DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 51 <-- 51 --> PDF |
KOLIKO SE KORISTIMO REZULTATIMA FOTOGRAMETRIJSKIH SNIMANJA ZA POTREBE ŠUMARSTVA? Dr ZDENKO TOMAŠEGOVIC Jedan od glavnih dosadašnjih ciljeva šumskog gospodarstva bio je, kako se to često ističe, proizvodnja drvnih sortimenata. Bazu za to izvršenje daje nam u našem radu skup prirodnih faktora. Karike između prirodnih faktora i gore postavljenog cilja dobrim su dijelom tehnološka i tehnička sredstva od sjekire, pile, transportnih sredstava, objekata mehanizacije kao i projekti biološke, tehničke ili ekonomske naravi. Pri izradi projekata pošumljavanja, proređivanja, uređenja bujica, komunikacija ili pri skupnim uređajnim projektima ili elaboratima traže se prethodni radovi, koji daju podlogu za ta projektiranja (tipološke karte, sastojinske karte, karte pašnjačkih površina itd.). Geodetski radovi daju prvenstveno topografsku osnovu (plan, kartu) sa ili bez predstave reljefa; u drugom slučaju visinsku predodžbu samo pojedinih poteza (uzdužni profili, poprečni profili, nul linija trase i si.) ili katkad samo podatke o veličini površine ili podatke o granicama vlasništva itd. Skraćenje vremena potrebnog za izradu potrebnih spomenutih podloga za projektiranje omogućuje u današnje doba metoda, koja je već pedeset i više godina prerasla okvire samo uže geodetske (vojno topografske i katastralne) primjene, a to je fotogrametrija, a posebno aerofctogrametrija. Prednosti su manje više poznate: manje terenskih radova, sveukupna ušteda na vremenu i novčanim sredstvima, mogućnost stereoskopskog promatranja snimljenih područja sa svim detaljima itd. Pozitivno je djelovanje u pogledu vremena na današnjem stupnju razvoja društva toliko da ga ne treba posebno obrazlagati. Dobitak na vremenu i novčanim sredstvima primjenom racionalnije metode kod pripremnih radova mogao bi i trebao bi se uložiti u kapitalnije, uže stručne radove. A to znači da bi principijelno fotogrametriju trebalo koristiti a šumarstvu ne samo onih zmalja gdje stručne radne snage ima malo (primjerice: Kanada, SR Njemačka, Švicarska, Novi Zeland sa relativno velikom primjenom) ili je skupa nego i u ostalim zemljama gdje rezultati aerofotogrametrijskog snimanja stoje manje ili više na raspoloženju za službene svrhe. Veliki zamah u primjeni fotogrametrije u Jugoslaviji vidljiv je naročito u posljednjih 20 godina. Razmjerno veliki dio područja naše zemlje snimljen je iz zraka po Vojno Geografskom institutu odnosno Saveznoj Geodetskojupravi. Republički centri bogato su opremljeni prvorazrednim fotogrametrijskim instrumentarijem. Snimanja su vršena kako za potrebe izrade nove vojno |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 52 <-- 52 --> PDF |
topografske karte tako vrlo mnogo i za izradu novih katastarskih operata te 2a potrebe elektroprivrede, poljoprivrede, šumarstva, urbanizma, melioracija Au´Dmatska aerofotokamera na ploče Wild RC7 Za obrazovanje šumarskog i poljoprivrednog kadra u specifičnoj primjeni fotogrametnje organizirana je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu trećestepena nastava, te postdiplomski seminari i do nedavna izborna nastava u VII i VIII semestru studija drugog stepena. Na temelju objektivnih uvjeta, te djelomično i provedene spomenute nastave možemo zabilježiti prve, iako skromne rezultate u proteklom periodu cd dvadeset godina. Šumsko gospodarstvo Samarica u Zagrebu, kartiralo je g 1954 šume u području Kupe i Kupćine na površini cd oko 3.000 ha. Geodetsku podlogu za unašanje detalja dah su katastarski planovi smanjeni na mjerilo 1 10 000 Isto gospodarstvo dalo je izraditi fotoplanove vanjskom suradnjom (Zavod za geodeziju Šumarskog fakulteta i Zavod za fotogram.elriju Tehničkog fakulteta Zagreb) za područje Turopoljskog luga i Savskih vrbaka u god. 1954 (otprilike 4.500 ha). Šumsko topografski detalji preneseni su sa tih fotoplanova na paus matricu. To gospodarstvo koristilo je aerosnimke fotointerpretacijski i kod opisa sastojma na području između Zagreba i Siska. