bila je podijeljena: dijelom kao poseban sektor u sastavu šumskih gospodarstava (Gospić, Ogulin, Karlovac, Sisak, SI. Brod i Bjelovar), a dijelom kao ustanove Sekretarijata za šumarstvo (Osijek, Gradiška, Zagreb, Rijeka i Split), kao budžetske ustanove. Koncem 1962. godine dokinute su postojeće Sekcije kao samostalne ustanove Sekretarijata, te pripojene Poslovnom udruženju kao posebne terensko-obračunske jedinice. U toku 1963. ukinuta je terenska jedinica Split, tako da je danas služba uređivanja šuma podvojena na dva kolosjeka — četiri terenske jedinice u sastavu Poslovnog udruženja (Osijek, Gradiška, Zagreb i Rijeka), te ostale u sastavu šumskih gospodarstava kao poseban sektor (Vinkovci, Brod, Bjelovar, Karlovac, Sisak, Ogulin i Gospić). Ovako često reorganizirana i razjedinjena služba uređivanja šuma ipak je izvršila pionirski rad, te do d a n as preko 95% svih šuma imaju šumsko privredne osnove izrađene po gosp. jedinicama. Za ilustraciju navodimo: u periodu 1948/53. god. uređeno je 92.799 ha šuma u sastavu šumskih gospe darstava. U periodu 1954—1956. god. 191.403 ha u sastavu šumskih inspektorata, u periodu 1956—1962. god. 795.102 ha, u sastavu Sekretarijata za šumarstvo, a od 1963. u sastavu Poslovnog udruženja šumsko |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 49 <-- 49 --> PDF |
privrednih organizacija 210.000 ha, te oko 172.000 ha u sastavu šum. gospodarstava. Služba uređivanja šuma u sastavu šumskih gospodarstava kao privredne organizacije pokazala je do sada ove slabosti: — postojeća ionako oskudna uglavnom zastarjela oprema Sekcija za uređivanje šuma bi se rasformiranjem tih sekcija raspračala podjelom na 24 šumske organizacije koliko danas ima šumskih gospodarstava, što bi ozbiljno zakočilo radove na uređivanju šuma. Kompletiranje tolikog broja službi za uređivanje šuma novom, skupom opremom, ne bi pojedine šumske organizacije mogle izvršiti radi pomanjkanja financijskih (deviznih) sredstava, — postojeći stručni kadar sekcija bi se ovakvom organizacijom službe uređivanja šuma osuo, te bi ga trebalo duži niz godina sabirati i stručno osposobiti, jer i u sadanjoj organizaciji pri šumskim gospodarstvima pojedine službe nemaju dovoljan broj ili imaju nedovoljno stručan kadar (Gospić, Ogulin), što bi opet zakočilo uređajne radove. Iz tih razloga kao i pomanjkanja stanova ovako rascjepkana služba uređivanja šuma popunila bi se postojećim, ali nedovoljno stručnim i iskusnim kadrom, što bi znatno ometalo uređajne radove kako po obimu tako i po kvaliteti, — postojeći stručni kadar u sastavu šumskih gospodarstava znatnim dijelom je opterećen i drugim operativnim tekućim poslovima (planiranje proizvodnje, doznaka stabala u sječinama, provedba inventure, zamjena stručnog osoblja po šumarijama itd.), te ne izvršava svoje godišnje planove na uređivanju još neuređenih šuma, a znatno zakašnjava na provedbi dospjelih revizija postojećih osnova, što je naročito nedopustivo na području prebora, na kojem se etat odnosno prirast utvrđuje kontrolnom metodom po isteku ophodnjice, — Radi nepostojanja jednog zajedničkog koordinacijskog operativnog organa, a u pomanjkanju jasnih i preciznih tehničkih uputstava za uređivanje šuma novijeg datuma (primjenjuju se uputstva još iz godine 1931.), a naročito za revizije šumsko-privrednih osnova koje će zauzimati glavni zadatak službe uređivanja šuma, izrada uređajnih elaborata u ovako dvojnoj razjedinjenoj službi ne vrši se po jedinstvenim koncepcijama za određena područja, odnosno oblasti (jednodobne, preborne i primorske šume) niti se primjenjuju jedinstvene norme i normativi za normirane i tehnički jedinstvene radove (na pr. razni pogledi na intenzitet i način sječe etata u prebornim šumama i intenzitet proreda u jednodobnim šumama), što ima za posljedicu znatno odstupanje u kvaliteti elaborata i praktičnoj suvremenoj primjeni. — Kako je za sve društvene šume obavezno donošenje