DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1965 str. 68 <-- 68 --> PDF |
rišćavanje divljači u jednom proizvodnom procesu, koji može biti usmjeren na kraći ili dulji vremenski period, već prema tome, da li se radi o uzgoju takozvane divljači niskog ili visokog lova. Polazeći od tih pozicija, za protekli 20-godišnji period (1945—1965) po stepeni razvoj lovstva u našoj Republici, prema svim zbivanjima koja su od raz našeg lovno privrednog djelovanja, jasno se ukazuju putovi kojima smo išli, i vremenski ,etape, u kojima smo postigli uspjehe ili dapače neuspjehe u lovno privrednoj djelatnosti. PERIOD OD OSLOBOĐENJA PA DO DONOŠENJA PRVOG SAVEZNOG ZAKONA O LOVU (1945—1947) Kao u svim privrednim granama, tako i u lovstvu, nakon Oslobođenja zatekli smo prazna lovišta u teškom haotičnom stanju koje je proisteklo iz nesretnih ratnih zbivanja, koja su se teško odrazila na divljač, lovstvo i uopće na lovno-privredno djelovanje. Najhitniji zadatak u lovstvu bio je: (1) kako organizaciono obuhvatiti lovstvo, (2) kako u što bržem mogućem vremenu podići brojno stanje divljači u našim lovištima do dozvoljene visine radi podmirenja prvenstveno naših potreba na mesu, krznu i ostalim produktima iz lovstva. Prva naredba u tom pogledu donijeta je radi zaštite i povećanja brojnog stanja divljači: to je »Naredba o zabrani lovljenja divljači visokog lova (jelena, srna, divokoza, muflona i kozoroga)«. Osim ove naredbe doneseno je — do stupanja na snagu novog saveznog zakona o lovu — niz privremenih propisa i naredaba kojim su regulirana i mnoga pitanja iz područja lovstva kao: planski odstrel divljači, način lovljenja, tamanjenje grabežljivaca, suzbijanje krivolovstva itd. Već 1947. god. pristupilo se planiranju lovne privrede na osnovu postojećeg brojnog stanja divljači sa tačnim zaduženjima o isporuci divljači, mesa i krzna. Na osnovu tih zaduženja, društveni sektor predao je otkupnim preduzećima već u 1947. godini od zaduženih 2.500 zečeva, 5.000 zečeva, u 1948. 20.817, u 1949. god. 43.876, u 1950. god. 51.289 zečeva. Ako uzmemo 1947. god. kao 100%, onda u 1948. god. realizacija iznosi 516%, u 1949. god. 877%, u 1950. god 1.025%. Ova realizacija išla je na teret lovačkih organizacija, lovaca, kao ušteda od ličnog udjela lovaca u odobrenom odstrelnom planu. Novi okvirni zakon o lovu FNRJ od 3. XII 1947., kao i naš republički zakon o lovu od 19. X 1949., precizirao je osnovna načela: o pripadnosti divljači, o lovu kao grani narodne privrede u kojoj je privredni značaj primarni, a sportski sekundarni, o upravljanju lovnom privredom, o pravu vršenja lova (lovačka društva, privredna poduzeća, ustanove), o planskom podizanju lovne privrede, o naknadi šteta od divljači, o strogim sankcijama za prestupe zakona o lovu itd. Novi zakon o lovu — dokinuo je regalni sistem lova i uveo zakupni sistem lova — omogućio je i zagarantirao je svakom građaninu koji ispunjava zakonske uslove — propise da se može baviti lovom. Tako je broj lovaca u Savezu lovačkih društava Hrvatske u god. 1945., ođ predratnih 6.000 lovaca porastao već u 1947. god. na cirka 16.000 lovaca i dalje od 1954., od 20.000 lovaca na današnjih 25 000 lovaca (bez stažista). Pred društvenim sektorom, pred Savezom lovačkih društava NRH, u vezi provedbe propisa, koji su proizlazili iz osnovnih postavka novog zakona o lovu, stajali su slijedeći, hitni zadaci: saobraženje društvenih pravila u predviđenom roku u svim lovačkim organizacijama radi bolje provedbe odredaba no 540 |