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Biro za uređivanje šuma u Titogradu izradio je šumsko gospodarsku kartu u mjerilu 1 :20.000 za gospodarske jedinice u području Tare. Područje Crne gora prethodno je bilo snimljeno za potrebe Savezne geodetske uprave i pokrito detaljnom trigonomctričkom mrežom tako, da se upravo nametala racionalizacija geodetskih radova i u području šumarstva. Šumsko gospodarstvo Osijek uzelo je u zadatak da promjene nastale posljednjih decenija unutar šumskih parcela unese u postojeće šumsko gospodarske planove jednostavnom metodom bez instrumentarija (radilo se o ravnim terenima) i to metodom grafičkog redresiranja. Šumarski stručnjaci u Splitu (inž. Jedlovski i inž. Ž. Vrdoljak) primijenili su aerosnimke za izradu vegetacijske karte u mjerilu 1 : 50.000. Aerosnimci su upotrebljeni: a) kcd predradnji (u pogledu izlučivanja tipova šuma s obzirom na vrste i stupanj degradacije), b) kod izbora reprezentativnih ploha za terestrička vegetacijska istraživanja i c) za kartiranja nakon mjestimičnih terestričnih istraživanja. Šumarski fakultet u Zagrebu g. 1955. do 1957. djelomično u suradnji s Elcktroprojeklom NRH, a djelomično u vlastitoj režiji došao je fotogrametrijskom metodom do planova sa slojnicama za šumske objekte u Zalesini i Jamaričkom brdu, te Lubardeniku (mjerila planova 1 :5.000). U proteklom periodu aerosnimke su nabavili za interpretacijske svrhe: Šumsko gospodarstvo Vinkovci, Tolmin i Uprava Nacionalnog parka »Plitvička jezera«. U godini 2S65. Institut za šumarska istraživanja Šumarskog faktulteta, Zagreb je u suradnji s Vojno geograjskim institutom pristupio izradi tipološke karte područja nacionalnog parka »Plitvička jezera« fotogrametrijskom metodom. I pedološka terenska istraživanja Instituta za pedologiju i tehnologiju tla Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu vršena su tokom god. 1965. uz pomoć fotointerpretacije postojećih aerosnimaka. U pogledu šumske kartografije kod nas predstoje još oveći zadaci pri kojima bi se trebali iskoristiti rezultati aerofotogrametrijskih snimanja u zemlji. Treba spomenuti samo katastar šuma, uređajne geodetske radove za privatne šume, vegetacijsku kartu (u mjerilu 1 : 200.000 i krupnijem mjerilu), kartu tipova šuma i šumskih staništa (1 : 25.000 ili 1 : 12.500), koja bi dala pouzdani površinski inventar niskih, srednjih i visokih šuma, te inventar otvorenih ili sklopljenih šuma, površine juniperetuma, vriština, točila, erodiranih površina i slično. Uvjeta za ovaj viši stupanj šumarske kartografije ima objektivno iz dana u dan sve više. Geodetski i fotogrametrijski radovi Vojno geografskog Instituta, te Geodetskih uprava i Geodetskih zavoda po republikama toliko su napredovali, da se nameće pitanje novih vidova topografskih karata i planova u pogledu geološkom, pedološkom, vegetacijskom, šumarskom itd. Sigurno je da bi karte vegetacije odnosno karte tipova šume i šumskih staništa izrađene sistematski za pojedina područja dale temeljitiju osnovu kako za uređajne radove uopće tako i posebno za izradu pouzdanih projekata u pogledu pošumljavanja, plantažiranja, introdukcija, melioracija itd., ukoliko su takvi potrebni, ukratko bolje uvjete za jedno moderno i napredno, šumarstvo. 525 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 54 <-- 54 --> PDF |
* Pitamo se na kraju da li smo u šumarstvu dovoljno koristili rezultate fotogrametrijske djelatnosti u našoj zemlji? Odgovor je više negativan nego li pozitivan. Koji su razlozi tome? Mislimo da ih imade više. Prvo: što se često navodi je pitanje mogućnosti nabavke aerosnimaka. Jedini izvršilac aerosnimanja u našoj zemlji je Vojni geografski Institut. Činjenica je da taj Institut ne izdaje olako aerofotomaterijal. Izdavanje se vrši samo za službeno-tehničke svrhe uz primanje obaveze da se materijali neće samovoljno reproducirati, otuđiti ili publicirati. Treba naglasiti da unatoč rigoroznosti u postupcima Vojno geografskog instituta ipak privreda ili katastar nisu ostali bez aerosnimaka, ako se mogla uočiti odgovarajuća aktivnost tj. stalna životna, realna potreba za tim materijalom. Kad se dođe do uvjerenja da su ti materijali zaista neophodno potrebni i da se oni