DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 67 <-- 67 --> PDF |
LOVSTVO U SR HRVATSKOJ OD 1945. DO 1965. Ing. PETAR DRAGIŠIC Lovstvo kao dio grane narodne privrede, u našoj Republici, razvijalo se je u proteklom 20-godišnjcm vremenskom periodu postepeno i evoluciono sa svim karakterističnim obilježjima koja su svojstvena i specifična za tu vrst privrede i za sam proces proizvodnje. Za razliku od ostalih privrednih grana, proizvodni proces u lovstvu odvija se u slobodnoj prirodi i na tuđem zemljištu, pod vedrim nebom i pod svim povoljnim i nepovoljnim ekološkim utjecajima, na prirodnim staništima na kojima živi i obitava sva naša dlakava i pernata divljač u zajednici (biocenozi) sa ostalim biljnim i životinjskim svijetom. Dakle divljač je izložena vremenskim utjecajima, faktoru »vrijeme«, prirodnim nepogodama na koje čovjek ne može utjecat´ u smislu promjena i poboljšanja, ali može u znatnoj mjeri samim radom i raznim tehničkim uređajima doprinijeti, da donekle ublaži te nepovoljne utjecaje i da pomogne divljači kod savlađivanja vremenskih nepogoda. U tom radu i pomoći ogleda se zapravo veličina zadataka svih lovaca i lovačkih organizacija kojima je zajednica povjerila i dala na upravljanje i gospodarenje velike površine lovišta naše Republike. Ne uzimajući u obzir pojedina odstupanja do kojih je dolazilo u proteklom vremenskom periodu (1945—1965.), lovišta u našoj Republici bila su ovako raspoređena: — društvena lovišta obuhvaćala su 4,203.805 ha od toga otpalo je: na šum. površ. 1,227.746 ha na lovno-produktivne površine, na poljoprivredna zemljišta 2,299.831 ha na neproduktivne površine 676.228 ha —- lovišta šumsko-privrednih poduzeća (šumskih gospodarstava) 880.000 ha SVEGA: 5,083.805 ha ili 83% lovišta društvenih organizacija i 17% šumsko-privrednih poduzeća- šumskih gospodarstava. Kada govorimo o lovu kao grani narodne privrede, onda imamo u vidu društveno-privrednu djelatnost koja se odnosi na: proizvodnju, razmjenu i potrošnju svih proizvoda lova kao grane narodne privrede u kojoj ključne pozicije u snabdijevanju ljudskog društva proizvodima iz lovstva, pripadaju lovno-privrednoj politici, tj. politici društva i to osobito u pogledu: raspolaganja lovnim fondom divljači, određivanja veličine ulova divljači, štednje sa divljači, pitanja cijena itd, a što sve spada u ekonomiku lovstva. Lovna proizvodnja je privredni rad oko uzgoja, čuvanja, zaštite i korištenja divljači kao i svih proizvoda iz lovstva u određenim okvirima ekonomskog računa; to je rad proizvođača, naprednog gospodara koji iskorišćuje savremena dostignuća u proizvodnji; on ulaže svoj kapital i rad u uzgoj i isko |