šumsko privrednih osnova (čl. 26. Z. o. š.), a šumsko-privredne osnove donose privredne organizacije koje šumama upravljaju (čl. 27. Z. o. š.), a odobravaju ih nadležne općine — to se izradbe m elaborata po organizaciji koja upravlja šumama po onoj »kadija tuži — kadija sudi« ne bi objektivno uvijek moglo zagarantirati osnovna zakonska postavka da su šume »dobro od općeg društvenog interesa«, s kojima se mora gospodariti na principu potrajnosti i povećanja njihovih prinosa«, te onemogućiti intervenciju nadležnih općina u svrhu nedozvoljenih zahvata u šume radi potreba uskih lokalističkih interesa komuna ili čak pojedinih organizacija ili pojedinaca, ili opet nezar |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 50 <-- 50 --> PDF |
koniti zahvat u šumski fond od same privredne organizacije radi saniranja eventualnih gubitaka nastalog lošim poslovanjem. — Proučavanje najnovijih dostignuća kod nas i u svijetu u oblasti uređivanja šuma, te primjenu tih dostinuća u praksi ne može se ni zamisliti bez jednog centralnog organa, koji bi se specijalistički time bavio i prenio ih u praksu, što nikako nije moguće putem sadašnje 24 privredne organizacije, koje upravljaju i gospodare šumama. — Isto tako primjena moderne, ali skupe opreme kao na pr. mehanografski strojevi velikog kapaciteta za obradu numeričkih podataka elaborata — ne može se ni zamisliti u sadanjoj razjedinjenoj organizaciji te službe, a još manje ako bi svaka privredna organizacija — šumsko gospodarstvo htjelo nabaviti tu skupu strojnu opremu velikog kapaciteta. — Isto tako za primjenu moderne opreme ne samo da trebaju znatna devizna sredstva, koja svaka privredna organizacija za sebe ne može osigurati, već su potrebni i stručnjaci specijalisti, koji će tom kompliciranom opremom rukovati i znati organizirati prikupljanje potrebnih mjernih podataka, a to je sve moguće ako se ujedine sredstva i stručni kadar koncentrira na jednom radnom mjestu u jednoj organizaciji. — Zaostajanje izvršenja uređajnih radova, a naročito revizija šumsko privrednih osnova, u posljednje je vrijeme dijelom uzrokovano razjedinjenom službom uređivanja, pomanjkanjem stručnog kadra i opreme, a najvećim dijelom pomanjkanjem financijskih sredstava za te radove i potiskivanje značaja i važnosti službe uređivanja šuma po pojedinim rukovodiocima privrednih organizacija kao investitorima. Da bi se pitanje financiranja uređajnih radova riješilo predlaže se donošenje putem Poslovnog udruženja i Komore obaveznog zaključka o formiranju posebnog zajedničkog centralnog fonda iz kojeg bi se financirali uređajni radovi prema prioritetu i potrebi prakse. — Po dovršenju izradbe uređajnih elaborata po gosp. jedinicama treba prići izradi elaborata po šumsko prvirednim područjima, a na osnovu pojedinačnih elaborata gcsp. jedinica koje sačinjavaju to područje. Za izradu takvih elaborata, koji često puta prelaze granične okvire privredne organizacije treba biti organizirana specijalistička služba uređivanja šuma sa odgovarajućim kadrom i opremom (geodet, pedolog, fitocenolog, ekonomista i pravnik), koju se ne može organizirati u sastavu brojnih šumskih organizacija, već jedino u većim specijaliziranim organizacijskim jedinicama. — Isto tako prigodom rješavanja posjedovno-pravnih odnosa (arondacija, komasacija, zamjena i otkup posjeda i dr.) služba uređivanja šuma mora imati u svom sastavu odgovarajući stručni kadar (pravnik, geodet), jer geodetske radove i elaborati koji su vezani na provedbu u katastru i gruntovnici ovlašteni su samo izrađivati geodetski stručnjaci. — Dosadanji uređajni elaborati obrađuju opis staništa i tla samo makroskopskom ocjenom taksa tora bez prethodne pedološke analize tla, što je krUfpan nedostatak, jer u svom sastavu služba uređivanja nema šumara-pedologa sa dobro opremljenim laboratorijem, a što je moguće organizacijski obuhvatiti samo u jedinstvenoj jednoj centralnoj organizaciji. |