adekvatno primjenjuju Vojno geografski institut omogućuje primjenu Prvi se prigovor dakle može prebroditi čim dođe intenzivna potreba i seriozna primjena, koja će biti u interesu društvene zajednice. Drugo: naši šumarski kadrovi nedovoljno su upoznati s fotogrametrijom. Od pet Šumarskih fakulteta u zemlji detaljnije održava nastavu iz primjene fotogrametrije u šumarstvu teoretski i praktički samo fakultet u Zagrebu. No i ta nastava je nažalost bila samo za pojedince i to: za postdiplomske slušače (nastava III stepena iz Uređivanja šuma, postdiplomski seminari) ili u izbornom kolegiju VII i VIII semestra II stepena nastave tako, da gotovo svi stariji ni velika većina mlađih stručnjaka fotogrametrijske metode ne poznaje. A događa se, ukoliko i postoji neka informacija o primjeni fotogrametrije u šumarstvu, da se pomišlja na dendrometrijske radove, a ne na geodetske. Misao proteklih 5 decenija da će se dendrometrijski taksacioni elementi moći dovoljno pouzdano određivati fotogrametrijskom metodom (aerofototaksacija u užem smislu) samo se djelomično ostvarila. Glavna primjena i u šumarstvu bi trebala biti kartografske naravi, a to se vrlo često zaboravlja. Obim primjene fotogrametrije u šumarstvu Jugoslavije promatran s gornjeg aspekta proporcionalan je poznavanju te grane u redovima šumarskih stručnjaka. Razumljivo je da će oprezan stručnjak stajati po strani od neke nove metode ako je dovoljno ne poznaje. Bojazan da bi »mehanizacija« radova mogla ugroziti radna mjesta ili zapošljavanje trebalo bi eliminirati, jer bi upravo trebalo postepeno težiti metodama, koje će dati mogućnost da se stručnjaci kod izrade elaborata oslobađaju što više pomoćnih radova, te da im se daje više mogućnosti za bitne, kreativne radove, koji donose veće proizvodne rezultate. Smatramo u vezi ovih primjedaba da bi prije ili kasnije u nastavi geodezije, koju prate svi slušači na šumarskim fakultetima trebalo dati primjerno mjesto fotogrametriji u zamjenu onih dosada tretiranih geodetskih metoda rada, koje nisu toliko značajne u tehničkom i ekonomskom pogledu za današnji period, no tako, da se tom zamjenom ne bi mijenjao opseg tog kolegija u cjelini. Treći potencijalni razlog zaprekama predstavlja bojazan od investicija. Neki cd navedenih radova u šumarstvu sada za početak, kako smo vidjeli, izvedeni su sasvim jednostavnim metodama (grafičko redresiranje, vizuelno unošenje detalja u postojeće karte, pa dodajmo još grafičku radijalnu triangulaciju), koje ne iziskuju gotovo nikakav instrumentarij ili takav (džepni, zrcalni Stereoskop, aeroprecrtavač, jednostavni stereoinstrumenti) koga proizvodimo već i u zemlji. Tek razvojem primjene, nakon većih iskustava i uspjeha, trebalo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 55 <-- 55 --> PDF |
bi postepeno pristupiti primjerenoj naDavi instrumentarija na pr. iz Istočnih i Zapadnih zemalja, te snabdjeti naše institute i biroe za uređivanje šuma, te projektanske biroe onakvim instrumentarijem kakovim raspolažu slične ustanove u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj, Kanadi, Novom Zelandu drugdje. Treba se samo sjetiti koliko smo i vrlo skupocjenih, prvorazrednih stereoinstrumenata nabavili izvana u proteklih 20 godina za geodetske potrebe diljem čitave Jugoslavije. Kad postoji opravdana potreba nabavljaju se i kud i kamo opsežniji i daleko skupocjeniji fotogrametrijski instrumentarij nego što bi trebalo tako važnoj grani narodne privrede kao što je šumarstvo. Usporedno dakle sa željenom primjenom i postignutim rezultatima vjerojatno se ne će žaliti za primjerene investicije, koje će omogućiti brži i ekonomičniji rad primjenom rezultata fotogrametrijskog snimanja. Ni prigovor da je već sve u šumarstvu odavno geodetski snimljeno i kartirano nije održiv. Za područje šumarstva ovakav stav je i više nego statičan. Za napredno šumarstvo treba još novih kartografskih podloga u području tipologije šume, pedologije, te za mnoge nove pojedinačne projekte. A napokon i sastojinska struktura postojećih šuma ;se mijenja, a te bi se promjene morale registrirati brzim i ekonomičnim metodama. | i . j§g||| |